Udruga građana “Jer nas se tiče“ iz Mostara podnijela je novu tužbu Županijskom sudu u Sarajevu zbog nedavnog poništenja rješenja Federalnog ministarstva okoliša i turizma, a kojim je još jednom izdana Okolinska dozvola za deponiju Uborak.
Iako je krajem 2022. sud u Sarajevu u dva navrata presudio u korist Udruge, i to nakon tužbi protiv Plana prilagodbe za deponiju i protiv Okolinske dozvole, Ministarstvo je u siječnju ekspresno izdalo novu Okolinsku dozvolu za deponiju.
– Zakon je bio na našoj strani, sve presude smo strpljivo čekali, znajući da će se potvrditi ono na što godinama ukazujemo, ali se institucije – u ovom slučaju Federalno ministarstvo okoliša i turzima ponovno oglušuju na sve na što upozoravamo, donoseći odluke na šetu građana i građanki Mostara, izjavio je na jučerašnjoj konferenciji za medije aktivista Fuad Hujdur.
Zemljište na Hepoku
Navode i kako je jasno da prilikom izdavanja nove Okolinske nije pravilno primjenjen Zakon o upravljanju otpadom, kao ni Zakon o zaštiti okoliša FBiH.
Zakon o upravljanju otpadom, upozoravaju, definira da će se upravljanje obavljati na način da se poduzmu neophodne mjere koje osiguravaju tretman i odlaganje bez ugrožavanja zdravlja i stvaranja štete ili uzrokovanja rizika po okoliš, a naračito po vodu, zrak, tlo, životinje i biljke.
– Sadržaj nove okolinske dozvole ne razlikuje se u velikoj mjeri od prethodne, koju je Županijski sud u Sarajevu poništio. Iako Federalno ministarstvo okoliša i turizma sada navodi da je postupilo po presudi Županijskog suda u Sarajevu, to se u suštini odnosi samo na pasus koji se odnosni na formalni nedostatak spisa. Na to se nižu i ostale nelogičnosti. Katastarske čestice iz okolinske dozvole nisu u posjedu, ni u vlasništvu Grada Mostara. Na katastarskoj čestici na kojoj se trenutno nalazi kasarna “Miralem Jugo”, po okolinskoj dozvoli spomenuto poduzeće može planirati odlaganje otpada. Trenutne plohe 1, 2 i 3, kao i upravna zgrada i postojeći objekti nalaze se u posjedu koji pripada Hepoku, a ne Gradu Mostaru. Navedeno zemljište je okarakterizirano kao poljoprivredno, tvrdi Hujdur.
U novoj dozvoli, prema navodima Hujdura, nema pomena o uklanjaju problema koji su prethodno identificirani, kao što su nepoštivanje standarda zaštite okoliša, nedovoljno selektiranje otpada prije odlaganja, neizvršenje mjerenja emisija u okoliš, odlaganje raznih vrsta otpada i slično. Ističu i kako prema zakonskoj regulativi zaštite okoliša Europske unije minimalna udaljenost deponije od naselja mora iznositi 500 metara.
80 metara umjesto 500
– Regionalna deponija u Mostaru od prvih kuća u naselju Vrapčići udaljena je svega 80 metara. U dvije mjesne zajednice, Vrapčići i Bijelo Polje, između kojih je smještena, naseljeno je oko 10.000 stanovnika. Ovo bi bili zaprepaštavajući podaci u svakoj uređenoj državi, te bi se umjesto otvaranja nove plohe na deponiji, žurno radilo na iznalaženju nove lokacije za deponiju i sanaciji, odnosno zatvaranju starih prebukiranih ploha. Ministarstvo umjesto toga postupa suprotno pravima građana na zdrav okoliš i ekološki prihvatljiv okoliš, izjavio je aktivista Edhem Čustović.
Tvrde i kako je Okolinskom dozvolom dozvoljen čak i prihvat neopasnog industrijskog otpada na deponiji. Podsjetili su i na zahtjeve koje ponavljaju godinama, a to su zatvaranje i saniranje deponije Uborak u što kraćem roku, iznalaženje nove lokacije i upisivanje u Prostorni plan, kao i brisanje postojeće deponije iz prostornog plana Grada Mostara.
H. Ž.
