DNEVNI

IZAZOV DANAŠNJICE: Otpad, kao jedan od najvećih okolišnih izazova današnjice, dovodi do smanjenja uporabljivosti resursa i tako izravno utječe na mogućnosti gospodarskoga razvitka društva

‘Dobro upravljanje i pametno gospodarenje otpadom – 4ADA’ naziv je konferencije jučer održane u Čapljini koja je okupila ugledna imena iz svijeta znanosti, ekonomije i gospodarstva te politike.

”Udruga ”Life”, zajedno s Gradom Čapljina, Vladom HNŽ-a, i ”Cleantech HUB” znanja Sveučilišta u Mostaru, organizirala je veliku znanstveno – stručnu konferenciju na kojoj su brojni izlagači, svojim znanjem i iskustvom, pokušali dati konkretne odgovore na problematiku neadekvatnog  zbrinjavanja otpada na hercegovačkomu kršu, s naglaskom na moguće dalekosežne posljedice neadekvatnosti čapljinske deponije ”ADA”, smještene u samomu središtu Grada još od 1950. godine.

Riječ je o regionalnoj konferenciji na kojoj su sudjelovali stručnjaci iz polja zbrinjavanja otpada iz Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, Crne Gore i Mađarske.

Gorući globalni problem današnjice

-U vremenu energetske krize čiji smo svjedoci teško je povjerovati da svakodnevno u otpadu nepovratno odlažemo ogromne količine sirovina i energenata pri tome ne razmišljajući da odbacujemo neiskorišten vrijedan resurs. Odbacujući ono što nam više nije potrebno u obliku smeća mi onečišćujemo i zagađujemo okoliš u kojemu živimo čime izravno narušavamo kvalitetu vlastitog života i osobnog zdravlja, poručeno je u uvodnim obraćanjima s jučerašnjeg skupa.

-Otpad je gorući globalni problem današnjice u cijelomu svijetu, tako i u BiH. Čapljinska ”ADA” jest legalna, ali je potpuno neadekvatna deponija i, s obzirom na prijetnje koje ona objektivno nosi po okoliš i zdravlje ljudi, želimo osvijestiti i širu javnost i mjerodavne instance vlasti na svim razinama, kako u BiH tako i u susjedstvu, da to nipošto nije problem Čapljine, nego potencijalna opasnost za cijelu regiju poglavito za južni prostor Republike Hrvatske, istaknuo je u svome obraćanju gradonačelnik grada Čapljine dr. Smiljan Vidić.

Pozdravne riječi na otvaranju Konferencije uputili su predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović, predsjednik Federacije BiH Marinko Ćavara, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja u Vladi Republike Hrvatske dr.sc. Mario Šiljegi čapljinski gradonačelnik dr. Smiljan Vidić, a predsjednik Vlade HNŽ-a dr. sc. Nevenko Herceg sudjelovao je u radu središnjega panela ”Zdravlje i okoliš”.

-Otpad, kao jedan od najvećih okolišnih izazova današnjice, dovodi do smanjenja uporabljivosti resursa i tako izravno utječe na mogućnosti gospodarskoga razvitka društva. Uzimajući u obzir negativne utjecaje neodgovarajućega zbrinjavanja otpada po okoliš i ljudsko zdravlje, jasno je da su samooodrživi integralni sustavi upravljanja otpadom temeljna strateška odrednica razvitka svakoga društva. Upravo je otpad središnja tema novoga strateškog smjera razvoja gospodarstva 21. stoljeća, tzv. kružnog gospodarstva. Taj koncept predstavlja održivu alternativu ustaljenom modelu linearnoga gospodarstva koji se oslanja isključivo na korištenje resursa i stvaranje otpada, a koji je doveo do toga da čak 90 posto sirovina u proizvodnji postaje otpadom i prije negoli proizvod napusti proizvodni pogon, a 80 posto gotovih proizvoda postaje otpadom u prvih šest mjeseci od nastanka. Primjena modela kružnoga gospodarstva predviđa smanjenje količine otpada na minimum, ponovnom uporabom, popravkom, obnavljanjem i recikliranjem postojećih materijala i proizvoda. Nažalost, prema Izvješću o kružnomu gospodarstvu iz 2021. godine, svjetsko je gospodarstvo tek 8,6 posto kružno, a čak 91,4 posto svega što koristimo odlazi u otpad, kazao je, između ostaloga, dr. Herceg, govoreći i kao sveučilišni profesor upravo na katedri zaštite okoliša i održivog razvoja.

