DNEVNI ONLINE+

INTERVJU Ivan Vrljić: Upornost je majka svih uspjeha!

Razgovarala: Vesna Hlavaček

Stručno vijeće nakladničke kuće Kerigma-Pia proglasilo je novinare godine. Tu su titulu ponijeli  riječki novinar i književnik Željko Sakić, Ivan Vrljić iz Mostara i Marko Leskovar iz Vinice pored Varaždina. Bio je to povod razgovoru s profesorom Vrljićem.

Što vam znači ovo priznanje?

-Ovo mi priznanje mnogo znači. Novinarstvo je, danas pogotovo, u doba pandemije koronavirusa, na udaru krize. Svjesni smo da pisana riječ malo po malo gubi značaj i naročito je pogubno što su danas novinarstvo i novinari prvi za odstrel kada su u pitanju nenadani otkazi. Država bi trebala zaštiti novinare i novinarske kuće da opstanu u ovakvim otežanim ekonomskim okolnostima. Nadamo se da će mediji preživjeti ovu krizu i iz nje izići bolji i produktivniji.

Predstavite nam nakladničku kuću koja Vam je dodijelila nagradu.

-Nakladnička kuća Kerigma-Pia osnovana je sa željom stvaranja, tiskanja i objavljivanja književnih i publicističkih djela duhovnog, domoljubnog i zavičajnog značaja i sadržaja za djecu. Prva i primarna djelatnost tvrtke je nakladnička djelatnost. Kako bi tvrtka postigla svoj cilj i zadovoljila tržište, bilo je potrebno okupiti dobre i kvalitetne književnike i suradnike, te krenuti u taj projekt. Partneri i suradnici su zapravo ljudi s kojima je osnivač,vlasnik i direktor tvrtke Anto Pranjkić poslovne kontakte uspostavljao već više od 20godina književnoga rada. Nakladnička kuća Kerigma-Pia pokrenula je potom nekoliko zanimljivih projekata, a neke ću spomenuti i ovdje. Projekt Putevima Domovinske zahvalnosti je projekt izrade književnih zbornika za mjesta koja su stradala kroz povijest. To su zanimljivi domoljubni projekti poput predstavljanja knjiga diljem Hrvatske s naglaskom na hrvatsku književnost izvan domovine. Rekli bismo da je novinarstvo koje propagira ta nakladnička kuća bliže informativnom i kulturnom sadržaju nego ispraznim kuloarima i niskim strastima na razini tabloida.

Što je područje Vašega interesa kada je riječ o novinarstvu?

-Moj su interes prije svega književnost i afirmiranje kulture. Naravno da težim i informativnom značaju i afirmiranju žive riječi u novinarstvu. Novinarstvo je živa djelatnost i potrebni su joj živa riječ i što više aktualnosti. Međutim, novinarstvo ne treba pribjeći žutilu i gomilanju nepotrebnih opaski. Ono što novinara čini novinarom su: znatiželja, upornost, strast i predanost poslu. Nijedan se novinar ne rađa takav, nego to postaje iskustvom i učenjem od starijih i iskusnijih kolega. Spomenuo bih pritom Marka Twaina i Ernesta Hemingweya kao vrsne američke novinare i književnike. Oni su spojili strast i neutaživu glad za pisanom riječi s novinarstvom. Po meni je to dobitna kombinacija. Zato je novinarstvo usko vezano za književnost, a književnost ima bitne nerazdvojive spone s novinarstvom.

Poznajemo Vas i kao pjesnika. Objavili ste zbirku poezije Putnik u vremenu?

-Putnik u vremenu moj je prvijenac, zbirka poezije koja je izišla u prosincu 2016. Godine, a nakladnik je Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne. Imao sam ukupno pet promocija knjige u raznim gradovima diljem Bosne i Hercegovine. Utisci su bili odlični, a sada radim na pripremi nove knjige. Nadam se da će se stanje s pandemijom koronavirusa smiriti i da će ljudi moći ići na promocije knjiga i posjećivati kazališta ili izložbe. U ovoj situaciji najviše trpe kulturne institucije koje su praktički na izdisaju. Virtualne izložbe ili virtualne promocije knjiga odlična su stvar, ali umjetnost se mora dodirnuti i osjetiti, mora postojati komunikacija između slušatelja i širega gledateljstva s vizualnim medijem, odnosno autorom. U suprotnom postajemo roboti tehnologizacije koja nikako ne smije biti zamjena za živu osobu.

Sonet je pjesnička forma koja vas osobito privlači. Kako to objašnjavate?

