DNEVNI IZBOR UREDNIKA

TONINO PICULA: Bh. Hrvatima povezanost s Dodikom može samo štetiti

Piše: V.S.Herceg

Istina je, ne vjerujem Dodiku, a još manje vjerujem povezivanju legitimnih zahtjeva za reprezentativnošću Hrvata s Dodikom, jer to Hrvatima u BiH može samo štetiti, rekao je hrvatski euro zastupnik, SDP-ovac Tonino Picula kojeg je Europski parlament 26. lipnja imenovao izvjestiteljem za novu strategiju proširenja EU-a.

Nakon još jedne dužnosti, Picula je dao nekoliko intervjua hrvatskim medijima u kojima se osvrće i na BiH.

-Dodik svako malo najavljuje istupanje iz BiH i time prije svega dospijeva na različite liste sankcioniranih političara. A uz to podržava politiku Kremlja prema zapadnom Balkanu i Ukrajini. Vezivanje za takvu politiku sigurno ne jača opravdanu argumentaciju hrvatske pozicije u BiH. Kada bi se fokus hrvatske politike u BiH više usmjerio na dogovor s bošnjačkom stranom, bilo bi lakše nama u europskim institucijama zagovarati rješenje koje jedino jamči stabilnost i budućnost, kazao je Picula za agenciju HINA te time u cijelosti potvrdio i politiku i bezuspješna nastojanja hrvatskog premijera oko “otopljavanja odnosa” Bošnjaka i Hrvata u BiH koji je također stava da je toključ rješenja za FBiH, pa tako i za BiH.

Podsjetimo da je Picula u grupi europarlamentaraca koji su zatražili sankcije za srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, dok je istodobno hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio kako je „Dodik partner“ te da će svakog hrvatskog euro parlamentarca koji zatraži njegove sankcije smatrati izdajnikom.

Picula se pri tom osvrnuo i na neusklađenost politika u svojoj domovini Hrvatskoj, u prvom smislu premijera Plenkovića i predsjednika Milanovića, a što je imalo i za “posljedicu”, slovenske inicijative oko davanja statusa države kandidatkinje za BiH na nedavnom summitu lidera zemalja EU-a.

“Neusklađenost premijera i predsjednika RH slabi hrvatsku poziciju u BiH te da je zbog toga Slovenija mogla iskoristiti priliku i predstaviti se kao glavni zagovaratelj europske budućnosti BiH. Tu se vidi koliko je štetno kada se ne prakticira jedna dogovorena politika koja mora slijediti vitalne nacionalne interese”, rekao je Picula.

Nova metodologija proširenja

Predstavljajući Nacrt Izvješća o novoj strategiji proširenja EU na sjednici Odbora za vanjsku politiku Europskog Parlamenta, Picula je rekao kako se svaku zemlju koja pristupa Uniji treba ocjenjivati prema njoj prilagođenim kriterijima.

“Naš cilj mora biti da zastoj u proširenju prekinemo izmjenom metodologije i priznavanjem političke nužnosti procesa proširenja za samu Uniju. Moramo ubrzati integraciju zemalja koje pokazuju stratešku orijentaciju i nesumnjivu posvećenost reformama u smjeru EU, demokratsku konsolidaciju i sukladnost s europskom vanjskom politikom. To znači da im moramo ponuditi jasne smjernice za poduzimanje opipljivih I konkretnih koraka, daljnjim unaprjeđenjem metodologije proširenja. Također, moramo ustanoviti jasne, transparentne i konzistentne mjere napretka, uz kontinuiranu političku i tehničku podršku kroz cijeli process pristupanja”, rekao je Picula predstavljajući navedeni Nacrt Izvješća.

On je u gostovanju na HRT-u kazao kako je politika proširenja nacionalni interes Hrvatske.

“Ali je važno da se prestanemo sukobljavati oko naše vanjske politike prema BiH. Nužno je da Europska unija pomogne Bosni i Hercegovini da što prije dobije status kandidata. Nama je u interesu na svojim granicama imati države članice EU. BiH najviše zaostaje, ali BiH treba i perspektivu, unatoč činjenici da se duži niz godina ne uspijeva nositi sa svojim unutarnjim problemima”, napisao je na službenom Facebook profilu Picula, komentirajući svoje gostovanje na HRT-u.

