DNEVNI

Što Dodik donosi sa sastanka s Vladimirom Putinom?

Piše: V.S.Herceg

Pompozno najavljivan posjet srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika rukom predsjedniku Vladimiru Putinu, kao i teme o kojim će razgovarati, projekatima iz područja energetike, ali i “kako se ponašaju predstavnici Zapada”, završen je bez konkretnih rezultata.

Službeno priopćenje Kremlja nakon sastanka Putin-Dodik, može se rezimirati na dvije razine – Putinova konvencionalna podrška Dodiku na izborima te Dodikova samohvala jer je “osigurao” odigravanje prijateljske utakmice nogometnih reprezentacija BiH i Rusije u Sankt Peterburgu najavljene za 19. studenoga.

Ovaj posjet došao u jeku predizborne kampanje u BiH, ali i samo nekoliko dana nakon što su američke tajne službe otkrile kako je Rusija na financiranje stranih političkih partija i lidera posljednjih godina potrošila 300 milijuna dolara. U kontekstu primatelja ruskih dotacija spominje se upravo Milorad Dodik.No, vrlo je vjerojatno da je ovo bio posljednji Dodikov posjet Putinu u Kremlju.

Dodik satima čekao Putina, dok se ovaj ‘lomio’ oko proglašenja mobilizacije

Izuzev što nitko nije znao točan termin sastanka Dodika i Putina u njegovoj rezidenciji u Kremlju, spominjao se termin sastanka u 11 sati da bi isti uslijecio tek oko 16.30 sati tako da je i sam Dodik čekao satima, na koncu se sve svelo na Dodikovu predizbornu kampanju, dok o energetskim projektima, barem što se tiče službenog priopćenja iz Kremlja, nije bilo niti riječi.

No, s Dodikove strane, bilo je riječi o “Zapadu”, na koji se ponovno tužio, besprizorno se ulizivajući ruskom predsjedniku te gubeći i zadnje atome svog političkog dostojanstva, a kamoli liderstva.

Konvencionalni Dodikov posjet Putinu, trenutno najusamljenijem i najomraženijem svjetskom lideru zbog agresije na Ukrajinu, očito je Dodiku trebao poslužiti u mobilizaciji proruski nastrojenih birača, pobuditi osjećaj ruske zaštite.

No, svakako da Dodik Putinu nije bio previše bitan – pokazati će se da se bavio puno značajnijim pitnjima poput obraćanja naciji i podrške ‘djelomičnoj mobilizaciji’ ljudstva za rat u Ukrajini s novim prijetnjama zemljama Zapada i Ukrajini što je, potom, rezultiralo masovnom kupnjom avionskih i željezničkih karata Rusa koji žele pobjeći od regrutacije. Međutim, nije poznato je li Dodik ruskom predsjedniku obećao i pomoć u ljudstvu, s obzirom da su pojedini dužnosnici RS-a negodovali zbog zakonskih odredbi i kažnjavanja bh državljana koji ratuju na inozemnim ratištima.

Džaferović i Komšić bez prevellike kritike – Dodik Sarajevu osigurao povoljniji plin

Dok se Dodik, kao jedan od bh ‘lidera’ hvali takvom podrškom i prijateljstvom, no ni ostala dva člana Predsjedništva BiH nisu previše, ili bolje kazati, nikako, kritizirala njegov odlazak u Moskvu.

Željko Komšić (DF) nastavlja s kampanjom isključivo baziranom na izazivanju tenzija i mržnje prema susjednoj Hrvatskoj i Hrvatima u BiH. I on, kao i Šefik Džaferović (SDA) mudro izbjegavaju jasno i oštro kritizirati posjet srpskog kolege ruskom predsjedniku.

Naravno, izvor ove ‘pragmatičnosti’ s dozom značajnog licemjerja je u plinu, čiji je najveći potrošač u FBiH Sarajevska županija i, kako se čini, tu se nije spremno strepiti od neizvjesnosti od enormno visoke cijene ruskog plina ili potpune obustave isporuke od strane Rusije, a što upravo pogađa države i stanovnike EU-a.

Naime, premijer RS-a Radovan Višković kazao je kako je Dodik u Moskvi s Putinom dogovorio “prijateljsku cijenu plina za BiH za ovu godinu”.

“Federacija BiH troši 200 milijuna kubnih metara plina godišnje, a RS 50 milijun kubnih metara kubnih. Oni troše četiri puta više što znači da imaju puno veće benefite od Dodikovih dogovora s Putinom nego RS. I to nije postignuto i osigurano, zahvaljujući političarima iz Sarajeva, već onima iz RS-a. Nadam se da će građani u BiH znati cijeniti to jer nije mala stvar u današnjoj situaciji platiti 425 eura za tisuću kubnih metara plina, dok Europa istu količinu plaća 1.800 eura”, rekao je Višković.

