BIH DNEVNI EU IZBOR UREDNIKA

Na koji način BiH može postati radno atraktivna država?

Bosna i Hercegovina može i treba biti vrlo atraktivna “nearshoring” destinacija, u koju će strane kompanije prebaciti svoju proizvodnju, što bi moglo dovesti do ekonomskog napretka i zaustaviti odliv stručnog, mladog i sposobnog kadra iz zemlje.

S druge strane, pravo pitanje je kako privući radnu snagu u zemlju i postati atraktivan za djelatnike koji bi popunili makar zanimanja za koja danas možemo reći kako su deficitarna kod nas.

Ekonomski stručnjaci, bolji poznavatelji prilika u zemlji, nude rješenja i ona su uglavnom nalik na moderne europske zemlje. Tomislav Majić iz Udruge poduzetnika Link ponudio je jednostavno rješenje.

– Uzmimo jednostavno za primjer neku normalnu, funkcionalnu i dobro uređenu državu i prepišimo od njih. Recimo Austriju i uđimo zaista u kapitalističko upravljanje gospodarstvom Bosne i Hercegovine. Mi danas iskreno ne znamo jesmo li u kapitalizmu, fašizmu ili komunizmu. Prije svega, bitno je naglasiti da je onaj tko puni fondove, dužan i ima pravo pitati i kako se oni prazne, odnosno gdje se i kako troši novac koji su oni izdvojili za državu. Oni koji danas pune proračune u našoj zemlji se ništa ne pitaju. Nitko ih ne pita ni tko će se gdje zaposliti ili kako utrošti javni novac. To je rezervirano za ovu gospodu iz vlasti koja misli da sve zna, naveo je Majić.

Država mora ući u ozbiljne tehnologije

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruge poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine rješenje vidi u promjeni proizvodnih navika. Odnosno, vjeruje da bismo postali atraktivni ako bismo proizvodili robe s većom vrijednošču od onih koje se u zemlji proizvode danas.

– Da bi se dizao standard, ova država mora ući u ozbiljne tehnologije i početi s ozbiljnom proizvodnjom. Struktura proizvoda koji nastaju u Bosni i Hercegovini je na niskom nivou. Nemamo visoku tehnološku vrijednost bh. proizvoda. Tako, nažalost, ni djelatnicima ne možemo dati velike plaće. Nedavno sam na jednome skupu dao slikovit primjer. Uzeo sam u obzir naselje Hrasnica u kojemu je do rata postojalo nekoliko poduzeća koja su dobro poslovala. Proizvodili su se motori i mjenjači za mercedesove kamione. Danas tamo djeluju i posluju također uspješne tvrtke, ali su finalni proizvodi daleko od motora koje smo dobijali pred rat. Tamo su danas tvornice panela, namještaja ili tiskare. Ako proizvodite motore, onda vam trebaju i vrsni majstori, a u tome slučaju će i njihov dohodak biti značajan. Društvo jednostavno mora napraviti iskorak. Mora se više investirati i u istraživanje, pa i u sami razvoj. Sjetite se kakve smo gigante imali do rata. Danas je to mnogo niža razina. Takvi proizvodi nam ne omogućavaju veći standard, pa time nismo ni privlačni, rekao nam je.

Mijenjati porezni sustav

Domaće gospodarstvo već godinama čeka na prave porezne reforme, ali one, nažalost, izostaju, upozorava makroekonomski stručnjak Admir Čavalić. Podsjeća na propala obećanja nositelja vlasti, koja bi da su održana, donijela prosperitet u zemlji.

– Sjetimo se grandioznih projekata – Reformska agenda, zatim Zajedničke socio-ekonomske reforme… Od kraja 2019. više nemamo ni značajnijih narativa u vezi ekonomskih i poreznih reformi u državi. Kada je riječ o pravcu reformi, fokus treba da bude rad, odnosno rasterećenje rada. Zašto? Postojeći porezni sustav kroz izuzetan teret na rad stvara niz anomalija – od sive ekonomije preko visoke stope neaktivnosti na tržištu rada pa sve do odlaska stanovništva vani, kaže Čavalić.

Neophodno je mijenjati i porezni sustav, kako bismo prevazišli situaciju koju imamo danas, a to je da djelujemo poput modernog robovlasništva, dok tvrtke propadaju, gase se i odlaze u stečaj.

