DNEVNI

Što će biti s izmjenama Ustava i Izbornog zakona BiH? Izborni zakon jeste uvjet za europski put BiH, ali ne ono što HDZ-ovci traže

Prije nekoliko mjeseci mnoštvo bure u bosanskohercegovačkoj javnosti izazvala je najava sjednice zajedničke sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske koja je održana jučer u Zagrebu. Razlog za salve negodovanja i osuda dirigiranih određenih centara moći tada je bio navodni dogovor da se na toj sjednici raspravlja i odlučuje o Izbornom zakonu BiH, jer je to unutarnje pitanje Bosne i Hercegovine.

Izborni zakon nije tema
Spomenuta sjednica održana je u Zagrebu u utorak. Na njoj su se našle 32 točke dnevnog reda i nijedna od njih nije bio Izborni zakon BiH.
Sama Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto nakon sjednice govoreći pred novinarima potvrdila je da nikakvog govora o Izbornom zakonu BiH u službenom dijelu zajedničke sjednice i tako demantirala katastrofične višemjesečne najave iz određenih centara kako će Zagreb odlučivati o unutarnjim pitanjima BiH.
– Tu točku nismo imali definiranu, to je stvar institucija Bosne i Hercegovine, ali želim naglasiti da je to pitanje koje je opterećuje odnose pa i rad institucija BiH pa i na koncu njen BiH put. I dalje imamo činjenicu da netko drugi bira Hrvatima predstavnika, te smo na početku sjednice kazali neko svoje viđenje, da su to pitanja koja BiH treba riješiti, izjavila je Borjana Krišto.
Međutim, o pitanju Izbornog zakona BiH pred novinarima je govorio premijer Hrvatske Andrej Plenković više nego o svih 32 točke dnevnog reda među kojima, ponavljamo, Izbornog zakona BiH nije bilo niti je moglo biti.

Izborni zakon jeste uvjet, ali…
Neki mediji u BiH su prenijeli kako je je Plenković uvjetovao podršku Hrvatske našoj zemlji na putu u EU usvajanjem Izbornog zakona BiH, predstavljajući takvo nešto nečim apokaliptičnim.
Međutim, izmjene Izbornog zakona BiH zaista jesu jedan od uvjeta na putu BiH prema Europskoj uniji, ali u te uvjete nikako ne spada ono što žele i govore Andrej Plenković, Dragan Čović i dužnosnici dva HDZ-a iz dvije susjedne države.

Europski uvjeti se ponajprije odnose na implementaciju pet presuda Europskog suda za ljudska prava među kojima je najvažnija Sejdić – Finci. Ni u jednoj od tih presuda ne podrazumijeva se nikakvo ‘legitimno predstavljanje’ u Predsjedništvu BiH niti na bio kojem drugoj razini vlasti. Takva tužbu nije nitko nikada uputio pred Europski sud za ljudska prava jer je svjestan da bi takva tužba bila automatski izgubljena.

Također, u europskim uvjetima se spominju i presude Ustavnog suda BiH. Međutim, ni tom sudu se nikada nitko nije obratio u vezi izbora članova Predsjedništva BiH, pa ni tu takva presuda uopće ne postoji. Jedina presuda koja se može odnositi na ‘legitimno’ predstavljanje jeste ona u slučaju Ljubić, a nju je praktično implementirao visoki predstavnik Christian Schmidt izmjenama Izbornog zakona BiH u postizbornoj noći.

Nakon toga, nedvosmisleno je potvrdio da tu presudu smatra izvršenom. Za razliku od nje postoje stotine drugih presuda i odluka Ustavnog suda BiH koje razne razine vlasti, pa ni one gdje HDZ BiH ima apsolutnu vlast, uporno decenijama ne provode. A one su također uvjet za europski put BiH.
Također, u okviru izmjena Izbornog zakona BiH ima mnoštvo stvari koje treba promijeniti i spriječiti masovne izborne krađe koje se događaju iz izbornog ciklusa u izborni ciklus. Radi se o poznatom ‘paketu integriteta izbornog procesa’, a ako se on implementira veliko je pitanje da li uopće odgovara onim strankama koje svoje izborne rezultate koncipiraju na malverazcijama na biračkim mjestima. Pa je veliko pitanje kome i da li uopće takva izmjena odgovara onima koji su retorički najveći zagovornici izmjena izbornog zakona.

Kakve izmjene BiH treba?
S druge strane, u situaciji kada je Christian Schmidt već implementirao presudu Ustavnog suda BiH na način da će iduće godine stupiti na snagu dodatne izmjene Izbornog zakona BiH ukoliko se vlasti u BiH ne dogovore oko novih rješenja, veliko je pitanje da li je zaista pojedinim vladajućim elitama u interesu dogovor o novim ustavnim i izbornim rješenjima.

Ne treba zaboraviti da je Izborni zakon vječita tema svih predizbornih kampanja i sredstvo skupljanja glasova na bazi strašenja “jednih“ od onih „drugih“, pa bi skidanje takve teme s dnevnog reda sigurno opredijelilo dosta birača da se bave nekim drugim važnim životnim pitanjima. A to nikako ne ide u korist onima koji svoje političke agende zasnivaju na vječitoj priči o izmjenama Izbornog zakona.
Iako je formirana grupa koja radi na principa izmjena izbornog zakona, ukoliko se želi rješenje za izmjenu načina izbora člana Predsjedništva BiH je jednostavno. A to je da se ono prebaci u Parlament BiH što bi bilo i prilično s obzirom na ograničene i malo značajne ovlasti koje u ovoj državi imaju članovi Predsjedništva BiH. 

Veći problemi su oko izmjena Izbornog zakona u dijelu koji se tiče sprečavanja krađe glasova. Zbog toga, vrlo je vjerojatno da mnogi ne žele stvarne i suštinske promjene Ustava BiH i Izbornog zakona BiH već im je puno draže, lagodnije i politički profitabilnije da se o tome samo vječno priča.  D. G.