Sindikat ArcelorMittala Zenica traži povećanje plaće za 30 posto, kompanija nudi iste uslove
Zaposlenicima kompanije ArcelorMittal Zenica d.o.o. (AMZ) ugovori o radu istekli su još 31. maja ove godine, a menadžment kompanije nudi da se kolektivni ugovor za narednu godinu dana potpiše pod istim uslovima - kazao je na današnjoj pres-konferenciji Rašid Fetić, predsjednik Sindikata AMZ-a.
On je napomenuo kako je to neprihvatljivo za pregovarčki tim sindikata, koji je jučer održao i vanrednu sjednicu Glavnog odbora, a nakon što na prethodnih šest sastanaka nisu postigli dogovor o novom ugovoru. Zadnji sastanak održan je 15. septembra.
Sindikat je tražio uvećanje primanja za oko 30 posto, što smatraju opravdanim zahtjevom. Iako je prosjek plaće u kompaniji oko 1.450 KM, 70 posto radnika je ispod tog prosjeka te ima radnika koji zarađuju manje od 1.000 KM.
- Na tom sastanku nismo dobili gotovo nikakvu ponudu. Od nas se tražilo da potpišemo isti kolektivni ugovor na godinu dana, s 0 posto povećanja. Što, naravno, nismo prihvatili i, naravno, nećemo odustati od naših zahtjeva i u ovome ćemo istrajati.
Naši su zahtjevi povećanje satnice, povećanje koeficijenta, naknade za topli obrok, regresa, bolji uslovi rada…Kompanija nema razumjevanja, a tvrdi da smo već u minusu nekih 140.000.000 KM, što apsolutno nije istina - kazao je Fetić.
Naveo je kako je zenička kompanija u protekle dvije godine imala prihod od preko dvije milijarde KM.
-Pitamo se gdje su nestale te pare. Radnici rade, svaki dan ide proizvodnja, otprema gotove robe ide, u prosjeku od 100 do 150 kamiona svakog dana. Menadžment ima neku svoju priču o krizi, a čak su nam, na jednom od sastanaka, zaprijetili da bi do Nove godine mogla biti upitna i isplata plaće - kazao je Fetić.
Najavio da će naredni korak Sindikata biti anketiranje radnika, koje će trajati do petka, 22. septembra, kada će ispred zgrade Glavne direkcije biti održan protestni skup, na kojem se očekuje dolazak velikog broja radnika. Nezadovoljstvo je na visokom nivou. Skupština Sindikata AMZ-a će zasjedati već naredne sedmice, kada će se raspravljati o organizaciji generalnog štrajka.
Zahtjevaju da se u rješavanje njihovog problema uključi i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, koja ima dio vlasništvo u tom preduzeću. Kompanija će će 1. oktobra dobiti novog generalnog direktora, koji će naslijediti Nikhil Mehtu, u čijem je mandatu “nekoliko stotina nezadovoljnih radnika napustilo kompaniju”. U protekle četiri godine, od 2019. godine, imaju manje oko 400 radnika pa teret posla pada na preostale radnike, koji rade preko vremena za istu plaću.
Podršku aktivnostima ovog sindikata dali su i predstavnici i predsjednik Sindikata ArcelorMittal Prijedor Dario Antonić, koji je na današnjoj pres-konferenciji u Zenici najavio kako i njih čekaju isti pregovori za oko 750 radnika, kojima kolektivni ugovor ističe u decembru te koji imaju približno istu prosječnu plaću.
Podršku Sindikatu AMZ-a dali su i predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović, zatim predsjednik Saveza metalaca Republike Srpske Saša Kukolj te Sindikata metalaca Zeničko-dobojskog kantona Kenan Mujkanović.
Mujkanović je napomenuo kako “u FBiH imaju veći prihod od AMZ-a samo Bingo, Hold INA i Elektroprivreda BiH.
-Međutim, to su firme koje imaju dva, tri, šest puta više nego AMZ. Ako posmatramo prihod po radniku, AMZ je najproduktivnija firma u FBiH i u BiH. Međutim, ne mogu se, apsolutno, pohvaliti sa plaćama. Plaća radnika AMZ-a danas se obračunava najnižom satnicom grane metala, a to je 4,40 KM. I to je sva istina.
KV radnik, kojih ima najviše, preko 1.000 radnika, koji radi dnevnu smjenu, koji nema dodatak za noćni i prekovremeni rad i uslove rada…za 165 sati, ima osnovnu platu od 943 KM. To je sramno!
To je sramno za jednu fabriku koja ima takve prihode i koja je ostvarila fantastičan poslovni rezultat u prethodne dvije godine. Znači, govorimo o 265 miliona KM čiste dobiti. Ne postoji firma u ovom dijelu Evrope koja je napravila takav finansijski rezultat - upozorio je Mujkanović, te kaže da su ukupni mjesečni troškovi za plaće oko 5.000.000 KM, odnosno godišnje oko 60.000.000 KM.