BIH DNEVNI FILM MEDIJI

INTERVJU Josip Muselimović: Prisjetit ćemo se umjetnika, sudionika i podupiratelja Mostarskog proljeća

Razgovarala: Vesna Hlavaček

Otvoreno je novo izdanje Mostarskoga proljeća – na početku jeseni…

Razgovaramo s počasnim predsjednikom organizatora, Matice hrvatske Mostar, Josipom Muselimovićem.

Ovogodišnje Mostarsko proljeće otvoreno je predstavom Savršeni partner prema djelu Mire Gavrana. Čini se da je naš najplodniji dramski pisac postao zaštitni znak Međunarodne kulturne manifestacije Mostarsko proljeće?

-Prije nekoliko godina potpisali smo sporazum o trajnoj kulturnoj suradnji sa Teatrom Gavran tako da svake godine ovaj ansambl redovito gostuje na našem festivalu. Mostarska publika raduje se ovim gostovanjima i dvorane su uvijek pune i prepune. To je najbolji znak da je nešto urađeno kako treba.

No, dramski program na tome neće stati?

Na ovogodišdišnjem festivalu predstavit će se Hrvatsko narodno kazalište-Mostar, Narodno pozorište – Mostar, Hrvatsko narodno kazalište – Zadar i Banjolučko kazalište Jazavac. Za ovogodišnje Mostarsko proljeće imali smo dogovorena gostovanja najvećih kazališnih kuća iz cijele regije. Nažalost, epidemiološke prilike sve su poremetile, pa tako i sami početak Mostarskog proljeća.

Mostarsko proljeće uvijek se ponosilo velikim likovnim izložbama – ove godine predstavit će se mlađa garda?

-Za ovogodišnje Mostarsko proljeće imali smo dogovorene velike likovne izložbe. Umjetnička galerija iz Sarajeva trebala se predstaviti svojim najboljim postavom. Dubrovačlki slikari, također. Korona je poremetila i ove dogovore tako da će mostarska i ina publika imati priliku vidjeti nekoliko izložbi onih koji dolaze i koji na velika vrata kucaju.A na Naletilić, Megi Kunštek, Natalija Šušnjar, među njima i doajen likovne umjetnosti odvjetnik Ivan Herceg, obogatit će Mostarsko proljeće.

Jedna večer bit će posvećena Arsenu Dediću?

-Arsen Dedić je jedan od prvih zaštitnih znakova Mostarskog proljeća. Ovom neobičnom glazbeniku, pjesniku i eruditi Mostarsko proljeće duguje veliku zahvalnost. S nama je od prvog dana i s nama bio sve dok je na nogama mogao stajati. Jednako tako i njegova supruga Gabi i sin Matija. Dakle, obitelj Dedić zadužila je Mostarsko proljeće i grad Mostar. Silno se radujemo  gostovanju Hrvatskog narodnog kazališta iz Šibenika i mjuziklu Arsenov Feral. O gostovanjima Arsena Dedića i dogodovštinama koje se uz to vežu moglo bi se napisati nekoliko eseja. Kratko, on je Mostarsko proljeće doživljao i kao svoj festival. Jednako tako i slavni dirigent Vjekoslav Šutej. Nažalost, oni danas nisu s nama ali u Mostarskom proljeću postoji sjećanje i velika-velika zahvalnost.

Fra Iko Skoko napisao je knjigu Franjevci u djelima Ive Andrića?

-Tako je. Ova knjiga svečano – baš svečano predstavljena je u hotelu Mostar. Knjigu sam dva puta pročitao i nazvao sam je Molitvenik fra Ike Skoke. Promotori, sveučilišni profesori o knjizi su posebno nadahnuto govorili. Zapravo, čini mi se da bi ovu knjigu svatko trebao uzeti u ruke i vidjeti kako je Ivo Andrić pisao o našim franjevcima, ali i vidjeti kako je to fra Iko savršeno uokvirio i kulturnoj javnosti predstavio. Sportskim rječnikom rečeno – svaka čast majstore. Naklon do poda.

Konačno, saznat ćemo sve o životu i karijeri baritona Ferdinanda Zovke?

-Književnik Dragan Marijanović tijekom cijele godine slaže i na najbolji način želi predstaviti bogat, zapravo prebogat životopis našeg slavnog baritona. Zavirio je u svaki kutak njegove glazbene karijere i to je to ugodno iznanađenje i za one koji su se s maestrom družili.

