DNEVNI EU

Koliko je realno da BiH do ožujka provede nužne korake za otvaranje pregovora sa EU?

Kockanje sa sudbinama građana zbog osobnih interesa

Vlast u Bosni i Hercegovini mora ozbiljno shvatiti zadatke koje je nužno ispuniti kako bi država dobila mogućnost otvaranja pristupnih pregovora s Europskom unijom. Vlasti na tomu trebaju neprestano raditi – te nužno, žurno usvojiti najmanje tri zakona do ožujka.

Naglasila je to tijekom nedavne posjete Sarajevu ravnateljica za Europu pri Europskoj službi za vanjske poslove, Angelina Eichhorst. Ona je tog dana nazočila sastanku s političkim direktorima ministarstava vanjskih poslova država zapadnog Balkana, a odvojeno se sastala upravo s najvišim bosanskohercegovačkim dužnosnicima.

Traže se konkretni potezi

Poručila je i kako Europska komisija očekuje konkretne korake potrebne da bi Europsko vijeće u ožujku razmatralo i eventualno odobrilo otvaranje pristupnih pregovora za Bosnu i Hercegovinu.

Popis zadaća sveo se na usvajanje triju zakona u Parlamentu BiH i na početak pregovora s FRONTEX-om, koji  bi omogućili angažiranje europskih policajaca radi bolje kontrole ilegalnih migracija.

Parlament BiH bi također morao usvojiti zakone o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te o sprječavanju sukoba interesa, kao i o sudovima. Uz to se moraju obaviti i preinake u izbornom zakonodavstvu kako bi se osigurao integritet izbornog procesa, te sprovele presude Europskog suda za ljudska prava, a na tragu pregovora koje su ranije vodili politički lideri. I to je ono što je realno moguće ostvariti u ovome trenutku.

– Ovo je velika prilika za Bosnu i Hercegovinu, i ne treba ju propustiti! Na tomu svi moraju raditi 24 sata dnevno, kazala je, podsjećajući da se u pet tjedana mogu ostvariti samo neki od ciljeva definiranih još 2019. kroz 14 reformskih prioriteta pa EU stoga u ovom trenutku ne inzistira na cijelom reformskom paketu.

Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić ističe kako naša država želi slijediti vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije, a ocjena Bruxellesa je kako ona to sada čini u cijelosti.

– Poseban fokus na sastanku regionalnih diplomata bio je usmjeren na nastavak ruske agresije na Ukrajinu i posljedica po EU, kao i na odnos prema Kini. Eichhorst je potvrdila kako Unija želi da države kandidatkinje za članstvo budu dokazani saveznici u vanjskoj politici što BiH doista jeste. Konkretnim djelima trebamo dokazati spremnost na partnerstvo, a time i na integriranje u EU, kaže Brkić.

Posjeta predsjednice Europske komisije zasigurno će imati za cilj da još jače podstakne političke predstavnike u BiH kako bi što brže usvojili ključne reformske zakone, smatra glavni tajnik Europskog pokreta u BiH, Haris Plakalo.

Vjeruje i kako bi sama Europska komisija mogla dati pozitivno mišljenje i konačnu odluku o otvaranju pregovaračkog procesa s BiH. Europski zvaničnici često naglašavaju kako naša država ima europsku perspektivu, ali postavljaju jasne uvjete poput održivih reformi. Kao prioritet u procesu obično se navodi vladavina prava, koja treba biti usklađena s europskim standardima.

– U ožujku će se napraviti presjek stanja, a BiH u ovom trenutku nije toliko kredibilna. Ipak, treba uzeti u obzir i geopolitičku situaciju, situaciju unutar EU i regiona te uložiti veće napore kako bi se 2024. maksimalno iskoristila kao ključna godina za EU integracije, smatra Plakalo.

Odgoda za lipanj?

Ključni su reformski zakoni o sprečavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, sprečavanju sukoba interesa kao i Zakon o sudovima u BiH, koji je još uvijek u ladici.

– U ožujku se može očekivati još jedna odgoda, možda za lipanj. U svakom slučaju, postoji ozbiljna predanost Europske komisije i Europskog vijeća da u ovoj godini otvore pristupne pregovore sa BiH, kaže tajnik Europskog pokreta u BiH.

Europska unija je izašla ususret našoj zemlji kada je ožujak utvrdila kao termin za novu provjeru spremnosti za otvaranje pristupnih pregovora, smatra analitičar Adnan Ćerimagić.

U protivnome bi se morao čekati redovni izvještaj Europske komisije na jesen. S obzirom da se radi o svega nekoliko mjeseci, BiH ni teoretski, ni praktično u tom periodu neće moći ispuniti svih 14 uvjeta.

Krajem prošle godine više država Europske unije bilo je skeptično u pogledu otvaranja pregovora sa BiH, jer su pred sobom imali izvještaje EK, ne samo za BiH, nego i za Ukrajinu i Moldaviju.

Politički analitičar Adnan Huskić naš europski put stavlja u kontekst geopolitičkih promišljanja, podsjećajući da nijedan proces proširenja nije bio samo tehničko pitanje.

– Rat u Ukrajini, te činjenica da se ponovno pojavljuju određeni globalni procjepi, bitan su faktor u odlučivanju da li Bosnu i Hercegovinu treba uključiti u ovaj krug, i dati Bosni i Hercegovini mogućnost pregovora, rekao je.

Smatra i kako se očekivanja europskih zvaničnika prilagođavaju datim okolnostima u smislu toga na koji način treba interpretirati ovo što se dešava u Bosni i Hercegovini, šta od toga bi se moglo proglasiti uspjehom, a koji bi bio dovoljan za otvaranje pristupnih pregovora.

Bosnu i Hercegovinu je nedavno posjetio i pomoćnik američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena za Europu i Euroaziju James O’Brien, poručivši političarima kako ne smiju propusti priliku koju EU nudi.

Ono što ga brine je to da Bosna i Hercegovina riskira da propusti naredni voz ka Europi zbog osobnih interesa političkih lidera, rekao je američki diplomata.

N. K.

VEZANO

EU potpisala Sporazum o financiranju Paketa energetske podrške za BiH vrijednog 70 milijuna eura

urednik

EU i Vlada Njemačke sa 4,2 miliona eura podržali 34 razvojna projekta u BiH

urednik

Reutersovi izvori: EU priprema rekordnu kaznu Meti zbog transfera podataka

urednik