DNEVNI Posao

Godišnji pad prometa industrije na inozemnom tržištu čak 12,4 posto

Piše: Dragan Bradvica

[email protected]

Napokon smo u tekućoj godini dočekati da nam promet industrije barem na mjesečnoj razini raste.

– Ukupan desezonirani promet industrije u Bosni i Hercegovini u listopadu 2023. u usporedbi sa rujnom 2023. ostvario je rast od 1,8 posto. Ako usporedimo tržišta, u istom razdoblju na domaćem tržištu zabilježen je rast za 3,6 posto i na stranom tržištu zabilježen je rast od 0,3 posto, navodi se iz Agencije za statistiku BiH.

Međutim, stvari su loše ukoliko ih pratimo na godišnjoj razini. Naime, u listopadu 2023. u usporedbi sa listopadom 2022. ukupan promet industrije, kalendarski prilagođen, u BiH bilježi pad za 5,1 posto. Ako usporedimo tržišta, u istom razdoblju na domaćem tržištu zabilježen je rast za 4,6 posto i na inozemnom tržištu pad za 12,4 posto.

Promet industrije

U listopadu 2023. u usporedbi sa rujnom 2023. ukupan promet energije veći je za 12,3 posto, promet intermedijarnih proizvoda veći je za 3,0 posto, promet netrajnih proizvoda za široku uporabu veći je za 2,3 posto, dok je promet trajnih proizvoda za široku uporabu manji za 2,7 posto, i promet je kapitalnih proizvoda manji je za 1,9 posto.

U listopadu 2023. u usporedbi sa listopadom 2022. ukupan promet energije veći je za 5,3 posto, promet netrajnih proizvoda za široku uporabu veći je za 1,8 posto, dok je promet trajnih proizvoda za široku uporabu manji za 9,1 posto, promet intermedijarnih proizvoda manji је za 8,0 posto i promet kapitalnih proizvoda manji je za 7,6 posto.

Blaga recesija eurozone

Istovremeno dolazi i vijest o nastavku gospodarskih problema u Europskoj uniji od koje ponajviše ovisi i ekonomija naše države.

Gospodarstvo eurozone u trećem je tromjesečju bilo u blagoj recesiji, objavio je Eurostat. Bruto domaći proizvod 20 članica pao je od drugog do trećeg tromjesečja za 0,1 posto. Brojke su u skladu s ranijim procjenama. U drugom tromjesečju gospodarstvo eurozone zabilježilo je rast od 0,1 posto BDP-a.

Ovog je ljeta posebno loše prošla Irska s recesijom od 1,9 posto, a najbolje Malta s rastom od 2,4 posto. Dva najveća gospodarstva eurozone, Njemačka i Francuska, bile su u recesiji od 0,1 posto, dok su Španija i Italija zabilježile krhak rast, prenosi SEEbiz.