DNEVNI EU

DIGITALNI INOVACIJSKI HUBOVI SU BUDUĆNOST: Potrebni su nam izvoz i pobjeda u gostima, ali ne izvoz balvana

Uspostava i podrška razvoju usluga digitalnih inovacijskih hubova jedna je od ključnih aktivnosti projekta EU4DigitalSME, s ciljem doprinosa izgradnji ekosistema za digitalizaciju, automatizaciju i inovacije u malim i srednjim poduzećima u Bosni i Hercegovini.

Podržani hubovi će osiguravati suvremenu platformu za podršku malim i srednjim poduzećima u poboljšanju poslovnih procesa, kao i njihove, te strukture krajnjeg proizvoda. Širokim spektrom usluga u vidu primijenjenih i specifičnih digitalnih rješenja, hubovi će uskro postati most između digitalnih inovacija i poslovnog sektora.

Oni koji funkcioniraju kao partnerstva pod vodstvom jedne od institucija su LabHub – Sarajevo pod vodstvom Sarajevske škole za nauku i tehnologiju (SSST), IDEMO HUB – Banja Luka pod vodstvom Inovacijskog centra Banja Luka, Digital Storm HUB – Sarajevo pod vodstvom kompanije QSS i Industrial HUB – Tuzla pod vodstvom kompanije Industrial Automation.

– Jako je važna podrška digitalnim hubovima u Bosni i Hercegovini, i to iz dva razloga. Prvi je to što nam ona pomaže da se uvežemo sa partnerima u razvijenim zemljama Europe i usvojimo dobre prakse i metodologiju, odnosno da vidimo i prihvatimo kako hubovi kod njih doprinose razvoju gospodarstva. Drugi razlog je da vidimo kako pomoći našoj ekonomiji. Danas nemamo čvrstu vezu naučne ili akademske zajednice i gospodarskog sektora, a nemamo ni sistematičan pristup i ne vidimo gdje bi se rješenja mogla implementirati u gospodarstvu, rekao je za Dnevni list direktor Inovacionog centra Banja Luka, Drago Gverić.

Povezivanje unutar regije

Za buduće djelovanje koje bi rezultiralo boljitkom i napretkom na ovome polju ponudio je konkretno rješenje.

– Napraviti mrežu i povezati se s partnerima – suradnicima, investitorima u regiji i na taj način otvoriti novu platformu za gospodarski sektor u Bosni i Hercegovini, jasan je Gverić.

Univerzitet SSST iz Sarajeva vodit će jedan od digitalnih inovacijskih hubova u okviru projekta EU4DigitalSME. Konzorcij u sastavu Univerzitet SSST, Institut za metrologiju BiH, Institut za standardizaciju BiH i Društvo za medicinski i biološki inžinjering zvanično je imenovan jednim od digitalnih inovacijskih hubova koji će se u okviru razvojnog programa, uz zajedničku potporu Europske unije i Saveznog ministarstva za ekonomsku suradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke, razvijati na prostoru Bosne i Hercegovine.

– Digitalni inovacijski hubovi su od iznimnog značaja za nas, prije svega zato što je Bosna i Hercegovina danas zemlja višeg-srednjeg dohotka ili jednostavnije zemlja srednjeg dohotka, a za nešto više logično, potreban nam je visoki dohodak koji se treba izgraditi. Moramo izgraditi inovacijski kapacitet. U Bosni i Hercegovini u tome pogledu je jako loša situacija. Nema ulaganja u istraživanje i razvoj, nema ni istraživača, kao ni istraživačkih centara. Za ovu namjenu država je izdvajala više novca 2012. nego danas. I sve je manje istraživača na našu žalost. Nemamo proizvode visokog tehnološkog sadržaja. Svega antibiotik u tvrtci Bosnalijek i to je to. Ne možemo proizvoditi i izvoziti balvane i biti zemlja visokog dohotka, navodi rekotr SSST-a, profesor Vjekoslav Domljan u izjavi za Dnevni list.

I stoga su, uvjeren je, ovi centri od velikog značaja. Oni će ubuduće povezati visoko obrazovanje i gospodarstvo. 

