DNEVNI

Hoće li se vlast u BiH formirati ‘odozgo’ ili ‘odozdo’?

Iako se rezultati izbora još uvijek prebrojavaju nema sumnje da već sada mnogi politički akteri kreću u svojevrsne pregovore i dogovore oko načina formiranja vlasti. Vjerovatno se iza kulisa odvijaju i konsultacije s određenim predstavnicima međunarodne zajednice.

Iako nisu službeno prebrojani svi glasovi, a u entitetu Republika Srpska traje svojevrsna drama zbog tvrdnji za masovnu krađu glasova, već sada je jasno da će dio vlasti sigurno uzeti SNSD i HDZ BiH.

SNSD ima rezultat u Republici Srpskoj koji je teško zaobići, ukoliko ne bude osporavanja zbog navoda o masovnoj krađi, a HDZ će evidentno nakon Schmidtovih izmjena Izbornog zakona osigurati većinu u Klubu Hrvata u federalnom Domu naroda.

‘Odozdo’ ili ‘odozgo’?

Kada se prebroje svi rezultati, konstituiraju županijske skupštine i izaberu izaslanici u federalni Dom naroda slika će biti potpuno jasna. Međutim, već sada je izvjesno da postoje dva načina formiranja vlasti: „odozdo prema gore“ ili „odozgo prema dolje“.
Prvi način podrazumijeva da se prvo formiraju većine u županijama i naprave županijske vlade, a nakon toga prijeđe na federalni, a tek nakon toga na državni nivo.
Ovaj način trenutno je puno izgledniji da se ne bi dogodio scenarij s izbora iz 2018. godine kada je formirano Vijeće ministara BiH, a Vlada Federacije BiH nikada nije izabrana već su u njoj bez ikakvog legitimiteta sjedili premijer i ministri koji su izabrani još 2014.
Vrlo je izvjesno je da ovaj put članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić nikome neće dati mandat za formiranje Vijeća ministara BiH bez prethodno imenovane Vlade Federacije BiH. U tom segmentu pomažu i odluke Visokog predstavnika koji je smanjio mogućnost blokada oko formiranja Vlade Federacije BiH.

Dva bloka u utrci

No, na formiranje federalne vlasti moglo bi se čekati jako dugo i to zbog izbora izaslanika u Dom naroda što je posao koji moraju obaviti županijske skupštine. Za očekivati je da će uz tu proceduru istovremeno biti definirane većine u skupštinama.
Vjerojatno je da će taj proces biti vođen na način da u formiranje vlasti budu uključene sve one stranke koje mogu osigurati stabilnu vlast na svim razinama. Za takvo nešto će biti presudno osigurati široki međustranački dogovor koji će činiti širi spektar stranaka.
Drugi način, koji ovaj put vjerojatno nećemo gledati, je mogućnost matematičke većine u Vijeću ministara BiH kako bi se ‘kuća’ gradila od krova i to vjerojatno iz straha da bi neki od aktera te matematičke većina na državnoj razini mogli kasnije odustati od dogovora kada su u pitanju niže razine vlasti.
U takvim kombinacijama očigledno je da će dva bloka u županijama sa tzv. „bošnjačkom većinom“  morati požuriti s formiranjem županijskih vlada. Jedan blok će predvoditi SDA, a drugi stranke Trojke (SDP, NiP, NS). Pojednostavljeno rečeno, onaj blok koji prije uspije formirati većinu županijskih većina i vlada imat će veću šansu da uzme vlast na federalnoj i državnoj razini.

Dosta toga moglo bi ovisiti i o odluci Demokratske fronte hoće li ili neće ponovo ući u koaliciju sa SDA i HDZ.

Rasplet u Domu naroda

Ukoliko se to ne dogodi jasno je da će stranke Trojke imati svojevrsnu prednost nad ambicijama SDA, a onda je moguće i izbacivanje Stranke demokratske akcije iz vlasti u županijama gdje HDZ BiH ima većinsku podršku ili je bio stalni partner SDA-u.

Ponajprije se to odnosi na Hercegovačko – neretvansku, Srednjobosansku, Posavsku, Zeničko dobojsku županiju.
Međutim, u svemu će biti biti bitan faktor ishod borbe za Dom naroda, jer nije jasno hoće li SDA moći osigurati 11 izaslanika u bošnjačkom klubu. Ukoliko se to dogodi Schmidtova odluka će ići i u korist SDA na isti način kako ide u korist HDZ-u BiH.

Ovaj momenat bi se mogao pokazati presudnim i u potpunosti zakomplicirati formiranje nove vlasti. J. S.