DNEVNI

DW O IZBORIMA U BIH: Usitnjena oporba i jedinstveni nacionalisti

Može li „građanska oporba“ u Federaciji BiH na predstojećim izborima ugroziti vladavinu SDA i HDZ-a BiH, pita Deutsche Welle (DW) i dodaje da kritičari smatraju da su promjene prije moguće na županijskoj no na entitetskoj razini. Federacija BiH, kako se pojašnjava, nije kompliciraniji bh. entitet od Republike Srpske (RS) samo po administrativnom uređenju, već i po odnosu političkih snaga u institucijama vlasti. Već osmu godinu, vlast u tom entitetu čine SDA, HDZ BiH i Savez za bolju budućnost (SBB), dok je ministar unutarnjih poslova kadar oporbene stranke Narod i pravda (NiP), inače bivši član SDA koji je, zbog nesuglasica s rukovodstvom stranke, ‘presvukao politički dres’.

Njemački medij, nadalje, podsjeća da se u najvećim županijama u FBiH vodi stalna borba za vlast, po čemu je karakteristična Sarajevska županija (SŽ), u kojoj je „građanska oporba“ preuzela upravljanje institucijama nakon Općih izbora 2018., no gdje razdoblje „građanske“ dominacije nije prošlo bez političkih turbulencija.

Oporba ujedinjena oko kandidata za Predsjedništvo BiH

Portal Klix.ba podsjeća da je vlast u SŽ nakon izbora 2018. prvo formirala „Šestorka“ sastavljena od oporbenih stranaka građanske orijentacije (NiP, Naša stranka, SDP BiH, DF, SBB i Nezavisna bosanskohercegovačka lista). Godinu dana kasnije, došlo je do smjene pa su vlast preuzele SDA, DF i SBB uz podršku Bosanske stranke. Dvanaest mjeseci kasnije, vlast ponovo preuzima oporba, ovoga puta „Trojka“ (NiP, NS i SDP). U Tuzlanskoj i u Unsko-sanskoj županiji, vladajuće koalicije predvodi SDP, dok su u Hercegovačko-neretvanskoj i u Zeničko-dobojskoj županiji na vlasti SDA i HDZ BiH. Vladajuću koaliciju u Bosansko-podrinjskoj županiji vodi, pak, SDA. Uoči Općih izbora 2. listopada 2002., učvršćuju se stari i formiraju novi savezi, pa je oporba u FBiH odlučila na izbore za člana Predsjedništva BiH izaći s jednim kandidatom, Denisom Bećirovićem (SDP BiH), čiji su glavni protukandidati Bakir Izetbegović (SDA), Željko Komšić (DF) i Borjana Krišto (HDZ BiH).

Nedosljedna oporba

Enes Osmančević, profesor na Filozofskom fakultetu u Tuzli, kaže za DW da se u BiH ne može govoriti o dosljednoj oporbi ni na kojoj razini stoga što su brojne oporbene stranke „derivati“ vladajućih stranaka ili su u različitim razdobljima  paktirale s njima. „Čak i kada bismo uzeli u razmatranje sadašnjih 11 stranaka koje podržavaju kandidata SDP-a BiH za Predsjedništvo BiH Denisa Bećirovića, zamijetili bismo brojne međusobne ideološke razlike, koje se međusobno isključuju, tj. da su oporba jedni drugima“, kaže Osmančević koji smatra da su najizrazitiji predstavnici građanske opcije Željko Komšić i njegov DF. „Oni zastupaju osnovno demokratsko načelo ‘jedan čovjek – jedan glas’ i građanski koncept vlasti. Komšić bi mogao ostvariti bolji izborni rezultat no njegov DF, ali bi utrka za Predsjedništvo BiH kandidata iz FBiH mogla biti neizvjesnija no do sada“, napominje sugovornik DW-a.

Teško do promjena u Federaciji BiH?

Novinar iz Mostara Emil Karamatić vjeruje da bi „bošnjačka oporba“ na županijskim razinama mogla napraviti ozbiljne rezultate, dok su federalna i državna razina vlasti ‘osigurane nacionalistima’. Izbore za Predsjedništvo BiH naziva „nacionalističkom zabavom“. „Dok se ne bude biralo jednog predsjednika ili četvrtog člana Predsjedništva, tu građanin nema što raditi. BiH je daleko od građanskog društva, a NS i SDP nisu puno toga učinili kako bi svoj utjecaj značajnije proširili među Srbima i Hrvatima u BiH“, ocjenjuje Karamatić koji sa žaljenjem konstatira da je predsjednik HDZ-a Dragan Čović hrvatsku političku scenu pretvorio u Centralni komitet i Politbiro, uz dragovoljni pristanak oporbe. “Osim Hrvatske republikanske stranke, koja je nalik HDZ-u iz nekog vremena ali bez članstva u Hrvatskom narodnom saboru, druge oporbe Hrvati nemaju“, kaže on.

Lažni oporbenjaci i karijeristi

Osmančević, pak, HRS i njegova lidera Slavena Raguža naziva lažnom oporbom i  smatra da nema suštinske razlike između osnovnih političkih ciljeva HRS-a i HDZ-a BiH. „Kao dosljedne protivnike Čoviću i HDZ-u BiH mogli bismo navesti Božu Skopljakovića i njegovu Hrvatsku stranku BiH, iako njihov politički utjecaj nije veliki“, kaže Osmančević. Ovaj tuzlanski profesor napominje i da ideja o neminovnosti promjene vlasti još nije ovladala masama birača u BiH. „Gotovo polovica biračkog tijela apstinira, a nasuprot njima su ostrašćeni glasači. Razlika između birača i glasača je očita“, konstatira on.

DW donosi i da kritičari, ipak, vjeruju da su na predstojećim izborima u BiH promjene moguće, ali da one neće biti dovoljne za radikalan preokret. Smatraju da će najveći dio glasačkog tijela ostati vjeran SDA-u i HDZ-u BiH u FBiH, a SNSD-u u RS-u. „Neke male stranke postat će još manje. Time će se stvoriti pretpostavke za moguću koaliciju između SDA i SDP-a, odnosno novu ‘Zeleno-crvenu koaliciju’. Time bi se riješili malih stranaka koje neprincipijelno paktiraju s vladajućima iz golog interesa karijerista u njihovim redovima“, zaključuje Osmančević.