DNEVNI

U siječnju pad kreditnog rasta kod svih sektora. Znači li to da ulazimo u stagflaciju?

Piše: Dragan Bradvica

Pandemija koronavirusa izazvala je nezapamćenu krizu na svim razinama, pa i onoj financijskoj kada se tiskao novac bez pokrića da bi se što bezbolnije prebrodilo krizu.

Jasno je bilo da će to prije ili kasnije izazvati inflaciju ali ono što se nije znalo jeste da će Ruska Federacija krenuti u brutalnu agresiju na Ukrajinu što će dodatno zakomplicirati stvari.

Već dulje od godine dana imamo galopirajuću inflaciju i velike skokove cijena. SAD i EU su u borbu s inflacijom krenule s ustaljenim oružjem – povećanjem kamatnih stopa, što bi trebalo dovesti do manje novca u opticaju, samim time manju potražnju, a onda i zastajanje divljanja cijena.

Međutim, mnogi se boje kako bi sve to moglo dovesti do najtežeg mogućeg ekonomskog scenarija – stagflacije. To znači da se inflacija neće zaustaviti, a zbog podizanja kamatnih stopa i usporavanja ekonomije ulazimo u stagnaciju. Još uvijek mnogi ekonomski stručnjaci upozoravaju kako takav scenarij ove godine nije nemoguć, štoviše.

Kreditna aktivnost

Središnja banjska Bosne i Hercegovine objavila je podatke vezane za kreditiranje u BiH.

Ukupni krediti domaćim sektorima na kraju siječnja 2023. godine iznosili su 21,87 milijardi maraka i  u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je smanjenje od 198,3 milijuna maraka ili 0,9 posto. Pad kreditnog rasta registriran je kod svih sektora: stanovništvo za 7,6 milijuna maraka (0,1 posto), nefinancijska javna poduzeća za 29,9 milijuna maraka (4,8 posto), privatna poduzeća za 136,4 milijuna maraka (1,5 posto), vladine institucije za 9,7 milijuna maraka (0,9 posto) i ostali domaći sektori za 14,6 milijuna maraka (7,9 posto),  navodi se u komentaru monetarnih kretanja za siječanj 2023. Središnje banke BiH.

Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u siječnju 2023. iznosila je 4,5 posto, nominalno 935,1 milijuna maraka. Godišnji rast kredita registriran je kod sektora stanovništva za 571,8 milijuna maraka (5,5 posto), privatnih poduzeća za 323,7 milijuna maraka (3,7 posto), nefinancijskih javnih poduzeća za 89,9 milijuna maraka (17,7 posto) i kod ostalih domaćih sektora za 2,1 milijuna maraka (1,2 posto). Smanjenje kreditnog rasta na godišnjoj razini registrirano je kod vladinih institucija za 52,4 milijuna maraka (4,5 posto).

Mogući značajni ekonomski problemi

Nije nevažno kazati kako nas inflacija nije napustila niti u siječnju ove godine, a i neki drugi ekonomski pokazatelji ukazivali su na to da nam ekonomija usporava.

Uz rast kamatnih stopa jasno je kako će padati potražnja za kreditima, što će dovesti do manje novca u opticaju. Ukoliko znamo koliko je mala i krhka bh. ekonomija sav ovaj koloplet događanja mogao bi vrlo lako dovesti nas u vrlo opasnu situaciju – gospodarstvo nam u najboljem slučaju stoji u mjestu, nezaposlenost ostaje ista ili raste, ali cijene i dalje rastu.

Uzmemo li u obzir politička događanja u zemlji i opću nebrigu za ekonomiju i žitelje, kvota na gore navedeni scenariji svakodnevno pada.