– Porezni sustav Bosne i Hercegovine se treba pojednostaviti. Imali smo mi mnogo jednostavnije sustave u prošlosti, recimo prije rata, pa i u godinama nakon rata, sve do 2000. kada je privreda rasprodana, poduzeća otišla u bescijenje, a puniocima proračuna natovarena teška opterećenja. Trošioci proračuna istovremeno ni za što nisu odgovorni. Evo vam primjer, recimo neka privatna kompanija ako je dužna državi, sasvim sigurno će u roku od 24 sata biti blokirana i zatvorena. U isto vrijeme bolnice i rudnici gomilaju enormna dugovanja i minuse, a da se odgovorni za to ne sankcioniraju. Nitko nikoga ne dira. Nitko ne pita ni zašto do toga dolazi. Mi danas punimo proračune koje “probalaha“ neki Novalić, pa se onda hvali kako je podijelio mirovine ili osigurao novac za nešto za što je on svakako namiren. Kao da to daje iz svog džepa, navodi Tomislav Majić.

Prema mišljenju Admira Čavalića, porezni sustav u Bosni i Hercegovini trebao bi biti inkluzivan. To bi dugoročno, smatra on, donijelo rezultate. Isto, podrazumijeva da je djelatniku i poslodavcu isplatnije raditi u okviru formalne ekonomije i poštovati pravila, nego varati sustav.

– Postojeći sustav je ekstraktivan – jedini cilj je ekstrakcija bogatstva iz realnog ka javnom sektoru. Da je to osnovni cilj, uvijek se iznova potvrdi kada se predlože reforme ili mjere s ciljem smanjivanja poreznog opterećenja. Poput na primjer aktualnog prijedloga o privremenom ukidanju akciza na naftu i nafte derivate. Parafiskalni nameti su posebna priča – par tisuća na različitim razinama širom BiH – zbog čega smo nedavno pripremili draft stranice Harac.ba, a kako bi evidentirali date namete. Kada je riječ o rješenjima, odnosno pravcima reformi, sasvim su očekivani – smanjivanje zbrojne stope doprinosa na 30 procenata, zatim namjensko trošenje sredstava prikupljenih po osnovu poreza, konkretno za rješavanje zdravstvenog osiguranja kategorije freelancera, dalje, prepoznavanje i formalizacija što većeg broja radnika u Bosni i Hercegovini, te uspostava zvanične evidencije i postepeno ukidanje parafiskalnih nameta – od općina i gradova preko županija, sve do entiteta, govori Čavalić.

Dodatno urušavanje

Zanimljivo razmišljanje ponudila nam je i njegova kolegica Amila Pilav – Velić. Predložene izmjene Zakona o doprinosima i porezu na dohodak ne pogoduju kreiranju okruženja koje potiče razvoj poduzetništva i generalno poslovanja, smatra ona.

– Jednostavnom računicom možemo uvidjeti da će nam se ionako slab zdravstveni i mirovinski sustav još više urušiti, a porezni klin u odnosu na niže dohotke neće smanjiti. Čak što više, dodatno će ojačati neformalnu ekonomiju. Dakle, to nije ispravan pravac u kojemu treba ići, niti je prihvaćena fiskalna praksa u razvijenim zemljama. Kada većina zemalja u regiji nastoji konkretnim mjerama podrške privuci što veći broj IT kompanija, pa i freelancera poznatijih kao digitalnih nomada, te na taj način ubrzati ekonomsku aktivnost i kreirati nova radna mjesta, ovim izmjenama mi idemo u suprotnom, manje poželjnom, pravcu. Posmatrajući u dugom roku, ovakve izmjene će donijeti i manje iznose proračunskih prihoda, što implicira multiplicirajuće negativne efekte na ekonomiju, upozorava Pilav – Velić.

Zanimljiva su razmišljanja poslodavaca na ovu temu. Adnan Smailbegović smatra kako aktualni porezni sustav nije loš, iako su mu potrebne i određene korekcije.