– U svim regijama ili centrima u zemlji imamo inžinjere, profesore, majstore… Tako možemo napraviti centre po izvrsnosti u regijama, a također i specijalizirati regije. Potrebno je otkriti za što su specijalizirane određene regije i raditi u tome pravcu. Prvi korak bio bi da sagledamo što može Mostar, što Sarajevo, što Banja Luka, što Tuzla, što Bijeljina, što Zenica, što Bihać… To su značajni centri u kojima je potrebno povezati gospodarstvo i visoko obrazovanje, ali u oblastima u kojima postoji specijaliziranost. Bosna i Hercegovina se danas može usporediti s tvornicom koja gubi radnike i mušterije. A da se to prekine potrebno je povećati produktivnost i izvoz. Nama treba izvoz, odnosno pobjeda u gostima. Ali ne na način da se proizvode i izvoze balvani. Dakle, trebaju nam proizvodi visokog tehnološkog sadržaja. Ne možemo imati visoke plate ako ćemo proizvoditi i izvoziti balavne. U Bosni i Hercegovini u ovome trenutku nemamo 150 istraživača s punim radnim vremenom. Sad vam je jasno koliko je loša situacija. Nitko o tomu i ne razmišlja. Ovi centri bi trebali pomoći da iskoristimo to, te da nešto napravimo kada već domaća politika nije, jasan je profesor Domljan.

Ponudio je također i konkretna rješenja na ovome polju.

– Moramo se fokusirati na područja s manjim ulaganjima i biti što efikasniji. Što je manje ulaganja, to je bolji rezultat. U Sarajevu to može biti park. Recimo, Sarajevska dolina. Ulaganje u proizvodnju softvera. U Mostaru obnovljivi izvori energije i turizam. Da vidimo gdje smo. U tim oblastima ćemo potencirati inovacije i tražiti istraživače. Kroz ovu podršku ćemo raditi s inovacijama. Kada si jako nerazvijen onda ideš s imitacijama. Kada malo odmakneš od toga, onda su na redu inovacije, a kada se primakneš visokom, onda možeš ići na invencije i pomjerati granice. Mi smo danas između imitacije i invencije. Moramo ići na inovacije, ali se precizno moramo odrediti, rekao je Domljan.

Mala i srednja poduzeća pokreću ekonomiju

Županija Sarajevo bi se, primjerice, mogla fokusirati na razvoj TIC-a u oblasti u kojoj ima latentnu komparativnu prednost. TIC, ikone produktivnog javno-privatnog partnerstva u Tajvanu, razvile su se u institucije u kojima visokotehnološke firme traže i adaptiraju najnovije tehnologije, prosperirajući u međusobno najvećoj mogućoj blizini i iskorištavajući sinergiju koju stvara tehnološki napredak. 

– Na ruku TIC-u idu i najnovije tendencije funkcioniranja univerziteta, koje pokazuju smanjenje uloge središnjih vlasti kao klijenta i upravljača i otvaranje novih regionalnih, internacionalnih, socijalnih i privrednih tržišta. Također, sve se više naglašava važnost konkurentnosti univerziteta na sve konkurentnijim tržištima obrazovanja, istraživanja i privredne suradnje. Posebice se sve više koriste strateška partnerstva s privredom. Jednostavnije kazano, europski univerziteti polagano teže anglo-američkom modelu. TIC-ovi postaju sve više, općenito promatrano, intenzivni istraživanjima i doktorskim studijama. Doktoranti se kroz njih uključuju u istraživanja, posebice primijenjena, što pomaže TIC-u razviti i regrutirati kadrove. Istodobno, kadrovi s TIC-om prolaze kroz vlastite doktorske studije, koje čine pored svojih redovnih, istraživačkih poslova na TIC-u. Na ove načine TIC-ovi postaju sve više doktorantima intenzivni centri. Istraživanjima intenzivni centri sve više povećavaju obim primanja i financiranja doktoranta i u mjere u kojima njegovi kadrovi angažirani part-time služe u nastavi za doktorante kao nastavnici ili kao mentori na doktorskim disertacijama, navodi Domljan.

Doprinos povećanju upotrebe digitalnih tehnologija i digitalnih inovacija rezultirat će povećanim performansama i konkurentnošću kako malih i srednjih poduzeća, tako i relevantnih davatelja usluga na domaćim, regionalnim i međunarodnim tržištima.

– Mala i srednja poduzeća su ključni pokretač ekonomskog rasta i razvoja, a podrška digitalizaciji pomoći će preduzećima da budu konkurentnija na lokalnim i međunarodnim tržištima. Podrška zelenoj i digitalnoj tranziciji kroz Instrument pretpristupne pomoći EU iznosi oko 50 milijuna eura, a posebno je usmjerena na mala i srednja poduzeća. Mala i srednja poduzeća moraju u potpunosti iskoristiti inovativne tehnologije, vještine i usluge, ne samo da bi rasla na održivijim osnovama, već i da bi opstala u ekonomiji budućnosti, kazao je šef za suradnju Izaslanstva Europske unije u Bosni i Hercegovini, Stefano Ellero

Vrijednost projekta “EU4DigitalSME” je 6.1 millijuna eura, od čega je Europska unija osigurala pet, a Savezna Republika Njemačka 1,1 milijuna eura. Projekt traje do 2024, a provodi ga Deutsche Gesellschaft fur Internationale Zusammenarbeit GmbH.

Dnevni list