-Postupanje s otpadom prema načelima kružnoga gospodarstva temelji se na načelima hijerarhijskoga gospodarenja otpadom, što je ugrađeno i u zakonska rješenja kao i u strateško-planske dokumente na svim razinama vlasti u BiH. Jedno od temeljnih načela jest upravljanje otpadom na regionalnoj razini. Razvijanje regionalnih centara za zbrinjavanje otpada, sanacija „crnih točaka“ u okolišu i zatvaranje otvorenih odlagališta utvrđeni su kao prioriteti Strategije upravljanja čvrstim otpadom BiH. Izgradnjom tih centara rješava se problematika brojnih nesanitarnih odlagališta, ali i rješava pitanje samoodrživosti izgrađenih objekata, dodao je Herceg u svom izlaganju, podsjetivši i na činjenicu da je važnost problematike sanitarnog zbrinjavanja otpada i problematike otvorenih odlagališta istaknuta i u Strategiji razvitka HNŽ-a za razdoblje do 2027. godine, te nacrtu Plana gospodarenju otpadom u HNŽ za isto razdoblje.

Podizanje svijesti

-Bez kvalitetnoga strateškog i zakonskog okvira te sustavnoga podizanja svijesti o potrebi odvajanja i recikliranja otpada, ne možemo dosegnuti kvalitetna rješenja za zbrinjavanje otpada. Cilj konferencije ”4ADA” jest ponuditi rješenja, tehnologije, znanstvena i stručna mišljenja, na koncu i potaknuti rješavanje pitanja desetljećima stare čapljinske deponije, naglasila je predsjednica Organizacijskog odbora Ana Buljubašić.

Koliko je važan ovaj događaj i koliko je važno jačanje svijesti ljudi o zaštiti životne sredine te pametnom upravljanju i gospodanjenju otpadom pokazali su i prijatelji ove konferencije ali i mnogobrojni sponzori.

Uz Grad Čapljinu, Vladu HNŽ i ”Cleantech HUB” znanja Sveučilišta u Mostaru generalni sponzor ove konferencije su Fond za zaštitu okoliša HNŽ-a i firma Tehnix EKO INDUSTRIJA, dok je čitava konferencija održana pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Federacije BiH Marinka Čavare.

Pozdravne riječi na otvaranju Konferencije uputili i predsjednik Federacije BiH Marinko Ćavara te državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja u Vladi Republike Hrvatske dr.sc. Mario Šiljeg

Predsjednik Federacije se u svome obraćanju dotaknuo činjenice kako je znanje ključno u rješavanju problematika pa tako i problematike s otpadom. Širenjem institucionalnog  znanja i javne svijesti građana doći ćemo brže do željenih ciljeva.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja u Vladi Republike Hrvatske dr.sc. Mario Šiljeg osvrnuo se na jednake probleme s kojima se susreće i RH i koje zakonske regulative provodi.

Na Konferenciji se, kroz uvodna izlaganja i tri panela (Zdravlje i okoliš / Tehnološka rješenja / Financijska rješenja), o utjecaju otpada na okoliš i ljude te o načinu odlaganja i trajnoga rješavanja otpada, govorili vodeći stručnjaci za zaštitu okoliša, proizvođači opreme za različne oblike uporabe otpada, predstavnici akademske zajednice koji su izravno sudjelovali u oblikovanju učinkovitih centara za upravljanje otpadom, te toksikolozi i liječnici, ali i predstavnici državne, entitetske, županijske i lokalne vlasti.