Picula je kazao kako mu je prvi zadatak nastaviti posao koji radi od ulaska u Europski parlament 2013. Što se tiče europskih ambicija BiH i očekivanja kako neće dobiti ništa na Europskom vijeću, smatra kako BiH može biti zadovoljna – s obzirom na stanje u zemlji.

“Novi zamah BiH prema EU”

”Proširenje ovisi i o apsorpcijskoj sposobnosti EU, ali i o reformskim kapacitetima država kandidatkinja. Nažalost, ovog trenutka BiH, uz Kosovo, najviše zaostaje na tom putu. Međutim, u dokumentu se nakon dugo vremena govori i o mogućnosti da BiH dobije status kandidata do konca ove godine – čak se i ta lista prioriteta pomalo relativizira. Pomalo se dijeli na one koje doista moraju biti ispunjene, i one koje će možda moći pričekati datum početka pregovora. Mislim da je ovo novi zamah u aspiracijama BiH na njenom europskom putu”, rekao je.

Komentirajući činjenicu kak BiH od Europskog vijeća niej dobila status kandidatkinje za članstvo, Picula je rekao: “Zahtjev da se BiH na ovom Vijeću da status kandidata je bio previsok zid koji se nije moglo tek tako preskočiti. Za razliku od ratu izložene Ukrajine, BiH konkretno se već dugi niz godina ne uspijeva nositi s nekim unutarnjim problemima. Ovog trenutka se nije moglo bolje i više”.

Nakon ‘hladnog stava’ Bruxellesa što se tiče statusa kandidatkinje, Picula poziva sve uključene u BiH politiku da “zadrže hladnu glavu”.

”Bilo bi dobro da ta kampanja ne bude prljava, upravo zbog mogućeg dobivanja kandidacijskog statusa, i da se ne zaoštravaju ionako zaoštreni odnosi u BiH. Osobito je važno da se nakon izbora, bez obzira na ishod, ne dogode neka nova dramatična zbivanja”, napominje Picula.

“Više zagovaratelja europske perspektive među europarlamentarcima nego o među političkim elitama u BiH”

Ističe kako se europarlamentarci godinama sustavno bave problemima s kojima se nosi BiH.

”Sugeriramo rješenja, razgovaramo sa svima koji žele razgovarati s nama, i čini mi se da koji put ima više zagovaratelja i iskrenih prijatelja BiH i njezine europske perspektive nego među političkim elitama i BiH. Ovdje nije riječ o nedostatku volje da se razumije situacija u BiH – prije svega je riječ o želji onih u BiH da mijenjaju to stanje i da ciljaju EU kao važan kohezivni element u samoj BiH”, ocijenio je Picula.

Smatra kako političke razlike u Hrvatskoj koje se sudaraju na temu vanjske politike, a posebice BiH, predstavljaju veliki problem.

”To zbunjuje one koji bi također trebali sudjelovati u formiranju europskog stava prema BiH. Nikakvo zaoštravanje ovog tipa, pogotovo u izbornoj godini i BiH, ne bi se trebalo nastaviti. Onda mi zapravo sami sebi činimo štetu s time. Trebalo bi, koliko je moguće, usuglasiti politiku prema BiH i na taj način zaštititi interese hrvatskog naroda u BiH”, rekao je izvjestitelj za novu strategiju proširenja EU-a.

Srbiji približavanje EU nije izgledno dok je god na strani agresora

No, govoreći o zemljama susjedama, Picuča je, u izjavi za N1 kazao kako će Srbija, želi li doista napredovati na putu prema EU, konačno morati donijeti odluku o svojoj vanjskopolitičkoj orijentaciji.

“To se posebno odnosi na činjenicu nužnog usklađivanja s vanjskom politikom EU: dok je god Srbija solidarna s agresorom, a ne žrtvom rata u Ukrajini, približavanje Uniji nije izgledno. Crna Gora doista jest najdalje napredovala od svih kandidatkinja, ali otkad je zadnja poglavlja otvorila tijekom hrvatskog predsjedanja Unijom, nije učinila veliki napredak. Sadašnja manjinska vlada premijera Abazovića napravila je dobar posao imenovanjem tima za reforme, no za njihovu provedbu bit će im potrebna i parlamentarna podrška”, zaključuje Picula.