DNEVNI EU

Ništa od ispunjenja 14 prioriteta EU za BiH – za tri godine završen samo jedan

Korumpirani političari nisu ispunili prioritete, a traže ‘ulazak preko reda’

Prošlo je više od šest i pol godina od kako je, u veljači 2016., BiH podnijela zahtjev za članstvo u EU. Tri godine nakon toga, krajem svibnja 2019. godine, Europska Komisija (EK) je usvojila Mišljenje (Avis) o prijavi BiH te Bosni i Hercegovini postavila ukupno 3.897 pitanja i 14 prioriteta relevantnih za cjelokupan proces integracije BiH u EU.

Unatoč deklarativnim stavovima svih političkih partija i aktera u vlasti, i među strankama vladajućih i strankama oporbe, kako podržavaju napore za ulazak BiH u EU, rezultata ovih “napora” – nema.

Čak što-više, i međunarodna zajednica odavno je svjesna da se iza deklarativnih izjava bh političara odavno kriju zacementirani politički stavovi blokada i države u ‘status- quo’ stanju, jer samo u takvom okruženju zajamčen je ostanak u vlasti.

Dok u BiH upravo traje predizborna kampanja, 14 prioriteta je i dalje na čekanju, put BiH ka euro integracijama je potpuno blokiran i kao nikada neizvjesniji, a bh političari, želeći iskoristiti bojazan EU-a zbog ozbiljnih prijetnji jačanja ruskog utjecaja u zemlji kao i opasnost od destabilizacije koju sami proizvode, istodobno pretvarački traže “nagradu” – ubrzan put ka EU.

Poražavajuća statistika (ne)ispunjenih prioriteta

Podsjetimo da je BiH trebalo čak 14 mjeseci kako bi odgovorila na 3.242 pitanja iz Mišljenja EK (od ukupno 3.897) te dodatnih 8 mjeseci za odgovore na preostala 655 pitanja. Bh vlasti, prvenstveno dva entiteta, pa tak i na razini države, nisu mogli postići dogovor oko 22 pitanja – oko pitanja politike obrazovanja (17), pitanjima regionalne politika (4) te pitanju političkih kriterija (1).

Za cijelo ovo vrijeme ispunjen je jedan prioritet – prioritet broj 3. ‘Osigurati pravilno funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje’ što je bilo tehničko pitanje, te nekoliko prioriteta tek djelomično.

Djelomično je ispunjen prioritet pod brojem 1. ‘Osigurati da se izbori provode u skladu sa europskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost financiranja političkih stranaka i održati lokalne izbore u Mostaru’, kao i kao i prioritet pod brojem 7. ‘Jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući i protiv pranja novca i terorizma’.

Dijelom je ispunjen i prioritet br. 10, ‘Osigurati pravo na život i zabranu mučenja, posebno (a) ukidanjem upućivanja na smrtnu kaznu u Ustavu Republike Srpske i (b)imenovanjem nacionalnog mehanizma za prevenciju mučenja i nečovječnog postupanja.

Djelomično je ispunjen i prioritet broj 11. ‘Osigurati poticajno okruženje za civilno društvo, posebno poštujući europske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja’ i prioritet br. 14. ‘Završiti nužne korake u reformi javne uprave s ciljem unaprjeđenja sveukupnog funkcioniranja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranim pristupom u kreiranju politika u cijeloj državi’.

Ne mogu se korumpirani boriti protiv korupcije

-Nikad nisam vjerovao u istinsku želju naših političara da žele BiH vidjeti kao članicu EU-a. Članstvo u EU podrazumijeva usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a, vladavinu prava, potrebne reforme pravosudnog sustava, borbu protiv korupcije… Ne mogu oni koji sudjeluju u vlasti boriti se protiv korupcije jer su i sami duboko korumpirani i to bi bilo njihovo političko samoubojstvo. Ne žele afirmirati ustavno domoljublje, što znači poštovati Ustav BiH i sve odluke i domaćih i međunarodnih sudova, komentira za Dnevni list Vehid Šehić, bivši član Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH i jedan od osnivača Foruma građana Tuzla.