Vodeći stručnjaci za zaštitu okoliša, proizvođači opreme za različite oblike oporabe otpada, i predstavnici akademske zajednice su izravno sudjelovali u oblikovanju učinkovitih centara za upravljanje otpadom. Zajedno s njima toksikolozi i liječnici, te predstavnici državne, entitetske, županijske i lokalne vlasti dali su svoj doprinos u realizaciji konferencije 4AdA. 

Kreirali su zaključke o trenutnom stanju upravljanja otpadom, mogućnostima i perspektivama uspostave kvalitetnog sustava za dobro upravljanje i kvalitetno gospodarenje otpadom te mogućnostima financiranja projekata iz oblasti gospodarenja otpadom.

Konferencija je dala sljedeće odgovore:

– Bosna i Hercegovina kroz postojeći zakonodavni okvir i nedostajuće planske i strateške dokumente vezane za zaštitu okoliša nije stvorila preduvjete za ukupno kvalitetno gospodarenje otpadom.

– Gradovi i općine u regiji nemaju izgrađenu infrastrukturu i tehnološka rješenja za dobro upravljanje i kvalitetno gospodarenje otpadom.

– Usklađenost pravnih regulativa iz oblasti gospodarenja otpadom Bosne i Hercegovine s propisa Europske unije je dobra, ali nije potpuna.

– Neuređena odlagališta komunalnog otpada predstavljaju kontinuirani pritisak na okoliš, a time i ugrožavaju zdravlje stanovnika u bližoj i široj okolici. Neadekvatna odlagališta otpada teško narušavaju sveukupne ekosustave u bližem i širem okruženju.

– Kontinuirani pritisak koji vrši odlagalište otpada Ada na područje neposredno uz korito rijeke Neretve predstavlja latentnu opasnost za život ljudi u donjem toku Neretve u RH što znači da zagađuje i EU.

– Postojeća tehnološka rješenja koja se nude na tržištu u potpunosti zadovoljavaju potrebe izgradnje novih postrojenja za kvalitetno upravljanje otpadom. Nužno je uvesti procese odvojenog prikupljanja otpada, a na odlagališta uvesti sustave kompostiranja i odvajanje gorivog dijela otpada od negorivog. Moderne tehnologije energetske oporabe otpada će biti u bližoj budućnosti gotovo jedino rješenje zbrinjavanja gorivog dijela otpada u regiji.

– Dobro osmišljena politika i operativnost upravljanja otpadom, osim obavezne zaštite okoliša ima i svoju ekonomsku funkciju koja je u našoj zemlji još uvijek u fazi  prepoznavanja, ali svakako ima prostora za razvojni kapacitet.

– Postoje potencijalni negativni utjecaji tijekom postavljanja/ izgradnje određenog postrojenja koji su neizbježni, no njihov utjecaj će se svesti na minimum pravilnom organizacijom i provedbom projekta.

– Postojeći sustav komunikacije građanin – državna, regionalna i lokalna vlast i komunikacija građanin – komunalne tvrtke, apsolutno su neadekvatni. Potrebno je stalno komunicirati s građanima o potrebi kvalitetnog rješenja upravljanja otpadom kroz sve instrumente koji su dostupni. NVO trebaju predstavljati bitnu poveznicu u ovim komunikacijskim kanalima

– Trenutno dostupni izvori financiranja nisu dovoljni kako bi se uspostavilo kvalitetno gospodarenje otpadom. Proces upravljanja otpadom je vrlo skup i potrebna su dugogodišnja strateška i planska ulaganja uz sve njegove segmente. Na tom tragu potrebna je kordinirana suradnja.

Grad Čapljina će u narednom kratkoročnom razdoblju poduzeti sve mjere kako bi se pronašlo adekvatno rješenje za kvalitetno odlaganje otpada, a postojeći aktivni dio odlagališta AdA će se nastaviti koristiti do pronalaska rješenja.

Grad Čapljina će u skoroj budućnosti pokušati uspostaviti sustav odvojenog prikupljanja otpada koji bi stvorio preduvjete za smanjenje količine otpada koji se odlaže.

Potrebno je što žurnije pristupiti sanaciji neaktivnog i degradiranog dijela odlagališta Ada te njegovo trajno prevođenje u zelenu površinu