– Imamo korektan porezni sustav. Prije svega u smislu PDV-a. Taj porez nije visok u usporedbi sa zemljama regije. Nemamo, istina, diferenciranu stopu. Porezi na dobit i dohodak su nam također korektni. Ključni problem su visoki doprinosi. Angažirali smo profesora za studiju i dobro pamtim rečenicu koju je u istoj napisao: “Nema zemlje u svijetu u kojoj radnik manje od zarađenoga nosi kući”. Naša država previše uzima. Doprinosi se moraju smanjiti. To bi otvorilo prostor za povećanje plaća i smanjenje crnog tržišta, a tako bi i država ostvarivala veće prihode. Naša politika to ne razumije ili neće da razumije. Puno se o tomu priča, a jako se malo radi, rekao nam je.

Vlastodršci zaštićeni kao medvjedi

Za Tomislava Majića najveći krivac za trenutno stanje u bh. ekonomiji je aktualna vlast.

– Neki dan sam čuo glupost da će se stimulirati nabavka električnih vozila, s ciljem očuvanja i okoliša, a za tu namjenu će se, pazite sad, izdvojiti milijun maraka. Jel mislite da će to zapasti nekoga od nas? Garantiram da će pola tih vozila dobiti ljudi iz HDZ-a, a pola iz SDA. Kakva je to mjera? Da oni stvarno hoče mjeru stvaili bi 30 posto jeftinije poreze i stimulirali u stvarnosti njihovu prodaju, pa tako i zaštitu okoliša. Slična je stvar i s parafiskalnim nametima. Nikakve kontrole nema nad kasnijim uroškom toga novca. Neki fondovi povuku po 80 milijuna, a da nemaju nikakvo javno izvješće o svome radu, pa i o utrošku tako velike sume. Ako je dobar, dajte da ga pohvalimo, ali ako nije, dajte da i to riješimo. Dok god su vlastodršci zaštićeni kao medvjedi, sreće u ovoj državi neće biti. Mi danas u Mostaru recimo imamo načelnika odjela koji je tu 27 godina bez ikakvih rezultata. I što? Jel netko zabrinut zboga toga, zapitao se.

Negativna demografska slika i nedostatak kvalificirane radne snage bez sumnje utječu na aktualnu gospodarsku sliku u Bosni i Hercegovini. Upitali smo naše sugovornike i treba li se ići u pravcu prilagođavanja poreznog sustava koji bi omogućio usmjeravanje krivulje prema gore i postupno stvaranje radno atraktivne države.

– Odlazak stanovništva treba promatrati kao gubitak najvažnijeg resursa u 21. stoljeću – ljudskog resursa. Na ovaj način se smanjuje potencijal ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine. To je i ujedno začarani krug jer manje stope rasta ekonomije tjeraju ljude da idu vani. Navode se dva ključna ekonomska razloga odlaska – nezaposlenost i niske plate. Upravo ova dva razloga se mogu rješiti kroz adekvatnu poreznu reformu. Ponekada je potrebno da se država u kratkom roku odrekne sredstava na svoju štetu, ali zarad dugoročne koristi, rekao nam je Admir Čavalić.

Odlazak mladih, napomenuo je Adnan Smailbegović, nije samo trend u Bosni i Hercegovini, već u kompletnoj regiji i s tim se problemom dosad nitko nije uspio “othrvati“.

– Europa se otvorila, Balkan im je najbliži, a ovdje je uvijek mnogo radnika. To nije samo problem Bosne i Hercegovine. S istim se susreću zemlje regije. I ne znam nijednu koja je uspjela da se izbori s time. Za dalji razvoj ekonomije morat ćemo liberalizirati uvoz deficitarne radne snage. Danas imamo recimo deficit u građevinskoj industriji, u uslužnom sektoru… To su zanimanja koja nam nedostaju. Postoje i bazeni iz kojih se može uvoziti radna snaga. Zemlje za koje smo i mi zapad. Znamo, nije baš lagano danas na plus 30 stupnjeva stati na skelu i tu ostati cijelog dana. Liveralizacija uvoza radne snage važna je za razvoj i za opstanak bh. ekonomije. Mi danas imamo rast od dva ipo posto. To je malo ako hoćemo da sustignemo Europu. Moramo za to rasti makar šest ili sedam posto. A prvi preduvjet za rast je radna snaga, rekao je na kraju Smailbegović.

Dnevni list

VEZANO

Smailbegović: Država tuđim rukama lovi zeca

urednik

Smailbegović: Mi nismo bolesna nacija, već se ovdje isključivo radi o zloupotrebi bolovanja

urednik