Ni najmlađi neće biti uskraćeni?

-Svake godine vodimo računa i o ovom uzrastu i tretiramo ih kao našu odanu malu publiku. Lutkari će se pobrinuti da i ove godine uživaju u čarima Mostarskog proljeća.

Prisjetit ćemo se umjetnika, sudionika i podupiratelja Mostarskog proljeća?

-Mostarsko proljeće svojim međunarodnim umjetničkim autoritetom iznjedrili su maestro Vjekoslav Šutej, dr.Miljenko Puljić, ravnatelj Zagrebačke filharmonije, dr.Ivo Prlender, ravnatelj Dubrovačkih ljetnih igara, Ivica Šarić, prvak opere Sarajevskog narodnog kazališta. Srećko Šestan, ravnatelj Hrvatskog narodnog kazališta u Rijeci, Milan Štrljić, ravnatelj Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu. Ovo su ljudi koji su činili Umjetničko vijeće Mostarskog proljeća. Koliko su truda i ljubavi ovi ljudi uložili u stvaranje jednog Međunarodnog festivala teško je opisati. Na koncu, treba znati da je Mostarsko proljeće jednoglasnom odlukom postalo punopravni član Saveza Europskih festivala. Nisam siguran da aktualna vlast ovu činjenicu ima na umu i da ovoj umjetničkoj baštini poklanja odgovarajuću pažnju. Strahujem da se ova međunarodna referenca ne zagubi u našem nemaru. Bila bi to velika šteta i veliki propust. Podupiratelja je sve manje.

U Matici hrvatskoj ne nedostaje entuzijazma?

-Naša predsjednica, akademkinja Ljerka Ostojić, glavna tajnica Misijana Brkić-Milinković i pjesnik nad svim pjesnicima Miro Petrović ulažu neviđene napore da se Mostarsko proljeće održi na sceni europskih kulturnih događaja. Ovo je prilika koju ne mogu propustiti a ne pozvati gradonačelnika Mostara, vladu Hercegovačko Neretvanske županije i Ministarstvo kulture da im pomognu i da ne dopuste da se Mostarsko proljeće ugasi.

Vi ste voditelj projekta Mostarskog proljeća?

-Kroz proteklih dvadesetak godina izgradio sam prijateljstva s članovima Umjetničkog vijeća i tragom njihovog autoriteta Mostarsko proljeće moglo je ostvariti ovako impozantnu historiju. Vrijeme je da netko od mlađih tu zadaću preuzme.

Svake godine iz vaše spisateljske radionice izlaze nova djela. Pišete li i možemo li očekivati nešto novo?

-U Mostaru, Sarajevu, Banjoj Luci, Travniku i Beogradu predstavio sam svoje troknjižje: Mostarske dragulje. I to je to… Što sada? Prema programu predstoje još četiri predstavljanja: U Zagrebu, Zadru, Splitu i Dubrovniku. Popravljam tekst drame koju sam posvetio životu i karijeri Josipa-Jole Muse. Želio bi da ova drama jednog dana „osvane“ na kazališnim daskama i da posvjedoči o burnom vremenu i zanimljivoj karijeri jednog mostarskog dragulja.

Za svoj dugogodišnji odvjetnički, književni i kulturni život dobili ste broljne nagrade. Teško ih je pobrojati.

-Ponosan sama na Zlatne plakete za životno djelo u profesiji Odvjetničkih komora: Hrvatske, Vojvodine, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Federacije BiH i Republike Srpske. Za kulturna postignuća na Zlatne Povelje Matice Hrvatske, Internacionalne lige humanista, orden grada Mostara, orden grada Sarajeva i Turkosoja – najveće kulturne institucije Republike Turske.

I ovu godina obilježila su znatna velika i najveća moguća priznanja?

-Tako je. U svibnju ove godine dobio sam priznanje doctoris honoris causa-počasni doktorat, a u ovom mjesecu, 7. listopada i Povelju o proglašenju za počasnog građanina grada Sarajeva.

VEZANO

INTERVJU Nada Dalipagić: Svaki dan je dar i to treba cijeniti

urednik

INTERVJU Marija Škaričić: Mare je žena zarobljena u rutini podijeljenih životnih uloga

urednik

NOVALIĆ OPET ‘OBJAŠNJAVAO’ AFERU ‘RESPIRATORI’: Šećer je u ratu bio 30 KM, a normalno je marka

urednik