DNEVNI EU

‘Sve počinje izborom’ – glasački listić i stvaranje svoje budućnosti

Sarajevo, Banja Luka, Mostar – jučer su bile mjesta za završnicu kampanje Europske unije u BiH pod imenom ‘Minut po minut’ s najvažnijim ciljem: animirati što veći broj bh žitelja na izlazak na izbore, a posebno mlade i žene. Sama kampanja znak je kako je EU prepoznala jedan od problema u BiH, nedovoljan izlazak mladih na izbore.

Mladih, koji se često nazivaju “budućnošću zemlje”, ali i koji posljednjih godina masovno odlaze iz domovine u potrazi za zaposlenjem i boljim životom, ne vjerujući da će se bilo što uskoro pomaknuti na bolje u njihovoj domovini.

Čak polovica mladih osoba s navršenih 18 godina i pravom glasa ne izlazi na izbore. S obzirom da je udio mladih u ukupnom biračkom tijelu u BiH oko 17%, to je više nego dovoljan razlog za njihovo “buđenje iz letargije”.

Mladi znaju – skoro 85% smatra da nema dovoljno pitanja o mladima u kampanjama

Prema nedavnim rezultatima ankete UNICEF-ove platforme za podršku društvenom aktivizmu mladih U-Report BiH, 83% mladih namjerava izaći i glasati na Općim izborima 2. listopada. No, i dalje je upitno njih 17% – 14% je izjavilo da neće glasati, a 3% je neodlučno. Međutim, izbori će pokazati hoće li mladi ljudi u BiH uistinu i izaći na izbore u ovom viskom postotku. Naime, od pet mladih, slučajnih prolaznika u Mostaru, zamoljenih za odgovor hoće li izaći i glasati na izborima, te što misle o političkim kandidatima, čak troje je kazalo “ne”, jedno “možda” i tek jedan mladić je potvrdio kako će i ove godine izaći na izbore.

S druge strane, a kako pokazuje anketa, polovica njih smatra da njihov glas može značajno utjecati u konačnici izbornog procesa i donijeti promjene u društvu, dok čak 38% smatra da njihov glas može malo ili nikako utjecati na promjene, a ostalih 12% o tome nemaju stav.

Ono što bi trebala biti vrlo značajna poruka za političare je njihovo mišljenje po pitanju njihove zastupljenosti u predizbornim kampanjama, ali i pitanjima s kojima se mladi suočavaju – čak 49% mladih smatra da u kampanjama nema dovoljno tema značajnih za mlade, 35% smatra da nisu nikako zastupljeni, a tek 16% njih je stava da su adekvatno zastupljeni.

Kada je riječ koliko prate predizborne stranačke kampanje, i tu su rezultati pola-pola: 50% kampanje prati putem plaćenih medijskih sadržaja i plakata političkih kandidata, 29% uopće ne prati kampanju i navode da ih ona ne zanima, a samo 21% imalo je odgovor kako kampanje prate aktivno te da ih ona zanima i da prate političke poruke i predizborne programe stranaka.

Nisu “svi isti”

“Sve počinje izborom”, to je krilatica koju smo iskoristili u ovoj kampanji. Kampanji su se pridružili i Jusuf Nurkić i Nemalja Bilbilja, puno poznatih iz BiH, a neki od njih su i mladi ambasadori iz BiH. Svaki dan, svaki tjedan, mjesec, svatko od nas pravi jako puno izbora, ali jedan se izbor je posebno važan i događa se svake četiri godine. Iznimno je važno da označite onaj križić na svojim glasačkim listićima i pomognete u odlučivanju pravca zemlje u sljedeće četiri godine. To je važno u svakoj demokraciji, a posebno u BiH koja se prijavila za članstvo u EU”, rekao je jučer Johann Sattler, šef Izaslanstva EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH u Sarajevu podržavajući kampanju ‘Sve počinje izborom’.

On je pri tom i naveo najznačajniji razlog zašto uopće EU poziva bh žitelje da u što većem broju izađu i glasuju na izborima.

“Jedan je glavni razlog: BiH je predala zahtjev za članstvo u EU, a svi znate za onih 14 prioriteta. Prvi na toj listi je demokracija, uvođenje boljih standarda, više transparentnosti i EU je na tom putu uz vas. Upravo zato, da bi demokracija imala veći legitimitet, važno je učešće građana. Veće učešće – veći integritet – veći legitimitet. Do sada je učešće građana na izborima bilo, ni previše dobro, ali ni previše loše, ali uvijek može biti bolje. U ovoj zemlji nije lako izabrati, postoji dosta nezadovoljstva dosadašnjim radom političara u proteklom periodu i donekle se s tim mogu i složiti. Stvari se odvijaju jako sporo i često čujem argumente “svi su isti”. S tim se baš ne bih složio”, kazao je Sattler apelirajući na Bosance i Hercegovce da se “pripreme za izbore i glasuju.

Mladi političarima nisu u agendama

Anastasija Katić, članica Mreže mladih europskih ambasadora iz Banja Luke smatra da mladi mogu biti promjena u društvu, ali samo ako sudjeluju na izborima.