On, pri tom ističe kako upravo bh građani na predstojećim izborima 2. listopada imaju mogućnost, kako je rekao, glasati za svoje dostojanstvo.

-Želio bih da svaki građanin glasa za svoju slobodu i dostojanstvo, da ne dozvolimo da nas kupuju isplatama kojekakvog jednokratnog novca iz proračuna, našeg novca. To je, jednostavno nemoralno, ističe Šehić.

Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva, za Dnevni list kaže kako se, u slučaju 14 prioriteta, bh političari ne mogu ‘vaditi’ na nacionalnu problematiku koja im je, ističe, i inače opravdanje za njihov nerad, jer nijedan od ovih uvjeta nema veze sa nacijom.

-Implementacijom EU uvjeta država bi mogla napokon krenuti naprijed, dok bi korumpirani političari mogli završiti u zatvoru zbog nebrojenih zloupotreba moći i položaja, od nelegalnog zapošljavanja rodbine i prijatelja, do namještanja tendera, rasipanja novca javnih kompanija za potrebe političkih elita, do velikih korupcijskih afera poput nabavke respiratora. U većinu tih nezakonitih radnji su umiješani predstavnici vladajućih političkih stranaka, pa je razumljivo da oni ne žele da donose zakone zbog kojih bi i sami mogli završiti iza rešetaka, kaže Marić.

Ista ocjena je i Transparency Internationala (TI) u BiH koji je u svibnju ove godine analizirao provedbu zadanih prioriteta.

Opstrukcija reformi

-Vladajuće političke stranke potrošile su vrijeme na pokušaje rješavanja ustavnih pitanja i očuvanja vlastite kontrole nad izbornim procesom, dok su izmjene koje bi spriječile krađu glasova, manipulaciju biračkim odborima i nezakonito financiranje političkih partija ostale po strani. Svega pet prioriteta iz Mišljenja Europske komisije realizirano je parcijalno ili se počelo ispunjavati i uglavnom se radi o tehničkim pitanjima, a ne suštinskoj reformi koja bi ubrzala europski put. Bez obzira što je velika većina političkih aktera opredijeljena za europske integracije, sve ono što se događalo u protekle tri godine jasno pokazuje da je ključni cilj vladajućih elita opstrukcija ovih reformi, očuvanje poluga moći i postojećeg stanja rasprostranjene korupcije, ocjena je Transparency Internationala (TI) u BiH.

TI je tada izašao sa zaključkom: “BiH nikad dalje od europskog puta, za tri godine ispunjen samo jedan od 14 prioriteta EU”.

U međuvremenu, visoki predstavnik u BiH krajem srpnja ove godine nametnuo je tzv. tehničke izmjene u Izbornom zakonu BiH, i to najviše u dijelu oko sprječavanja manipulacija izbornim procesom te tako uradio mali dio onog za što su bil zaduženi bh političari, a krajem kolovoza, nakon toliko vremena i blokada, bh vlast konačno je usvojila zakon o javnim nabavkama.

Političke volje, tog tako tajanstvenog ‘termina’, za sada nema za ostale prioritete, pa tako ni za zakone o sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH i Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH, kao i za reformu Izbornog zakona i Ustava. Djelomično je izmijenjen Izborni zakon i to u dijelu koji se odnosio na izbore u Mostaru, a zahvaljujući kojem su isti održani prvi put nakon 2008 godine.

Međutim, izostaje izmjena Ustava i Izbornog zakona koja bi omogućila provedbu presuda Međunarodnog suda za ljudska prava u Strasbourgu kao i domaćih sudova, između ostalog i najpoznatijeg slučaja ‘Sejdić – Finci’ itd. Skoro da i nema reformi u pravosuđu, Ustavnom sudu BiH…

No, da se bh političari namjerno “igraju političkih igrica” pokazuje i slučaj oko ukidanja smrtne presude u RS-u.

