Piše: Dragan Bradvica

dragan@dnevni-list.ba

Iako su se globalna preslagivanja, ali i novi pogled američke administracije na funkcioniranja svijeta poprilično pozitivno odrazilo na ovo što jesu politički ciljevi Milorada Dodika, čelnika SNSD-a, on sam polako ide političkom kraju. 

Nesporno je kako svijet u kojem 'kolo vode' financijski moćni, u kojem nema prava, pravde, odgovornosti i morala Dodiku itekako odgovara, pa je tako preko lobista uspio progurati brojne svoje zamisli, u ovom trenutku se ne čini realnim kako će i onu glavnu – da se vrati u politički život Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, RS učini de facto ili de iure neovisnom, da više nema međunarodnog prisustva i intervencionizma (na ovaj ili na onaj način)… 

Naravno, iza svih ovih političkih ideja krije se jedino borba za vlastitu moć i enormno bogatstvo, a koje ide paralelno s političkom moći. Dodik će sasvim sigurno učiniti sve kako bi zaštitio svoje i obiteljsko bogatstvo i tu neće birati sredstva. 

Dodikove fantazmagorije 

Nije nikakvo čudo da Dodik ujutro nešto 'popljuje', popodne ublaži retoriku, a navečer isto to što je ujutro popljuvao hvali 'na sva zvona'. Nebrojeno je takvih primjera – što za države, što za osobe. Nakon što je preko lobista u SAD-u isposlovao određene stvari za sebe i obitelj, za Rusku Federaciju je poodavno 'korisna igračka' na zapadnom Balkanu, sada opet 'udara' na Europsku uniju. 

Nekadašnji nesporni 'veliki baja' u RS-u, ali i u BiH, sada ponovno pokušava biti neki važan politički faktor. 

Tako je Dodik najavio kako bi mogao pokrenuti pravni spor protiv Europske unije, tvrdeći da je Bruxelles prekršio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju podrškom Uredu visokog predstavnika (OHR) i Christianu Schmidtu. Nakon višemjesečnih napada na OHR i visokog predstavnika, Dodik je sada otišao korak dalje najavivši mogućnost aktiviranja mehanizma spora protiv EU, uz optužbe da EU 'prešutno podržava Schmidtovu tiraniju' i financira rad OHR-a. Prema njegovim tvrdnjama, time su prekršeni principi demokracije i vladavine prava sadržani u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU.

Dodik se pritom pozvao na odredbe SSP-a koje predviđaju mogućnost rješavanja sporova između potpisnica sporazuma. Taj mehanizam podrazumijeva obraćanje zajedničkom Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje, a u određenim slučajevima i međunarodnoj arbitraži. Međutim, pravni stručnjaci upozoravaju da ovakva inicijativa ima ozbiljna ograničenja već u samom startu.

Ključni problem jeste činjenica da RS nije međunarodnopravni subjekt i ne može samostalno pokretati spor protiv EU. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan je između BiH kao države i EU, a ne između entiteta i Bruxellesa. To znači da bi eventualna odluka o pokretanju spora morala biti donesena u institucijama BiH, prije svega u Predsjedništvu BiH i Vijeću ministara BiH, uz potrebnu političku suglasnost.

Već sam sebi stvorio alibi 

Dodikove tvrdnje da EU krši sporazum podržavajući OHR, međutim, se teško mogu pravno održati. EU, kao i zemlje članice Vijeća za implementaciju mira (PIC), podršku OHR-u tumače kao dio obaveze očuvanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka BiH. 

Zbog toga međunarodna zajednica ne smatra djelovanje OHR-a kršenjem demokratskih principa, nego mehanizmom zaštite mira i stabilnosti u zemlji. I sam Dodik je u nastavku svoje izjave ostavio prostor za političku interpretaciju cijelog procesa.

- Ukoliko na to ne pristanu politički predstavnici druga dva naroda u zajedničkim institucijama, pitat ćemo srpski narod što misli o daljem pristupanju EU, poručio je Dodik.

Dakle, iz samo ove izjave vidi se sav populizam i nešto što će ponovno biti najgore za žitelje RS-a, dok Dodik vjerojatno u pozadini pravi nove talove.