DNEVNI

Hrvoje Klasić: Zagreb je 90-ih odlučivao šta će Mostar raditi, danas Mostar dirigira Zagrebu

Zaključci konferencije „Odnosi Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske – otvorena pitanja i perspektive“ predstavljeni su danas u Vijeću Kongresa bošnjačkih intelektualaca u Sarajevu.

Organizatori konferencije su Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Hrvatsko narodno vijeće BiH, Srpsko građansko vijeće BiH, Forum parlamentaraca BiH 1990, JKHPD La Benevolencija i Centar za promociju civilnog društva.

Kako je danas na konferenciji za medije istaknuo stručnjak za Ustavno pravo Kasim Trnka, institucionalni odnosi između BiH i Hrvatske gotovo su na najnižoj tački, a neprimjerenom retorikom unosi se nemir čak i u odnosima između predstavnika institucija, ali i onih koji se predstavljaju kao predstavnici naroda.

– Republika Hrvatska treba sa više uvažavanja govoriti o Bosni i Hercegovini, za razliku od hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji u svojim izlaganjima ima potpuno drugačiju konotaciju. Svjedoci smo svakodnevnim miješanjima u unutarnje stvari Bosne i Hercegovine kako sa istoka, tako i sa zapada. Smatramo da bi odnose popravilo da se konačno ratifikuje sporazum o državnoj granici, a koji još nije ratifikovan u hrvatskom saboru, kao i što Srbija ne želi da potpiše sporazum o granicama sa BiH navodeći različite razloge – rekao je Trnka.  

Cilj konferencije je stvaranje svijesti kako u BiH, tako i u Hrvatskoj, o važnosti dobrosusjedskih odnosa između dviju država i svih naroda koji u njima žive.

Dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivan Koprić, koji ističe da je dobro vrijeme da se ponovo otvori pitanje europeizacije BiH, napominje da je hrvatska posljednja pristupila Evropskoj uniji, te da je u tom procesu značajno profitirala, ne samo finansijski, već i u pogledu promjene funkcioniranja države.

– Europeizacija BiH će popraviti status građana, privrednih subjekata i svih drugih u ovoj zemlji koji su zainteresovani da država funkcionira bolje. Tu treba napomenuti insistiranje EU na uspostavi vladavine prava, zatim kvaliteta obrazovanja, te funkcioniranja nezavisnih tijala, koja su u potpunosti neovisna od politike, a tu se mogu uvrstati mediji, o čemu smo na ovoj konferenciji mnogo razgovarali – rekao je Koprić.

Hrvatski historičar Hrvoje Klasić podvlači da je kvalitetno, drugačije obrazovanje, za razliku od obrazovnog sistema koji se koristi u BiH, preduvjet razvoja jednog društva.

– U Hrvatskoj još nismo došli na nivo obrazovanja koji bismo željeli, ali od kada smo ušli u EU, idemo krupnim koracima ka tome. Nema sumnje, postoji direknta korelacija između dobrog obrazovanja, životnog standarda, vladavine prava i poštivanja ljudskih prava. Ako pogledate stanje u najbolje ocijenjenim zemljama EU, vidjećete da je njihovo obrazovanje na visokom nivou i da je u simbiozi sa drugim aspektima života i društva – izjavio je Klasić.

Dodaje da bi cilj obrazovanja trebao biti stvaranje kritički mislećih mladih ljudi, a ne lokalnih patriota i nerijetko nacionalista.

“Zagreb je 90-ih godina bio adresa iz koje se odlučivalo šta će Mostar raditi. Čini mi se da se ta situacija promijenila i da danas Mostar više dirigira kako će Zagreb reagirati”, rekao je hrvatski historičar Hrvoje Klasić na sesiji Kruga 99 o temi “BiH i euroatlantske integracije” odgovarajući na pitanje o odnosu BiH i Hrvatske.

Istako je kako BiH ima previše “dociranja odsvuda pa i iz Zagreba”.

“Kada kažete Hrvati u BiH uglavnom se misli na Hercegovce. Hrvati u Posavini i Srednjoj Bosni su zaboravljen pojam, a nije ipak da ih nema. A kamoli Hrvati u Republici Srpskoj. Naravno da su nezadovoljni, mnogi su nezadovoljni”, rekao je Klasić govoreći o nezadovoljstvu Hravata u BiH o čemu se mnogo pričalo u predizbornom periodu.

Istakao je da je, proučavajući prošlost i društva naučio da, ako postoji nezadovoljstvo, treba vidjeti jesu li ti koji ga osjećaju u krivu i jesu li oni koji misle da su u krivu uvijek upravu.

“Ja sam jedan od onih u Hrvatskoj koji nacionalni identitet smatram zadnjim u nizu identiteta koji mene obilježavaju ili znače u životu. Ali, ima prostora za poboljšanje. Ima i Hrvata u BiH poput Komšića i franjevaca koji su gostovali, a koji imaju potpuno drugačije stavove. Cijela priča se ne smije svesti na ‘mi i oni’. Mislim da u svakoj svađi i sukobu treba gledati više strana i mogućnost kompromisa da se ne našteti interesima društva i države u kojoj jedni, drugi, treći i ostali žive”, poručio je Klasić.

Učesnici konferencije ističu koliko je ovo neophodno u trenucima kada je Evropska unija otvorila vrata BiH za članstvo, odnosno ka procesima dodjele kandidatskog statusa i sasvim je sigurno da će uloga Hrvatske kao članice EU biti izuzetno važna.

Profesor Ivo Komšić dodaje da je potrebno podići odnose između BiH i hrvatske na viši nivo, jer komunikacija na svim nivoima izostaje, a prijeko je potrebna BiH na njenom putu europeizacije i pristupanju Evropskoj uniji.

– Mi smo ovom konferencijom pokušali otvoriti barem jedan kanal komunikacija sa Hrvatskom, a to je nevladin sektor, akademska zajednica, neovisni intelektualci, novinari istraživači koji znaju stvarnu situaciju u BiH i Hrvatskoj. Mi ćemo nastaviti komunicirati kako bismo stvoriti pozitivnu klimu kako bi državni organi mogli početi komunicirati – izjavio je Komšić.

Čak i bez ovih činjenica, kako je istaknuto, BiH i Hrvatska imaju najdužu granicu i historijski kontekst povezanosti koji treba proizvesti saradnju, povjerenje i zajednički napredak. Međutim, u posljednje vrijeme nisu izgrađeni kanali komunikacije čak ni na nivou saradnje između organizacija civilnog društva, akademske zajednice i javnih ličnosti.