DNEVNI LOKALNO

INTERVJU Smiljan Vidić: Čapljina nije uzalud dobila naziv Cvijet Hercegovine

Čapljinu ne krasi bez razloga nadimak ‘Cvijet Hercegovine’. Jasno je to već na prvi pogled kada kročite u taj grad, koji ovih dana proslavlja svoj dan. Naš današnji sugovornik, gradonačelnik Čapljine, doktor Smiljan Vidić govorio je tim povodom o generalnom stanju u tom gradu, projektima koji su završeni te koji će se tek realizirati, položaju mladih, demografskoj strukturi…

U Vašem mandatu Čapljina je postala Grad. Koliko je bilo teško doći do toga statusa i što je on donio  Čapljini u perspektivi?

-Gledajući Čapljinu kao jednu urbanu sredinu sigurno da je zaslužila status Grada. Iako u to vrijeme nismo bili Grad ja sam se ponekada znao našaliti pa reći „bolje je živjeti u gradu koji nema status Grada, nego živjeti na selu koji ima status Grada“. Naravno da smo i mi htjeli da imamo taj status i proces je poprilično kompliciran, trajao je oko dvije godine. Jasno da smo mi iz tadašnje općinske administracije morali pojasniti i iznijeti sve one argumente zašto mislimo da Čapljina treba dobiti status Grada i oni su uvaženi. Ono što je važno kada dobijete status Grada, osim onoga psihološkog osjećaja, je i to da postoji mogućnost malo više povlačenja sredstava u odnosu na prije iz različitih Europskih fondova.

Nedavno ste potpisali ugovore 63 mlade osobe kojima ovaj grad subvencionira kupovinu prve stambene nekretnine sa 100,00 KM po m2. Subvencije se daju za nekretnine do 75 kvadrata i to osobama do 35 godina starosti.

-Točno. Već zadnjih 4-5 godina mi aktivno sprovodimo niz demografskih mjera, a jedna od tih je i subvencioniranje od strane Grada za kupovinu prve nekretnine mladim bračnim parovima ili mladim pojedincima. Što znači mladima? Morali smo uzeti nekakvu mjeru u godinama, a to je 35 godina, i svi ti mladi ljudi po metru kvadratnom  dobivaju 100,00 KM i naravno da im to dobro dođe, jer ogromna većina njih imaju kredite pa ti novci koji dođu iz Gradskog proračuna su veoma dobrodošli.

Kako još zaustaviti odlaske mladih iz malih gradova?

-Mi imamo niz demografskih mjera koje provodimo, osim ove već pomenute demografske mjere za subvencioniranje mladih osoba pri kupovini prve stambene nekretnine. Evo krenut ću od onih najmlađih, dakle djece koja su smještena u jaslice i vrtić. Mi na godišnjoj razini iz proračuna izdvajamo 600.000,00 KM za subvenciju cijene boravka djece u jaslicama i vrtiću. Također, stipendiramo vrlo dobre i odlične studente, studente koji su upisali deficitarne fakultete, odnosno zanimanja, i naravno one koji spadaju u kategoriju socijalno ugroženih. Subvencioniramo i s 50 posto i sve Čapljinke i Čapljince koji upišu doktorski studiji i također svake godine primamo pripravnike, a ove godine smo ih primili 83. Sama Čapljina je ovoj godini primila više pripravnika nego sve Općine i svi Gradovi zajedno u našoj Županiji. I naravno, ono što je najvažnije, treba razvijati gospodarstvo, otvarati nova radna mjesta kako bi se mladi ljudi mogli zaposliti i od svoga rada živjeti.

 Kakvom cijenite suradnju s višim razinama vlasti? Županija je nedavno najavila pomoć između ostalog i Čapljinskom Domu zdravlja…

-Suradnja s višim razinama vlasti je i više nego zadovoljavajuća. Nama koji smo na čelu Lokalnih samouprava je neobično važno imati protočnu vertikalu od jedinice Lokalne samouprave preko Županije, Federacije sve do Države. Ja bih svakako istaknuo zbilja odličnu suradnju s našom Županijom, a ovo je evo i prigoda da se zahvalim predsjedniku Vlade Nevenku Hercegu i svim Ministrima u Vladi HNŽ-a na pomoći koju nam pružaju, jer sigurno jedan dio projekata koje smo mi realizirali bilo bi teško ili čak i nemoguće realizirati bez potpore Županije. Naravno da je i suradnja s Federalnom razinom vlasti izvrsna, posebno mislim na Ministarstvo financija, Ministarstvo prostornog uređenja i Ministarstvo kulture i sporta. Da, u pravu ste kada ste reli da je premijer Herceg najavio i pomoć Domu zdravlja, i ranije je Županija pomagala u rekonstrukciji Doma zdravlja. Ono što je sada najavljeno od strane Županije jeste kupovina novog vozila za Hitnu medicinsku pomoć što će zdravstvenu zaštitu na područje Čapljine podignuti na višu razinu.

 Imali ste sredinom rujna posjet kandidata HNS-a na predstojećim izborima. Što predviđate? Hoće li HNS popraviti rezultat u listopadu u odnosu na 2018. godinu?