Naime, Ustavni sud BiH je u listopada 2019. godine donio presudu o ukidanju smrtne kazne u Republici Srpskoj, ali amandman na Ustav kojim bi se ova odredba izbrisala nikada nije bio na dnevnom redu sjednice NSRS-a te smrtna presuda nije izbrisana iz Ustava RS-a. Slično je i s ostalim neispunjenim prioritetima. 

Traži se ‘ulazak preko reda’

Unatoč svemu, bh tzv. ‘lideri’ od EU-a traže „ulazak preko reda“ posebno želeći iskoristiti opasnost od destabilizacije ruskim utjecajem, ali i unutarnjih tenzija.

-To je licemjerno i neodgovorno tražiti. Volio bih da BiH postane članicom EU-a. Stotine tisuća naših građana žive u EU, poštujući i vjerujući u sustav i zakone država u kojima jesu, jednakih za sve. Političari u BiH mogu se ponašati kako žele, bez odgovornosti, dok  Ustav i zakone više poštuju građani i to je taj osjećaj nejednakosti. Davanje kandidatskog statusa bila bi velika nagrada za bh političare koju bi oni, kao i sve, zloupotrijebili. To je isto kada dijete nakon 1. razreda želite upisati u 1. srednje. Međutim, uvjeren sam da će, ukoliko do toga i dođe, status kandidata za BiH biti dan zbog građana, a ne političara, zaključuje Šehić.

I političarka analitičarka Marić kaže kako su bh političarima usta puna EU, ali da nitko ne želi ništa uraditi kako bi se barem malo BiH pomaknula ka EU.

-Znaju oni da su njihovi birači zadovoljni i pustim obećanjima bez ikakve realizacije. Najveći problem u svemu tome su biračke mase i to namjerno kažem ‘mase’ jer se radi o gomili pojedinaca koji ne koriste mozak već slijepo prate svoje nacionalne pastire i slijepo im vjeruju kako oni štite njihove nacionalne interese, dok je upravo suprotno – štite svoje vlastite interese, a ne interese građana, kaže ona.

-Svjesni toga, samoprozvane nacionalne poglavice još imaju obraza da u parlamentu BiH od Europske unije zahtijevaju da ih primi i bez ispunjavanja uvjeta. Vrhunac bezobrazluka je što su to uradili na istoj sjednici na kojoj su, bez pravih argumenata, odbili podržati usvajanje nekoliko zakona koji su uvjeti EU-a. Paradoks je još veći, ako znamo da je predvodnik tih procesa Dragan Čović, kojeg su neke diplomate proglašavale ‘najeuropljaninom’. Problem dodatno otežavaju pojedini EU predstavnici koji hvale domaće političare i čestitaju im na uspjesima, aline znamo kojima.Nadam se da će birači sve to uzeti u obzir prilikom glasanja i da će manje slušati šta im obećavaju, a više gledati šta su ispunili od onoga što im već desetljećima obećavaju, kritična je Marić.

Dok se i od strane EU-a postavljeni prioriteti teško ispunjavaju, prioritet kao što je, primjerice “poduzimanje konkretnih koraka ka unaprjeđenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevladalo naslijeđe rata” ili ekonomski prioriteti poput “depolitizacija i restrukturiranje javnih poduzeća i osiguravanje transparentnosti procesa privatizacije”, još su ‘viša matematika’ za bh nositelje vlasti.

Nastavljajući ovakvim tempom, BiH će svoje zadane prioritete na putu ka EU ispuniti za oko 40-ak godina, a možda i nikada. Za razliku od svojih žitelja koji nastavljaju trend iseljavanja u zemlje EU-a.

