DNEVNI EU

Sumorna slika stanja medija i novinara u BiH: Sve više napada na neovisnost i sve čvršći politički okovi

U kakvom je stanju medijska zajednica u BiH, kako ojačati neovisnost medija, što kažu istraživanja, i kako mediji mogu štiti demokraciju ukoliko su izloženi stalnim pritiscima, ucjenama te kakva je uloga vlasnika medija u tom procesu, brojna su pitanja s kojim se suočava medijska scena u BiH, ali i bh novinari i medijski djelatnici.

EU je donijela novi zakon o slobodi medija koji može biti i dobra smjernica za medije i novinare u BiH.

U ovom kontekstu podsjetimo i na jedan od ukupno 14 prioriteta, a koje je EK postavila pred BiH u procesu integracije u EU: “Jamčiti slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno putem (a) osiguranja odgovarajućeg sudskog procesuiranja predmeta prijetnji i upotrebe nasilja nad novinarima i medijskim radnicima, i (b) osiguravanja financijske održivosti sustava javnih RTV servisa”. I ovaj prioritet je neispunjen.

Povećan broj napada i prijetnji novinarima

Borka Rudić, generalna tajnica Udruge BH novinari, novinarka i profesorica filozofije i sociologije, za Dnevni list kaće da je BiH dugo, više od desetljeća, napredovala na ljestvici međunarodnih organizacija u procjeni medijskih sloboda i sigurnosti novinara.

-Bila je čak lider u regiji Zapadnog Balkana po kvaliteti medijskog zakonodavstva. Ove 2022. godine, u izvješću Reportera bez granica, zauzela je 67 mjesto i pala je za 9 mjesta u odnosu na 2021. Ovi podaci najrječitije govore o stanju medijskih sloboda u državi. Prevedno u kvalitativnu ocjenu, to znači da medijske slobode “nisu uopće ili su samo djelomično prisutne” u BiH, kaže generalna tajnica Udruge BH novinara.

Ona navodi kako se povećao broj napada i prijetnji novinarima te da je registriran 71 slučaj u FMHL (Liniji za pomoć novinarima) u 2021. godini, i 57 u ovoj godini, do danas.

-Istovremeno, državne institucije i pravosuđe ne procesuiraju adekvatno napadače ili ne postoje adekvatna zakonska rješenja koja bi omogućila učinkovitije istrage i brže sudske procese. Uz sigurnosne prijetnje,  novinari su jako loše plaćeni, mnogi rade bez ugovora i “na crno”, urednici i vlasnici medija svakodnevno dobijaju tužbe za klevetu – bilježimo blizu 300 tužbi, a među njima značajan broj je SLAPP tužbi podnesenih s ciljem da mediji prestanu pisati o temama od javnog značaja. Dakle, nimalo zahvalna situacija, zaključuje ona.

Međutim, izuzev ovih negativnih trendova, krajem 2021. i početkom 2022. zabilježen je i jedan pozitivan pomak.

-A to je da je 11 slučajeva prijetnji i napada na novinare i bloggere riješeno u njihovu korist i s kaznama za napadače. Kazne su simbolične, ali ipak ukazuju na “buđenje pravosuđa” i učinovitiju zaštitu novinara, smatra generalna tajnica BH novinara.

Mnogi javni mediji kao ‘nacionalni trubaduri’ i ‘šaka’ neovisnih

Odgovarajući na pitanje u kakvom je stanju medijska zajednica u BiH, Kritsina Perić, glavna urednica web portala Hercegovina.info, jednog od najčitanijih u BiH, kaže kako je kao i politička, i medijska zajednica u BiH vrlo kompleksna.

