DNEVNI

RALF MELZER: Međunarodna zajednica mora Dodiku pokazati granice

Ralf Melzer, voditelj ureda Zaklade Friedrich Ebert u Sarajevu, za Frankfurter Rundschau je govorio o destruktivnim silama u krhkoj konstrukciji BiH te o ulozi EU-a.

Na pitanje Frankfurter Rundschaua vraćaju li se demoni na Balkan,  Melzer u razgovoru, kojeg prenosi Deutsche Welle (DW), kaže da su oni uvijek bili tu ali su posljednjih mjeseci, pak, sve su vidljiviji, osobito u BiH.

-Ovdje se intenziviraju problemi, napetosti se posebno intenzivno osjećaju jer je mnogo aktera koji se igraju s tim demonima. Zvona za uzbunu se oglašavaju kada se u javnosti počne razmišljati o tome kako povući nove granice duž etničkih linija na Zapadnom Balkanu Led je vrlo tanak, ratna iskustva mogu izbiti u bilo kojem trenutku, ocijenio je te iznio stav da je Europa premalo svjesna koliko je situacija eksplozivna.

Izetbegović i Čović su prvenstveno zainteresirani za održavanje vlasti

-Uostalom, nedavna najava Milorada Dodika da će otcijepiti Republiku Srpsku bila je poziv na buđenje za EU-a. Dodik je jedan od trojice predsjednika, ali želi da dio zemlje koji on predstavlja, srpski entitet, ima svoj vojni, pravosudni i porezni sustav i već mjesecima bojkotira državne institucije, što je sve protuzakonito, naveo je Melzer uz ocjenu da je riječ o mješavini održavanja na vlasti i velikosrpske ideologije.

Kako bi mobilizirao svoje pristaše, pojasnio je, Dodik negira da je u Srebrenici bio genocid, izravno napada međunarodnu zajednicu i njenog visokog predstavnika i provodi velikosrpsku ideologiju koja je dovela do rata 1990-ih.  

Na upit je li pretjerano kada politički promatrači upozoravaju na politički slom BiH i novi rat, sugovornik Frankfurter Rundschaa kaže kako treba paziti da mješavina političke retorike i oštre etnonacionalističke ideologije ponovno ne izazove požar.

-Ovdje ima puno oružja, različite strane su nervozne. Bez sumnje, situacija je više zabrinjavajuća no prije svega par godina. Međutim, Dodik već duže vrijeme igra svoju opasnu igru. Po mojoj procjeni, neposredni raspad institucija ili rat ne predstoje, kazao je.

Odgovarajući na pitanje jesu li druga dva čelnika, Bošnjak Bakir Izetbegović i Hrvat Dragan Čović, umjereniji, rekao je da se već upada u zamku ako se u tom kontekstu govori o Bošnjacima, Hrvatima i Srbima.

-I Izetbegović i Čović su prvenstveno zainteresirani za održavanje svoje vlasti i sprečavaju demokratske reforme. Čović to prikriva kao “legitimno predstavljanje” i dobiva veliku potporu Vlade u Zagrebu, koja se predstavlja kao zaštitnik bh. Hrvata, što doprinosi daljnjoj fragmentaciji države BiH i torpedira sve pokušaje da ju se pretvori u funkcionalnu političku zajednicu oslobođenu diskriminacije. Izetbegović je također dio problema. No, destabilizacija u ovom trenutku jasno dolazi iz RS-a i od Dodika, smatra voditelj ureda Zaklade Friedrich Ebert u Sarajevu uz opasku da Dodiku vatru raspiruje  u suradnji sa srbijanskim predsjednikom Vučićem i uz potporu Vladimira Putina.

-Osim toga, postoji i savez s Viktorom Orbanom u Mađarskoj, koji, pak, održava bliske veze s Janezom Janšom u Sloveniji. Orbán je obećao 100 milijuna eura financijske pomoći RS-u a povjerenik EU-a za proširenje Várhelyi, Mađar, jednostrano podupire kandidaturu Srbije za pristupanje Uniji, unatoč nazadovanju koje je zemlja napravila u smislu demokracije i vladavine prava. A postoje i tvrdnja da on asistira Dodiku u njegovim planovima, kazao je.

Regija bi trebala pripadati EU

Melzer smatra da međunarodna zajednica mora pokazati granice i ne smije više prihvaćati Dodika kao sugovornika.

-Amerikanci su mu uveli sankcije, što je apsolutno ispravno. Ako se međunarodnim opredjeljenjima za teritorijalni integritet zemlje i multietničku državu BiH ozbiljno misli, etničke podjele se ne smije dalje produbljivati. Zato je potrebna demokratska reforma Izbornog zakona koja odmiče od etnokracije s kolektivnim pravima za određene skupine stanovništva, kazao je i iznio stav da bi regija trebala pripadati EU, jer se podrazumijeva da je Zapadni Balkan bio i jest dio Europe te može puno doprinijeti zajedničkoj europskoj budućnosti u kulturnom, povijesnom i ekonomskom smislu.

-To bi morale biti demokratski konstituirane države koje međusobno tijesno surađuju. To bi trebala biti regija u kojoj ljudi u njoj vide osobnu i profesionalnu budućnost umjesto da koriste svaku priliku da pobjegnu, zaključio je.