Bolje Althea s 1.100 vojnika, nego NATO

Dok je već prije nekoliko mjeseci naglašavao kako ne podržava produljenje EUFOR-ove misije Althea u BiH, Dodik od svibnja iznenada predomislio. Ovo “Dodikovo prosvjetljenje” se dogodilo nakon njegovog sastanka s general potpukovnikom Briceom Houdetom, operativnim zapovjednikom EUFOR Althea misije u BiH u svibnju.

“Dodatno sam razumio ulogu Misije Althea i njena uloga u BiH ima moju podršku sada i u budućnosti”, tada je Dodik napisao na Twitteru.

Pri tom stavu, za sada, ostaje.

“Zatražio sam od predsjednika Vladimira Putina da Rusija podrži produženje ove misije u obliku u kojem je i do sada bila prisutna, s čime se on složio, navodeći da ruska strana neće praviti problem ukoliko ne bude nekih skrivenih namjera o proširenju mandata”, napisao je Dodik nakon sastanka s Putinom.

Naime, o mandatu međunarodne mirovne misije Althea predvođene EU od 1.100 vojnika, razmatrati će se u Vijeću sigurnosti UN-a u studenom ove godine. No, podsjetimo na vrlo važnu činjenicu da je Europski parlament početkom srpnja ove godine donio Rezoluciju o BiH gdje je pozvao

na produženje mandata misije Althea gdje se posebno ističe da EU i NATO moraju pripremiti alternativna rješenja uz slučaju da Vijeće sigurnosti odbije produžiti mandat. To ‘alternativno rješenje’ vrlo vjerojatno su NATO snage ukoliko Althea ne dobije zeleno svjetlo za produžetak misije. Stoga je i logično Dodikovo “prosvjetljenje” – bolje Althea s manje vojnika nego NATO snage.

Kako je Kremlj izvijestio o sastanku Putin-Dodik

“Još jednom želim kazati ono s čim sam počeo: imate izbore i želim vam uspjeh, nadam se da će tako i biti, na temelju rezultata glasovanja domoljubne snage će, nadam se, ojačati, što će nam omogućiti daljnji razvoj plodne i obostrano korisne suradnje”, rekao je Putin Dodiku, stoji u službenom izvješću iz Kremlja sa sastanka.

Na ovo je Dodik vrlo podanički odgovorio: ”Hvala vam puno, gospodine predsjedniče, na lijepim željama. Hvala vam što ste me pozvali da danas budem ovdje, ovo je drugi susret ove godine. Želim vam prenijeti pozdrave od svog naroda, iz Republike Srpske, zahvalnost na pažnji i potpori koju nam pružate na multilateralnom planu, prvenstveno u Vijeću sigurnosti UN-a, na razumijevanju specifičnih okolnosti u kojima radimo, Vašem opredjeljenje za očuvanje Daytonskog sporazuma koji još uvijek zadržava BiH. S druge strane, imamo i one koji žele biti sredstvo mijenjanja pravila, mijenjanja međunarodnog sustava, a sada je bilo jako važno da imamo prijatelje koji razumiju našu specifičnu situaciju. Sada imamo izbore, oni će biti 2. listopada. Sada se kandididiram za predsjednika Republike Srpske, sada sam u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Uvjeren sam da ćemo imati dobar rezultat, sve ankete govore da tu neće biti problema i nadamo se da će rezultat biti dobar”.

Dodik je rekao kako je sastanak s Putinom za njega “uvijek važan događaj”.

“Prethodno smo razgovarali o nekim temama. Htio bih kazati da sam i dalje posvećen realizaciji naše suradnje, što je za nas jako važno, jer mi smo mala sredina, a činjenica je da, što je najvažnije, ostajemo u kontaktu s vama, to je ono što jača naše pozicije. Prije nekoliko dana – želim vam kazati, doslovno se pohvaliti – imali smo priliku osigurati da Bosna i Hercegovina odigra prijateljsku utakmicu s vašom nogometnom reprezentacijom u Sankt Peterburgu 19. studenoga. Naši ljudi su osigurali ovu odluku nogometnoj reprezentaciji BiH, nadamo se da ćemo zadržati ovaj datum, 19. studeni, iako jedan dio Bosne i Hercegovine to ne želi. U svakom slučaju, uspjeli smo – u okolnostima u kojima se nalazimo”, pohvalio se Dodik.