-Imamo medije koji su zapravo ‘nacionalni trubaduri i jahači nacionalnih politika’ sva tri naroda, koji zavijaju kobajagi u nacionalne trube, a zapravo za svoj džep, jer od nacionalnih politika i proračunskih sredstava i žive. Imamo nazovi državne, televizijske medije, gdje također politika uređuje sadržaje – recimo Federalnu televiziju na kojoj nikad ne možemo vidjeti prilog kontra Izetbegovića. Samo su od njih gori naši domaći, mostarski koji zadnja tri desetljeća nisu našli nikakvu pogrešku HDZ-u BiH, ili Dodikovi koji na njegovim prosvjedim vide i do 100 tisuća ljudi, nemilosrdno i bez uvijanja komentira glavna urednica Perić.

Ona smatra kako će se, u konačnici, mediji koji služe kao nacionalni trubaduri, pratitelji tronacionalnih politika, ispostaviti najvećim neprijateljima svoga naroda, ali i bh žitelja.

-Jer da su malo kritizirali vlastitu vladajuću stranku ona bi se korigirala na bolje. Imamo i ‘šaku’ neovisnih medija, koji nastoje ploviti solo ovom močvarom, dovitlavajući se kako opstati. Oni daju najveći doprinos društvu u kojem živimo i to im je i motiv rada. Tko su oni, narod prepoznaje i u svojim tegobama im se obraća, zaključuje Perić.

Nerealno je očekivati da neslobodni novinari zastupaju slobodno, kritičko i pošteno novinarstvo

Međutim, kako mediji mogu štiti demokraciju ukoliko su izloženi stalnim pritiscima, ucjenama i kakva je uloga vlasnika medija u svemu tome, i generalna tajnica BH novinara ističe da je to jedno od ključnih pitanja, ali i ujedno i odgovor. Rudić se posebno osvrće na pritiske koje mediji trpe, ali i njihovu stalnu borbu za opstanak.

-To je ključno pitanje i ujedno dogovor na njega, budući da mediji, koji su pod stalnim političkim pritiskom ili sigurnosnim prijetnjama, uz svakodnevno suočavanje s tužbama za klevetu, ne mogu biti aktivni čuvari demokracije, niti mogu doprinositi razvoju bh.društva. Mediji koji se bore za financijski opstanak, također su vrlo ranjivi i podložni raznim neprofesionalnim “vezama” s centrima političke, etničke ili ekonomske moći. Zato bi sve akcije medija, medijskih i novinarskih organizacija, kao i samih institucija, trebale biti usmjerene ka sankcioniranju napada i prijetnji medijskim slobodama, izgradnji kulture poštivanja slobode izražavanja i infomiranja, ocjenjuje Rudić.

Pri tom zaključuje kako će samo postotak od 70 do 80% sankcioniranja napada na novinare i medije otvoriti i mogućnost za njihov kvalitetniji rad, a pri tom podsjeća kako se učinkovitosto sankcioniranja napada u korist novinara sada mjeri s tek 33 do 37%.

-Naravno, principi novinarske etike su nepromjenjivi, novinari bi ih trebali poštovati i beskompromisno braniti. Međutim, u našem društvima krhke demokracije, radikalnih stavova i bahatih pojedinaca, naročito javnih dužnosnika, nerealno je očekivati da neslobodni novinari svakodnevno prakticiraju slobodno, kritičko i pošteno novinarstvo, zaključuje ona.

Moraš biti čist

-Na čelu sam medija koji piše ozbiljne istraživačke teksove koji mogu dovesti i dovode do ugroza. Da bi se pisali takvi tekstovi i oduprlo takvim pritiscima na svakom području života, moraš biti čist. Ako su čiste namjere vlasnika, urednika i novinara, i redakcijska osovina stoji kako treba, svaki pritisak se rasprši kao balon od sapunice. O fizičkoj ugrozi ne bi ovdje govorila, jer u BiH nije ugrozio onaj tko nije pokušao. Nedavno smo pokušali policiji prijaviti da nam osoba o kojoj smo pisali ‘patrolira’ oko redakcije, da bi nam u operativnom centru savjetovali da sačekamo da nešto uradi. Dakle, poruka je jasna. Trebamo sačekati da netko iz redakcije bude žrtva, da bi se nešto poduzelo, osvrće se Kristina Perić na konkretne primjere i probleme s kojima se susreću u svom radu.