14 prioriteta za BiH

1.Osigurati da se izbori provode u skladu sa europskim standardima tako što će provesti relevantne preporuke OSCE-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost financiranja političkih stranaka i održati lokalne izbore u Mostaru – dijelom ispunjen

2. Osigurati vidljive rezultate kada je u pitanju funkcioniranje mehanizma koordinacije o pitanjima koja se odnose na EU na svim razinama, uključujući i pripremu i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje acquis-a – neispunjen

3. Osigurati pravilno funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje – ispunjen

4. Temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnom nivou, kako bi se:

a) osigurala pravna sigurnost u smislu podjele nadležnosti između razina vlasti;

b) uvela klauzula o zamjeni kako bi se državi nakon pristupanja omogućilo privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih razina vlasti u cilju sprječavanja i otklanjanja kršenja prava EU;

c) garantirala neovisnost pravosuđa, uključujući i njegovu samostalnu instituciju (VSTV);

d) reformirao Ustavni sud, uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudaca i osiguralo provođenje njegovih odluka;

e) garantirala pravna sigurnost, uključujući i putem uspostave pravosudnog tijela kojem bi bilo povjereno osiguranje dosljednog tumačenja prava u cijeloj Bosni i Hercegovini;

f) osigurala jednakost i nediskriminacija građana, posebno postupanje prema presudi Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci;

g) osiguralo da su svi organi uprave zaduženi za provedbu acquis-a zasnovani isključivo na profesionalizmu te uklanjanju prava veta u procesu donošenja odluka, u skladu s acquis-em – neispunjen

5. Poduzeti konkretne korake na unaprjeđenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se premostilo naslijeđe rata – neispunjen

6. Unaprijediti funkcioniranje pravosuđa kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću i sudovima BiH u skladu s europskim standardima – neispunjen

7. Jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući i protiv pranja novca i terorizma, prvenstveno putem:

a) usvajanja i provođenja propisa o sukobu interesa i zaštiti uzbunjivača;

b) osiguravanja djelotvornog funkcioniranja i koordinacije tijela za borbu protiv korupcije;

c) usklađivanja zakonodavstva i jačanje kapaciteta za javne nabavke;

d) osiguravanja učinkovite suradnje između tijela za provođenje zakona i tužiteljstva;

e) prikaz napretka u ostvarivanju rezultata proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, kaznenih progona i pravomoćnih osuđujućih presuda u predmetima organiziranog kriminala i korupcije, uključujući i one na visokoj razini;

f) depolitizacije i restrukturiranja javnih poduzeća i osiguravanja transparentnosti procesa privatizacije – dijelom ispunjen

8. Osigurati učinkovitu koordinaciju upravljanja granicama i kapacitetima za upravljanje migracijama na svim razinama i osigurati funkciniranje sistema azila – neispunjen

9. Jačati zaštitu prava svih građana, posebno osiguravanjem provedbe zakona o nediskriminaciji i o rodnoj ravnopravnosti – neispunjen

10. Osigurati pravo na život i zabranu mučenja, posebno (a) ukidanjem upućivanja na smrtnu kaznu u Ustavu Republike Srpske i (b) imenovanjem nacionalnog mehanizma za prevenciju mučenja i nečovječnog postupanja – dijelom ispunjen

11. Osigurati poticajno okruženje za civilno društvo, posebno poštujući europske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja – dijelom ispunjen

12. Jamčiti slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno putem (a) osiguranja odgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i upotrebe nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, i (b) osiguravanja financijske održivosti sustava javnih RTV servisa – neispunjen

13. Unaprijediti zaštitu i inkluziju ranjivih grupa, posebno osoba sa invaliditetom, djece, LGBTI osoba, pripadnika romske zajednice, pritvorenika, migranata i tražitelja azila, kao i raseljenih osoba i izbjeglica u cilju zatvaranja Aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma – neispunjen

14. Završiti nužne korake u reformi javne uprave s ciljem unaprjeđenja sveukupnog funkcioniranja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranim pristupom u kreiranju politika u cijeloj državi – dijelom ispunjen