-2018. godine stranke HNS-a su polučile zbilja jako dobar rezultat, imajući u vidu da su prošle četiri godine, a od te četiri godine dvije su bile pandemijske, jedan dio ljudi je umro, jedan dio ljudi je na žalost i iselio tako da će biti jako zahtjevno ponoviti rezultat iz 2018. godine. Naravno, ja mogu prije svega govoriti u ime Čapljine, i mogu prognozirati prije svega za Čapljinu, ali ono koliko vidim sve Općine i Gradovi u Hercegovini će za taj rezultat u najmanju ruku ponoviti. Konkretno za Čapljinu imajući u vidu i sve ono što smo napravili mi ovdje na Lokalnoj razini i imajući u vidu koliko pozitivnih stvari su naši zastupnici napravili u županijskoj skupštini, Federalnom parlamentu i vjerujem da su ljudi to prepoznali. Ja sam svaki dan na terenu i sa samog izvora kupim informacije, atmosfera je jako dobra, ljudi su svjesni da se samo velikom izlaznošću možemo oduprijeti onim politikama koje od Hrvata žele napraviti manjinski narod.

 Dokle ste došli sa sanacijom šteta nastalih u travanjskom potresu?

-U travnju nas je zadesio snažan potres i Čapljina i Stolac su doživjeli najveću štetu. Na svu sreću u Čapljini nije bilo ljudskih žrtava, ali svakako materijalna šteta je bila ogromna. Ono što je zanimljivo jeste da su nam najviše stradali objekti zgrade naših Osnovnih škola, Srednje škole kao i sama zgrada Gradske uprave. Jasno da je bilo šteta na starijim zgradama u Gradu i uglavnom se radilo o rušenju dimnjaka, a u ovim starijim zgradama i pucanju zidova. Odradili smo jedan ogroman posao, naše Stručne službe su na svaku prijavu izašle na lice mjesta, angažirali smo i profesore sa Građevinskog fakulteta kako bi imali što bolje informacije i o visini štete,ali i o načinu sanacije. Neke sitne popravke smo već uradili, ali veoma brzo počinjemo sa značajnim aktivnostima u saniranju šteta.

Kako vidite budućnost Čapljine i koji se sve projekti planiraju realizirati?

-Budućnost Čapljine svakako vidim pozitivnom, a moj argument jeste da evo iz godine u godinu imamo sve više novih zgrada, sve više mladih ljudi koji ostaju ovdje u Čapljini, a čak i onih koji iz susjednih Općina i Gradova dolaze u Grad. Čapljina će se nastaviti širiti, radimo regulacijske planove koristeći i poštivajući prije svega struku,a planiramo niz projekata koji će svakako dati jednu novu kvalitetu Grada. Nije uzalud Čapljina dobila naziv Cvijet Hercegovine.  Evo trenutno radimo nekoliko prometnica u samom Gradu i okolici to je Ul. Kneza Domagoja,Ul. Ante Starčevića, završili smo južni ulaz u Grad to je Ul. Augista Šenoe i to su sada ne samo ulice nego i prelijepe šetnice po kojima je Čapljina poznata. Jedan projekt koji je već u papirnatom obliku pripremljen, meni posebno drag to je novi vrtić sa jaslicama. Mi smo prije četiri godine temeljito rekonstruirali i nadogradili postojeći vrtić, međutim imamo taj slatki problem da je lista čekanja za upis u vrtić jako duga i evo trenutno imamo 100 djece koja su na listi čekanja, a to nas je ponukalo da se odlučimo na izgradnju novog Dječjeg vrtića i jaslica. Onaj papirnati dio posla smo završili, a na Svečanoj sjednici GV pokazat ćemo i 3D animaciju kako će taj budući vrtić izgledati i zbilja to izgleda prelijepo. Jasno i niz je drugih projekata kao što su pročistači i izgradnja novih prometnica.

Postoji li nešto s čime niste zadovoljni u Gradu kojim kormilarite, što biste promijenili?

-Pa naravno, ima tu niz nekakvih ja ću ih nazvati „sitnim stvarima“ koje možemo popraviti, u konačnici moramo da bi uvjeti u Čapljini bili još bolji nego što jesu. Međutim ima jedan zbilja veliki problem, a to je naša gradska deponija ADA koja se nalazi jako blizu Grada i u samom koritu rijeke Neretve. Ona je nastala prije nekih 60 godina, tada se nije previše razmišljalo o ekologiji ,a i Grad je bio puno manji tako da se nije nalazila blizu Grada. Međutim kako Grad raste iz godine u godinu primičemo se toj deponiji i ono što je za mene i za sve nas koji ovdje živimo prioritet odnosno najvažniji projekt koji moramo realizirati, a to je zatvaranje i saniranje postojeće deponije, uz naravno odabir nove lokacije za tretiranje otpada.

Ja naravno ne kažem novu lokaciju za deponiju, jer deponije kakve nažalost jesu u svim našim gradovima većinom, u modernom svijetu ne postoje nego se otpad tretira na jedan potpuno drugačiji način. Upravio zbog toga mi smo u travnju u Čapljini organizirali konferenciju o pametnom upravljanju i gospodarenju otpadom gdje smo doveli stručnjake iz cijele regije. Konferencija je bila jako dobro posjećena. Koliko je ta tema interesantna pokazuje da su sve moje kolege bile na toj konferenciji, ekološke udruge i naravno svi zainteresirani građani. Mi trenutno radimo novi prostorni plan i kroz taj prostorni plan koristeći mišljenje struke prije svega iz ekologije pronaći ćemo i definirat ćemo lokaciju na kojoj će se na jedan pametan i odgovoran način tretirati otpad.

J. S.

VEZANO

ČAPLJINA Očuvati vječno sjećanje na velikog akademika

urednik