“Njihov glas je važan kako bi mogli izgraditi novi sustav i budućnost, da stvore sustav kakav oni žele. Imamo veliki broj mladih ljudi koji misle da njihov glas nije važan. Kada bi promijenili to mišljenje, shvatili bi da ipak nije tako jer bi oni svojim izlaskom i glasanjem mogli biti promjena”, kazala je Katić.

Njeno mišljenje dijeli i Hadžera Selimović, također članica Mreže mladih europskih ambasadora koja je iz Mostara sudjelovala u kampanji ‘Sve počinje izborom’.

“Mladi ljudi nisu dovoljno svjesni njihove važnosti da izađu na izbore i tako konačno budu dio promjena i glasaju za ljude koji imaju mlade u svojoj agendi. Kao mlada osoba, smatram da trebam obaviti svoju dužnost i tako utjecati na odluke i donošenje promjena”, rekla je ona.

Međutim, ona se osvrnula i na probleme odlaska mladih iz BiH, ali i neizlaska na izbore.

“Mislim da tome nije razlog politička pismenost već činjenica što nemamo dovoljno informacija o političkim kandidatima, nemamo kvalitetan izbor političkih kandidata za koja bi glasali, jer ako pogledamo njihove agende, mladi im nisu u agendama, nisu u njihovoj pozornosti većine političkih stranaka i kandidata. Upravo iz tog razloga, kao i zbog činjenice da nema dovoljno edukacije, mladi ne izlaze na izbore u onolikom broju u kojem bi trebali izlaziti i mislim da to nije krivica mladih već ljudi koji su trenutno u politici”, komentirala je ova mlada europska ambasadorica.

Važnost izbora i izlaska na izbore je istaknula i novinarka Kristina Ljevak iz Sarajeva koja se posebno osvrnula na žene kao najbrojniju populaciju u BiH.

“S feminističkog stajališta, na pravo na izbor gledam kao na obvezu, ali i privilegiju, posebno zbog činjenice da žene dugo nisu imale pravo glasa i da su se za njega teško izborile”, smatra ona.

Više od 60% mladih želi napustiti BIH

Prema istraživanju Westminster zaklade za demokraciju u BiH, kao rezultat migracija u BiH bh. društvo izgubi ukupno 1,5 milijardi eura svake godine, a najčešći razlog za odlazak mladih iz BiH je zaposlenje. Stoga bi bh političari ovo pitanje morali tretirati kao politički prioritet zbog činjenice da je dugoročna nezaposlenost mladih viša od 60%. No, kako se čini, mladi u BiH nisu prioritet.

Stoga razna istraživanja pokazuju porazne podatke da zbog lošeg sustava obrazovanja, tržišta rada i korupcije, više od 60% mladih želi napustiti svoju domovinu BiH. 

Prema podacima UN-ovog izvješća za 2022. godinu ‘Perspektive svjetskog stanovništva’, BiH je zauzela prvo mjesto na listi zemalja s najvećim smanjenjem broja stanovnika na svijetu. Na vrhu popisa je BiH, koja godišnje gubi više od 1,5 posto svog stanovništva.

„Analiza stanja stanovništva je potvrdila da je Bosna i Hercegovina zemlja sa ‘najnižim niskim’ fertilitetom na svijetu (1,25), visokim razinama migracija i starenja stanovništva, kao i sa duboko ukorijenjenim rodnim nejednakostima. Do 2070. godine će takvi demografski trendovi i nejednakosti dovesti do smanjenja ukupnog stanovništva za preko 50%, dok će demografska struktura naginjati starijoj populaciji (sa njenim udjelom u ukupnom stanovništvu od preko 40%)”, objasnio je John Kennedy Mosoti, predstavnik Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA) u Bosni i Hercegovini, nakon nedavno provedene Projekcije stanovništva BiH od 2020 -2070.

On je rekao da će „sektori koji su presudni za socijalno-ekonomski razvoj zemlje, kao što su obrazovanje, zdravstvena i socijalna zaštita, biti u ozbiljnoj opasnosti da podbace u radu, dok će se tržište rada suočiti s nedostatkom kvalificiranih radnika i profesionalaca”.

„Stoga je iznimno važno pronaći nova rješenja za veća ulaganja u blagostanje, egzistenciju i mogućnosti za mlade ljude da napreduju u Bosni i Hercegovini”, rekao je Mosoti.

Gotovo pola milijuna ljudi napustilo je Bosnu i Hercegovinu od 2013. godine, prema rezultatima istraživanja Unije za održivi povratak i integracije BiH. Samo u 2021. godini to je učinilo 170.000 stanovnika, gotovo grad veličine Banja Luke.

Je li to dovoljan razlog da bh političari mlade proglase prioritetom broj 1? Sudeći prema svemu do sada – ne. Međutim, je li to dovoljan razlog da mladi ljudi u BiH, konačno odluče sudjelovati u promjenama za svoju, bolju budućnost? Svakako – da.

Dnevni list