Na pitanje kako ojačati neovisnost medija u BiH, i ona kao i generalna tajnica BH novinara, ističe ključnu činjnenicu – financijsku neovisnost.

-Što su mediji financijski neovisniji, biti će i stabilniji. Kada dođemo u fazu da se poticaji medijima dodjeljuju temeljem rada, kvalitete, čitanosti i društvene vrijednosti, stvorit ćemo klimu nadmetanja i graditi sustav vrijednosti. Danas mediji koji rade nemaju financijsku zadovoljštinu za svoj rad, budući da puno bolje zarađuju mediji ‘pratitelji’ politika. Općenito, njihov rad u BiH je devalviran, zaključuje glavna urednica Kristina Perić.

Kako pomoći neovisnost medija?

Iz perskeptive BH novinara, kako navodi generalna tajnica tog udruženja, nekoliko je načina jačanja neovisnosti medija, a prvi je, kako kaže, donošenje Zakona o javnosti medijskog vlasništva i medijskog pluralizma.

-Taj se zakon nalazi u ladicama Ministarstva prometa i komunkacija od prosinca 2018., različite političko – medijske grupe i lobiji ne žele njegovo donošenje. Zakon bi mogao smanjiti mogućnosti manipulacija medijima, plaćanja političke propagande javnim novcem čemu smo svjedočili i ovih listopadskih izbora. Doznali bismo, na primjer, koji su sve političari, ekonomski moćnici pa i kriminalci povezani s medijima kroz vlasničke odnose ili lanac “povezanih lica”. Nacrt ovog zakona predviđa i formiranje Fonda za pomoć medijima i raznovrsnim medijskim sadržajima, čije bi postojanje omogućilo veći nadzor nad financiranjem medija javnim novcem uz jasne kriterije i u interesu informativnih potreba građana, ističe Rudić. 

Druga vrsta pomoći, kako navodi, bile bi izmjene Zakon o zaštiti od klevete u dijelu koji bi “otežao” javnim dužnosnicima ili osobama povezanim s njima, da svakodnevno podnose tužbe protiv medija s visokim odštetnim zahtjevima.

-Pomoć bi bila i porezne olakšice, smanjivanje PDV na printane medije, regulacija tržišta oglašavanja, kao i definiranje posebnih, transparetnijih  i strožijih kriterija za oglašavanje javnih kompanija i institucija, itd. Naravno, ovdje opet naglašavam i potrebu učinkovitije sudske zaštite novinara i medija od napada, prijetnji smrću i drugih kaznenih djela, navodi generalna tajnica BH novinara pri tom izražavajući i nadu da će uskoro biti izmjenjen Kazneni zakon BiH i novinari nominalno uvedeni u taj zakon kao profesionalci koji trebaju učinkovitiju zaštitu, na način kako je to u kolovozu ove godine predložio Parlament BiH.

MN: Ključni izazovi

O ovim pitanjima govore i prof.dr. Enes Osmančević i mr. sci. Adis Šušnjar u istraživačkoj studiji ‘Integritet novinarstva i transparentnost medija u BiH’, podržanoj od strane Transparency International BiH i Švedske međunarodne Agencije za razvoj (SIDA).

-Autori su, razmatrajući stanje medijske slike, s posebnim naglaskom na integritet medija u BiH, minucioznim pristupom nastojali prikazat sliku postojećeg zakonskog okvira, ali i stanja u praksi kroz provođenje odgovarajućeg istraživanja. Publikacija prepoznaje ključne izazove u smislu trenutnog stanja integriteta u medijima, ali i otvara prostor za raspravu o budućim pravcima razvoja i trasira potencijalna riješenja za unaprjeđenje stanja, ocijenio je, između ostaloga, Srđan Blagovčanin, predsjedavajući upravnog odboraTransparency International u BiH u predgovoru ove studije.