-Sonet je pjesnička forma koja traži kaljenje i nepresušnu energiju simbioze ritma i rimovanja. To je jedina forma koja ima dušu i srce i koja posjeduje originalnost samu po sebi. Mnogi su veliki pjesnici bili sonetisti, a posebno bih izdvojio Antuna Gustava Matoša i Charlesa Baudelairea. Moja je opčinjenost sonetom proizvod zaljubljenosti u književnost rimovanja i usklađenosti s rimom.

Što vas osobito inspirira kao poetu?

-Petar Iljič Čajkovski, veliki ruski skladatelj davno je opisao inspiraciju kao nepresušni izvor koji polako tinja i koji ponekad dolazi iznenada poput vjetra ili kao svojevrsni klik. Osobno inspiraciju nalazim u malim stvarima jer je sitnica najkrupnija stvar koja vrijedi. Na sitnicama zapravo otkrivamo čovjeka i njegov karakter. Kako reče veliki njemački književnik Erich Maria Remarque: Ljudi s karakterom su različiti, oni bez karaktera svi su jednaki.

Uskoro će iz tiska izići Vaša knjiga aforizama?

-Nadam se i očekujem krajem ove godine ako se poslože stvari s obzirom na situaciju vezanu za pandemiju. Knjigu će urediti splitski književnik i novinar Mladen Vuković, inače vrsni aforističar i novinar. Pratimo razvoj situacije i nadamo se da će umjetničke manifestacije otvoriti svoja vrata narednih mjeseci.

Kako, kao mlad čovjek i gimnazijski profesor, provodite vrijeme tijekom pandemije?

-Tijekom pandemije najviše sam čitao, pisao i, naravno, radio. Izdvojio bih knjigu Ljubav u doba kolere velikoga nobelovca Gabriela Garcie Marqueza i knjigu Plodovi gnjeva velikoga američkog književnika Johna Steinbecka. Izolacija je dobro došla da plodonosno vrijeme provedemo sa svojim obiteljima više nego inače. To nismo ponekad mogli od silne žurbe za bogatstvom i za nečim što ponekad nije vrijedno tolike strke i očekivanja. Veliki je Erich Fromm i u ovoj pandemiji aktualan; bolje je biti nego imati.

Što želite poručiti svojim učenicima, a što općenito svim našim čitateljima?

-Rad i trud se isplate. Ponekad je teško, ali nikad, baš nikad ne odustajte. Upornost je majka svih uspjeha!

O laureatu:
Ivan Vrljić rođen je 21. travnja 1989. godine u Mostaru. Osnovnu školu završio je u Cimu, a gimnaziju u Mostaru. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru na odsjecima za povijest umjetnosti i filozofiju. Poezijom se počeo baviti rano, od jedanaeste godine života. Radovi su mu objavljeni u renomiranim književnim časopisima poput Osvita i Motrišta, zbornicima radova Udruženja za kulturu Novog Sarajeva, mnogobrojnim almanasima i zbornicima poput Kulture snova iz Zagreba. Piše pretežito ljubavnu poeziju i ovladava zahtjevnim pjesničkim oblicima poput soneta, a također se okušao u aforizmima. Jedan je od ponajboljih mladih aforističara regije. Radio je novinarske poslove pišući kolumne za Večernji list i za mnogobrojne mostarske portale, a nanovo je angažiran kao novinar za zagrebački portal kerigma-pia.hr. Bio je jedno vrijeme urednik radioemisije Svetac dana i vrsni je poznavatelj kršćanske hagiografije. U lipnju 2018. godine u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru na Skupštini Hrvatskog kulturnog društva Napredak- Glavna podružnica Mostar izabran je za tajnika toga društva. Sudjelovao je na mnogim manifestacijama diljem regije: Novosarajevski književni susreti u Sarajevu, Šantićeve večeri poezije u Mostaru, susret Poetsko ćoše u organizaciji Stihovnice u Banjoj Luci, performans Grah za Iliju Ladina u Vitezu, Neretvanske vedrine u Počitelju, Humski dani poezije u Mostaru, Sarajevska jutra poezije u Sarajevu i Tuzli, obilježavanje Svjetskog dana poezije na mostu Festina lente u Sarajevu u organizaciji Planeta poezija. Napisao je mnoge recenzije za knjige koje su prevedene na njemački jezik. Doktorand je Interdisciplinarnog doktorskog studija Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Njegove su pjesme prevedene na slovenski i engleski jezik. Radi i djeluje kao profesor u Gimnaziji fra Grge Martića u Mostaru.

VEZANO

Šejla Grgić (Divanhana): Sa sevdahom se rađamo, odrastamo i živimo

urednik

INTERVJU Dr. Jurica Arapović: Za očekivati veći broj preminulih kroz sljedećih 20-ak dana!

urednik

INTERVJU Irena Mulamuhić: Umjetnost kao i teatar su potreba, duša i suština ljudskog bitisanja

urednik