BIH DNEVNI Politika

HDZ će imati većinu u hrvatskom, SDA u bošnjačkom, a SDP u srpskom i klubu Ostalih?

Još uvijek Središnje izborno povjerenstvo BiH nije donijelo odluku o načinu popune Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine, a ova institucija je od OHR-a zatražila određena pojašnjenja oko odluke Visokog predstavnika Christiana Schmidta po kojoj se povećava broj izaslanika sa 17 na 23 u klubovima konstitutivnih naroda i sa sedam na 11 u klubu Ostalih.
U međuvremenu je Christian Schmidt posjetio Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine, a u medijima se pojavila neslužbena verzija koja navodno predstavlja računicu OHR-a po kojoj bi se trebao popuniti Dom naroda Federacije BiH. Podatke o novom rasporedu mandata iz županijskih skupština objavio je portal istraga.ba.

Tko bira koliko?


Po tom izračunu OHR-a HNŽ bi trebao u Dom naroda dati devet izaslanika. Umjesto dosadašnja tri izaslanika iz reda hrvatskog naroda, HNŽ će davati pet izaslanika u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH. Dvoje Srba bi trebalo ući iz HNŽ, dok Bošnjacima iz ove županije pripada samo jedno mjesto, koliko i onima koji se izjašnjavaju kao ostali.
Prema popisu stanovništva, u HNŽ živi 220 tisuća stanovnika, od čega se njih 118 tisuća izjašnjava kao Hrvati, 92 tisuće kao Bošnjaci, 6000 kao Srbi, i 5200 kao ostali.
ZHŽ-u bi trebala pripasti četiri izaslanika iz reda hrvatskog naroda, te po jedan iz reda srpskog, bošnjačkog i ostalih. U odnosu na ranije rješenje, OHR je ovoj županiji dodao jednog izaslanika iz reda hrvatskog naroda.
Prema popisu stanovništva, u ZHŽ živi 94.000 stanovnika od čega je 93800 Hrvata, 718 Bošnjaka, 101 Srbin i 354 iz reda ostalih.
Livanjski kanton, u kojem živi 84.000 stanovnika, davao bi devet izaslanika. Tri bi pripala Hrvatima, četiri Srbima, te po jedan Bošnjacima i ostalima. U ovoj županiji živi 64.000 Hrvata, 10.000 Srba, 8.000 Bošnjaka i 581 ostali. U odnosu na ranije odredbe iz ove županije bi bio dodan jedan izaslanika iz reda hrvatskog naroda.
U SBŽ-u živi 254.000 stanovnika. Oko 146.000 se izjašnjava Bošnjacima, 97.000 je Hrvata, 3.000 Srba i oko 7.000 ostalih. Ova županija bi sada trebala dati četiri izaslanika iz reda hrvatskog naroda, dva Bošnjaka, te po jednog Srbina i ostalog. U poređenju s ranijim odredbama, SBŽ je dobio po jednog izaslanika iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda.
U odnosu na prethodne godine, iz USŽ-a bi se birala dva dodatna izaslanika. Jedan dodatni pripada Bošnjacima, jedan dodatni Srbima. Tako će ubuduće biti ovakav raspored iz USŽ-a – tri Bošnjaka, tri Srbina, jedan Hrvat i jedan iz reda ostalih. U USŽ, prema popisu iz 2013. godine, živi 273.000 stanovnika. Od toga je 246.000 Bošnjaka, 5.000 Hrvata, 8.000 Srba i 13.000 ostalih.
U ZDŽ-u živi 364.000 stanovnika. Bošnjaka je 300.000, Hrvata 43.000, Srba 5.000, dok je ostalih oko 15.000. Nakon Schmidtove odluke, četiri izaslanika bi pripala Bošnjacima, dva Hrvatima, dva Srbima i jedan ostalima. U odnosu prethodne godine, po dodatnog izaslanika bi dobili Bošnjaci, Srbi i Hrvati.
Schmidtovom odlukom Sarajevo bi dobilo četiri dodatna izaslanika. Raspored bi trebao izgledati ovako – Bošnjaci četiri, Srbima pet, Hrvatima jedan izaslanik dok bi ostali dobili dva izaslanika. Prema popisu iz 2013. godine, u Kantonu Sarajevo živi 413.000 stanovnika. Bošnjaka je 346.000, Hrvata 17.000, Srba 13.000, a ostalih 36.000.
U odnosu na prethodni period, Goražde bi ostalo na istom broju izaslanika iz reda konstitutivnih naroda. Po jednog izaslanika dobijaju Bošnjaci, Srbi, Hrvati i oni koji se izjašnjavaju kao ostali. U BPŽ-u je, po popisu iz 2013. godine, živjelo 23.000 stanovnika. Bošnjaka je 22.300, Hrvata 24, Srba 885 i ostalih 512.
U Tuzlanskoj županiji živi 445.000 stanovnika. Oko 392.000 ih se izjašnjava kao Bošnjaci. Hrvata je 23.500, Srba 7.000, a ostalih 22.000. Nakon Schmidtove odluke ovoj županiji pripada pet bošnjačkih izaslanika, jedan iz reda hrvatskog naroda, tri Srbina i jedan ostali.
Prema popisu iz 2013. godine u Posavskoj županiji živi 43.000 stanovnika. Oko 33600 ih se izjašnjava Hrvatima, 8200 je Bošnjaka, 831 Srbin, dok je ostalih 770, a svi oni bi dali po jednog izaslanika u Dom naroda Federacije BiH.

Komplicirana računica


Na osnovu ove i ovakve komplicirane računice i dalje je nemoguće prejudicirati koje će političke snage imati prevlast u klubovima konstitutivnih naroda i ‘kontrolirati’ po famoznih 11 izaslanika u svakom klubu.
Jedino je sigurno da će u toj poziciji biti HDZ BiH, dok će se kod kluba Bošnjaka očigledno voditi borba između koalicije okupljenje oko stranaka Trojke s jedne i SDA s druge strane. Kada je u pitanju Klub Srba evidentno je da bi, zbog svoje multietničnosti, u boljoj poziciji mogle biti stranke Trojke.
U Klubu Ostalih više je nego jasno da će najveći broj izaslanika imati stranke Trojke, međutim ovaj Klub nije uključen u predlaganje predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH. Puno jasnija slika će biti nakon konačnog proglašenja izbornih rezultata i dodjele mandata za županijske skupštine, ali konačne ishode nemoguće je predvidjeti zbog mogučih međustranačkih dogovora u županijama, a bitan faktor će predstavljati i eventualna odustajanja od preuzimanja mandata kojih će sigurno biti iz različitih razloga.
Generalno gledajući, nije nemoguć scenarij po kojem će Klub Hrvata ‘kontrolirati’ HDZ, Klub Bošnjaka SDA sa svojim partnerima, a Klubove Srba i Ostalih SDP sa svojim koalicijskim partnerima. Ukoliko se to zaista dogodi sve ove tri grupacije stranaka bi faktički postale nezaobilazne u formiranju vlasti.
U tom slučaju bi za izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH u prvom krugu kada je potrebno najmanje po 11 izaslanika iz svakog kluba konstitutivnih naroda bio ključan konsenzus ove tri političke grupacije.

VEZANO

Amiru Zukiću odvrnuti vijci na kotačima Mercedesa

urednik

”Dodikova retorika tjera mlade ljude iz BiH”

urednik

Predsjedništvo SDA usvojilo 14 zaključaka

urednik