U istoj se, između ostaloga, navodi kako su novinari u BiH konstanstno u rascjepu između profesionalnih normi i neprofesionalnih zahtjeva urednika, odnosno, vlasnika medija, dok se s neovisnim medijima vlast obračunava na razne načine, od gašenja pod političkim pritiskom, uplitanjem politike u tržište oglašavanja, netransparentnim financiranjem medija iz javnih proračuna, kao i brojnim tužbama za klevetu.

Kao ključni problemi identificirani su profesionalni i ekonomsko-socijalni aspekti položaja novinara u BiH, a autori ističu kako se odnos političkih lidera prema javnosti i medijima ne ogleda samo u nepoštivanju prava na slobodu govora i medija, nego i u lošem i nedosljednom provođenju medijskih zakona.

Svi bitni zakoni doneseni uz podršku međunarodne zajednice

-Svi bitni zakoni koji se odnose na medije su nametnuti, odnosno doneseni su uz podršku međunarodne zajednice do kraja 2002. – postojeći zakoni o medijima i komunikacijama u BiH nisu rezultat političke volje domaćih političkih aktera, već ih je nametnuo visoki predstavnik u BiH. Ti zakoni su na tragu europske medijske legislative, ali je njihova primjenjivost u BiH slaba, prije svega zbog političkih opstrukcija. Točnije, zakoni koji su trebali postati mehanizam za implementaciju i razvoj neovisnog, profesionalnog i slobodnog novinarstva, zbog političkih interesa i utjecaja, nisu opravdali svoja očekivanja, zaključuju autori Osmančević i Šušnjar.

U studiji se navodi i izjava Suzane Mijatović, novinarke ugašenog tjednika Slobodna Bosna: “Isplatili smo ogromna sredstva za klevetu, više 15.000 KM za neke slučajeve, što je iznos kao da smo skrivili nečiju smrt. U dva slučaja kažnjeni smo zbog iznesenih tvrdnji sugovornika. Znači da više nismo odgovorni samo za svoje tekstove nego i za izjave sagovornika!? Pogrešno tumačenje Zakona o zaštiti od klevete od strane sudaca ohrabrilo je i političku i kriminalnu elitu da u sve većem broju podižu tužbe protiv novinara. To su pritisci koje ne bi podnio nijedan medij, jedini način opstanka na medijskoj sceni bio jprelazak na internet”.

Zakon o slobodi medija EU-a – smjernica i za BiH

U ovom smislu, u studiji se podsjeća na Deklaraciju o slobodi političke debate u EU, gdje, u članku 3, navodi da osobe koje su na javnim dužnostima moraju biti spremne pretrpjeti višu kritiku upravo zato što su na javnim dužnostima. Međutim, u regionalnom kontekstu političari i ekonomski moćnici imaju prednost i uživaju veću zaštitu na sudovima od novinara, pa i u pogledu napada na novinare.

-Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini donijela je Smjernice za policiju u ophođenju s medijima i Smjernice za medije u ophođenju s policijom. Međutim, ove smjernice još nisu potaknule izmjene zakona kako bi se policija obvezala na poseban tretman i adekvatnu zaštitu novinara, ističe se, između ostaloga u ovoj studiji.

Generalna tajnica BH novinara, osvrčući se na novi zakon o slobodi medija u zemljama EU-a, kaže kako se isti trenutno ne odnosi i na BiH zbog činjenice da BiH nije članica EU-a, ali da svakako treba biti dobar primjer za unaprijeđenje i usuglašavanje bh medijskog zakonodavstva u procesu EU  integracija.

-Posebno nam je značajan dio europskog zakona koji štiti novinarstvo kao javno dobro i naglašava važnost novinarstva za ispunjavanje informativnih potreba građana, budući da se u BiH novinarsvo kao profesija i mediji tretiraju kao “privatna imovina” moćnih pojedinaca iz sfere politike, etničkih ili drugih zajednica, zaključuje generalna tajnica Udruge BH novinari.