Na predstojećoj sjednici Gradskog vijeća Mostara, naći će se odluka o utvrđivanju javnog interesa izgradnje priključne prometnice magistralnom putu M17 u naselju Šehovina.
Grad bi trebao nositelj eksproprijacije. U obrazloženju odluke navodi se kako Šehovina nema adekvatan pristup na magistralnu cestu, niti iz pravca grada.
Sadašnje stanje je takvo da se kao pristup magistrali koristi bespravno izgrađena prometnica. Budući da je zemljišno knjižno stanje nekretnina preko kojih prelazi improvizirani pristupni put, i preko kojih bi se trebala izgraditi normalna pristupna prometnica, takvo da se značajan dio nekretnina nalazi u privatnom vlasništvu, potrebno je provesti postupak eksproprijacije.
Eksproprijacija
Uvjet za provođenje eksproprijacije je donošenje odluke o utvrđivanju javnog interesa. Provođenje postupka će omogućiti izgradnju prometnice, čime će se trajno riješiti problem priključenja vozila.
Na sjednici će se naći i odluka o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju mjesne zajednice Vihovići i dječjeg igrališta. U obrazloženju je navodeno kako je 14. rujna prošle godine gradonačelnik Odjelu za financije i nekretnine i Službi za nekretnine dostavio inicijativu za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa radi dodjele zemljišta za izgradnju poslovnog objekta mjesne zajednice Vihovići i dječjeg igrališta.
Javno pravobraniteljstvo je dva mjeseca poslije dostavilo zahtjev u kojem zastupaju inicijativu gradonačelnika. Iz dokumentacije je vidljivo da se nekretnina nalazi u posjedu i vlasništvu poduzeća Rudnik mrkog uglja.
U daljnjoj korenspondenciji došlo se do podataka da je završen stečaj za poduzeće Rudnik i da isti nema pravnog sljednika. Služba za nekretnine bila je u korenspondenciji s Pravobraniteljstvom BiH koje se u dopisu očitovalo kako se u sami proces treba uključiti nadležni pravobranitelj vodeći računa o državnoj imovini. Izlaskom na teren uočeno je da se zahtjev zapravo odnosi na dvije čestice.
S obzirom da se radi o dvije gruntovne čestice koje čine jednu katastarsku, obje nisu navedene kao predmet zahtjeva, a i činjenica da se pod navedenim zahtjevom ne može realizirati projekat koji je od iznimne važnosti za Grad. Ako Vijeće usvoji ovu odluku, zadužit će se Služba za nekretnine Grada da provede postupak potpunog izvlaštenja nekretnina u svrhu izgradnje mjesne zajednice i dječjeg igrališta.
Dugovi i kamate
Posebno zanimljiva je točka koja se odnosi na otpis dugovanja i kamata javnim poduzećima. Oporba sigurno za istu neće glasovati, međutim kažu nam i kako će i to “glatko proći”, jer sve što dolazi u dnevni red tako završava.
– Zamislite, otpis pozajmica i kamata javnim poduzećima? Građanima se sve naplati s kamatom. Svaka marka! A dugove poduzeća koja su jama bez dna, koja ne posluju u plusu, koja životare ubrizganim sredstvima, otpisujemo pozajmice. To je nonsense. Recimo, u srijedu ćemo otpisati dug Zračne luke. Jako dobro svi znamo kako to poduzeće posluje posljednjih godina i što se sve tamo dešavalo. Koliko im je novca dato u ruku i bez obzira na to nisu uspjeli prodisati, kaže nam jedan od vijećnika koji je zamolio da ne objavljujemo ime.
Kaže i kako će odluka proći bez problema, jer su vladajuće stranke postigle dogovor.
– Sve što se nađe u dnevnom redu prolazi glatko. Neće oni nikada u dnevni red staviti nešto za što nisu sigurni da ima 24 ruke. Jer ako im to ne bi prošlo, morali bi čekati pola godine. Suviše je sve to važno za njih, dodaje.
U zračnu Luku Mostar je, primjera radi, u kolovozu ove godine sletjelo 5838 putnika, tisuću više nego u kolovozu prošle godine. Ovo je 69,8 posto putnika iz istog mjeseca 2019. (8369). Mostarska Zračna luka je, navode iz ove kompanije, ostvarila 127 operacija, 27 više nego u istom mjesecu prošle godine, od čega 110 na redovitim letovima i 17 letova općeg zrakoplovstva. Inače, Zračna Mostar je od početka godine prihvatila 12.161 putnika i obavila 427 operacija.
Stoga će se, kako je najavljeno, okrenuti suradnji s Croatia Airlinesom i dovođenju klasičnih avioprijevoznika, budući da pregovori sa niskotarifnim kompanijama nailaze na teškoće. Aerodrom je u pregovorima s različitim kompanijama, ali nosi se i sa objektivnim problemima poput teškog fizičkog pristupa.
– Zračna luka se nalazi u nezahvalnom području s dosta okolnih planina, što je niskotarifnim kompanijama veliki problem, i to one iznose kao jedan od glavnih razloga smatrajući zračnu luku kompliciranom za polijetanje i slijetanje. Mi ćemo i dalje pokušavati pregovarati, a kao aleternativnu opciju opredijelili smo se za drugi pravac, a to je da širimo letove sa Croatia Arilinesom i da pokušamo dovesti što više klasičnih avioprijevoznika, kazao je direktor aerodroma Marko Đuzel.
Subvencionirana linija Mostar-Zagreb, koja je startala prije pet mjeseci, dobro je zaživjela, a u posljednje vrijeme bilježi se maksimalna popunjenost letova.
N. K.
