DNEVNI IZBOR UREDNIKA

Samo u siječnju i veljači prirodni priraštaj -840

Piše: Dragan Bradvica

Pandemija koronavirusa sve drugo je već nekoliko mjeseci stavila u drugi plan pa se cijeli svijet prvenstveno bori za očuvanje zdravlja ljudi ali i očuvanje ekonomije. Nakon što pandemija polako jenjava svjetska gospodarstva se otvaraju ali je nesporno da će trpjeti velike posljedice i recesiju za koju nitko ne zna koliko će trajati.

Samom tom činjenicom upitno je koliko će ljudi ostati bez posla, što privremeno što na dulje vrijeme. Ovo se itekako odnosi i na Bosnu i Hercegovinu jer nam je posljednjih pet, šest godina stotine tisuća žitelja otišlo u inozemstvo ‘trbuhom za kruhom’ a sada je veliko pitanje što će biti s njima. Realnim se ipak čini da će se ekonomije Njemačke, Švedske ili Irske oporaviti kudikamo brže od naše, pa da će se ipak većina tih osoba vratiti na svoje poslove. A ukoliko recesija i nezaposlenost u BiH potraju mogli bi čak doživjeti i novi val odlazaka.

Negativni trendovi

Samom tom činjenicom ova zemlja će nastavljati izumirati što nam dugoročno znači pravu katastrofu. S obzirom na izostanak adekvatne politike, uz slabu ekonomiju, ne možemo se niti u bližoj budućnosti nadati promjeni negativnih trendova. Uz iseljavanje tu je i višegodišnji pad nataliteta te prirodni priraštaj koji je godinama u debelom minusu. Nažalost, takva situacija se nastavila i u 2020. godini.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku ovaj entitet u siječnju bilježi 1.050 rođenih, 1.354 umrlih dakle prirodni priraštaj -304, a u veljači bilježimo još goru situaciju jer je bilo 1.294 rođenih, 1.830 umrlih i priraštaj -536. Ukoliko se po ovome može mjeriti godina ona bi mogla biti slična kao i prošla ali treba kazati da je situacija početkom 2019. bila ipak gora je smo u prva dva mjeseca imali prirodni priraštaj -1.130. Nadalje, svakog od dvanaest mjeseci 2019. imali smo negativan prirodni priraštaj što samo po sebi govori o velikoj razini demografskog problema u našoj zemlji.

Najgora situacija bila je upravo u siječnju i veljači a uvjerljivo najbolja u kolovozu kada je priraštaj bio -2. Najveći broj rođenih bilježi se u listopadnu, njih 1.671, ali istog mjeseca bilo je i najviše umrlih (1.874). Iz pregleda samo ovih 14 mjeseci svima je jasno da BiH pod hitno treba adekvatnu populacijsku politiku kojom bi se barem pokušalo zaustaviti ove trendove i spasiti što se spasiti da. U protivnom, neće proći mnogo vremena a da ova zemlja spadne ispod dva milijuna stanovnika.

Brakovi i razvodi

Zanimljivi su i podaci Federalnog zavoda za statistiku oko sklopljenih brakova i razvoda i kojih se vidi da broj razvoda u posljednjih 12 mjeseci gotovo niti jedan mjesec nije padao ispod 100. Tako smo u ožujku 2019. imali 109 razvoda, u travnju 131, svibnju 130, lipnju 109, srpnju 102, kolovozu 111, rujnu 135, listopadu 144, studenom 134 te prosincu prošle godine 129. Nešto bolja situacija bila je početkom ove godine kada u siječnju imamo 99 razvoda a u veljači 77.

VEZANO

Nošenje djece u naručju: Preporučljivo ili ne?

urednik

Majke bi trebale dojiti i ako imaju koronavirus

urednik

Trudnoća je najljepši period svake žene

urednik