Piše: Dragan Bradvica
Politika u Bosni i Hercegovini i u 2023. godini nastavila je po višedesetljetnoj matrici – beskompromisna borba za vlast, klijentelizam, nepotizam i korupcija i najgnusnije međustranačke optužbe.
U takvoj atmosferi pravo je čudo da funkcionira i ono malo stvari koje tako, tako funkcionira, a o bilo kakvim značajnijim pomacima apsurdno je i govoriti. Zbog takve politike stanje u ovoj zemlji u mnogim segmentira gore je nego ono prije Domovinskog rata što samo još jednom pokazuju kako cijeli svijet ide ka budućnosti, mi ka prošlosti.
Uslijed svega toga posljednjih sedam, osam godina demografski kolaps izraženiji je no ikada jer malo tko želi provesti život u državu u kojoj dobro žive tek političari, njihovi poslušnici i politički kapitalisti.
Učenici
Političke (kvazi)elite obećavali su niz mjera kako bi se demografsko stanje popravilo, a neki od njih davali infantilne izjave da će njihovim dolaskom na vlast početi proces povratka u zemlju.
U međuvremenu imamo situaciju da je prirodni priraštaj samo u Federaciji tijekom 2022. godine bio -6.361. Dakle, imaginarne mjere već daju rezultate – kolaps se nastavlja.
Nadalje, u srijedu je Agencija za statistiku BiH izbacila prve podatke o školskoj 2022/2023. godini iz koji se također da iščitati kuda ova zemlja ide, a to je propast.
– Prema prethodnim podacima, u školskoj 2022/2023. godini u BiH u 1.740 osnovne škole upisano je 260.326 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 4.476 učenika ili 1,7 posto. Sudjelovanje učenica u ukupnom broju učenika iznosi 48,6 posto, navodi se.
U školskoj 2022/2023. u nastavni proces bilo je uključeno 23.512 nastavnika, a od toga 17.317 žena ili njih 73,7 posto.
Usporedbe radi, u osnovnom obrazovanju na početku školske 2021./2022. u BiH djelovale su 1.702 redovite osnovne škole (matične i samostalne s područnim školama) i 46 škola za djecu s poteškoćama u razvoju. Istovremeno su upisana 264.802 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 3.257 učenika. U nastavni proces bio je uključen 24.601 nastavnik, među kojima žene čine 73,8 posto.
Pada broj učenika, raste broj nastavnika!?
Zanimljivo je i to da unatoč padu broja učenika raste broj nastavnika pa se postavlja logično pitanja zbog čega. Vlasti bi trebale javnosti objasniti kako je moguće da iz godine u godinu imamo sve manje i manje djece u osnovnim školama, a raste broj nastavnika i drugog osoblja u ovim institucijama.
Ukoliko se uistinu radi o nužnom povećanju javnost zaslužuje adekvatno objašnjenje jer će se u protivnom i ovo protumačiti samo kao nastavlja uhljebljivanja na državne jasle podobnim kadrova.
Nažalost, to za BiH nije ništa novo jer su sve obrazovne institucije itekako premrežene političkim utjecajem i podobnim kadrovima pa je i to jedan od glavnih razloga zbog čega nam i ovo, najvažniji područje za budućnost ove zemlje, iz godine u godinu sve više i više tone čemu svjedoče PISA i TIMSS testiranja i rang liste svjetskih sveučilišta.