Na ovo mu je Putin odgovorio: “Sport treba spajati, a ne razdvajati ljude, pa se nadam da će sportski događaj, pa tako i ovaj koji ste spomenuli, odigrati svoju ulogu u razvoju sporta i odnosa među ljudima. Još jednom želim naglasiti: poznajemo vas kao prijatelja naše zemlje. Drago mi je što vas vidim i što imam priliku s vama razgovarati o situaciji u regiji i našim bilateralnim odnosima”, stoji u službenom priopćenju sa sastanka. I to je – to.

Svjetski mediji: Dodik želi proruskim biračima pokazati da ima Putinovu podršku

O Dodikovom posjetu Putinu izvješćuju brojne svjetske agencije, navodeći kako je “lider bosanskih Srba kod Putina koji cijeni njegovu lojalnost Rusiji”.

“Teren” za posjet Dodik je pripremao danima, s posebnim intenzitetom nekoliko dana prije samog odlaska u Moskvu, a ruskim medijima je opravdavao invaziju na Ukrajinu navodeći da je “Rusija na to bila prisiljena” te okrivljujući Zapad za to, ali i za političku krizu u BiH.

Euronews, primjerice, piše: “Dodik, srpski član tročlanog Predsjedništva BiH često se sastajao s Putinom, posebno uoči izbora kada izrazito proruskom biračkom tijelu bosanskih Srba želi pokazati kako ima podršku ruskog lidera. Moskva je više puta optužena da je iskoristila podjele između tri glavne etničke grupe u BiH prešutno podržavajući Dodikovu separatističku politiku. Dodik je krajem 2021. izazvao ono što se smatra najgorom domaćom krizom od rata 1992.-1995., nakon što je najavio povlačenje iz državnih institucija, uz obećanje da će profesionalnu vojsku BiH podijeliti po etničkom principu. Dodik je najavu povukao nakon invazije Kremlja, navodeći u lipnju da su njegovi planovi ‘stavljeni na čekanje’ zbog rata u Ukrajini”.

Upravo zbog Dodika, koji je svoje inzistiranje na “neutralnosti” BiH pravdao kako BiH sebi ne može priuštiti distanciranje od Kremlja zbog potencijalno teških ekonomskih posljedica i jer se u potpunosti oslanja na ruski plin, ali i bliskih kulturnih i svakih drugih veza s Rusijom, BiH se stavlja u istu ravan s Bjelorusijom, Srbijom i Moldavijom.

“Od invazije na Ukrajinu, BiH je ostala jedna od rijetkih europskih zemalja, uključujući Bjelorusiju, Srbiju i Moldaviju, koja nije uvela sankcije Rusiji, a Dodik je više puta blokirao taj potez”, navode svjetski mediji u izvješćivanju o Dodikovoj posjeti Putinu.

EU: Od BiH očekujemo osudu ruskoj agresiji umjesto srdačnih sastanaka s Putinom

Iz Izaslanstva EU u BiH, komentirajući za N1 sastanak predsjednika Rusije Vladimira Putina i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, podsjetili su kako su Rusiji uveli do sada nezapamćene sankcije zbog agresije na Ukrajinu.

“Ničim izazvana vojna agresija Rusije na Ukrajinu predstavlja grubo kršenje međunarodnog prava i temeljnih ljudskih vrijednosti, te podriva europsku i globalnu sigurnost i stabilnost. Europska unija je donijela opširne i do sada nezabilježene sankcije kao odgovor na invaziju. Namjera im je nametnuti ozbiljne posljedice Rusiji zbog njenih postupaka tako što će oslabiti sposobnost Kremlja u financiranju rata, nametanjem jasnih ekonomskih i političkih sankcija ruskoj političkoj eliti odgovornoj za invaziju”, podsjetili su.

Posebno su istaknuli kako se od BiH očekuje, ukoliko želi biti dijelom Unije, praćenje njihove vanjske politike.

“Kao zemlja s jasnom i kredibilnom EU perspektivom, potvrđenom na najvišoj razini, očekujemo da BiH uskladi svoju vanjsku, sigurnosnu i trgovinsku politiku s politikom EU. Rezultati ovog procesa će biti ocijenjeni kao dio procesa pridruživanja EU. Štoviše, s obzirom na velika stradanja u Ukrajini kao rezultat ruskog agresorskog rata, očekujemo od lidera u BiH zauzimanje jasnog moralnog stava i nedvosmislenu osudu ruske postupke, umjesto da se srdačno sastaju s ruskim predsjednikom“, kazali su za N1.