BIH MEDIJI

Jasmin Mulahusić ne prestaje huškati protiv bh. novinara

U posljednjih mesec, Jasmin Mulahusić, protiv kojeg Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine (BiH) duže od godinu vodi istragu zbog sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, u svojim objavama na Facebook profilu targetira i vrijeđa desetine bosanskohercegovačkih novinara/ki i redakcija.

Meta njegovih postova su novinari/ke Al Jazeere Balkans, Televizije N1, Face TV, Radija Slobodna Europa te freelance novinari, a čije se izvještavanje Mulahusiću ne sviđa, jer ili kritički govore o Stranci demokratske akcije (SDA) ili izvještavaju o opozicionim političkim partijama. 

 U jednoj od posljednjih objava na svom Facebook profilu, govori o freelance novinaru Slađanu Tomiću, a nakon njegovog teksta o zloupotrebi stradanja u svrhu političkog marketinga u kojem navodi primjer bijele trake oko ruke Zlatana Begića, zastupnika Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, u televizijskom studiju. Bijela traka simbolizira 31. svibanj 1992. godine, kada su lokalne vlasti u Prijedoru od nesrpskog stanovištva tražile da nose bijelu traku oko ruke i da svoje kuće označe bijelim čaršafima. 

 “Slađan Tomić dolazi sa Pala, iz porodice koja je dala mnogo pripadnika Ratkove VRS! Ismijava se sa žrtvama tvrdeći da ‘uživamo u statusu žrtve’!”, napisao je prije dva dana na svom privatnom profilu na Facebooku Jasmin Mulahusić, državljanin Bosne i Hercegovine i Luksemburga, u objavi u kojoj ponovo huška protiv novinara Slađana Tomića spominjući njegovu obitelj. 

U prijašnjoj objavi, objavljenoj na njegovom blogu 15. siječnja 2022. napisao je da je “sin ratnog zločinca”.

 Zbog iste teme Mulahusić u objavama piše i o prijedorskom aktivisti i bivšem logorašu Edinu Ramuliću koji je kao zloupotrebu bijelih traka ocijenio Begićev nastup u televizijskom studiju.

-Ramulić bi zabranio fašizam, ali ne i nad Bošnjacima, napisao je, između ostalog, u svojoj objavi uz fotografiju Edina Ramulića s Parade ponosa.

 Misija OSCE-a u BiH najstrožije je osudila govor mržnje i prijetnje Jasmina Mulahusića koji, kako navode, nastavlja targetirati novinare i njihove obitelji kroz seriju nasilničkih Facebook objava.

-Ovakve objave generiraju druge neprijateljske komentare i potiču rizik da nasilje izađe izvan online okvira. Pozivamo vlasti da u najskorije vrijeme istraže slučaj i osigura sigurnost novinara i novinarki u BiH, navodi se u priopćenju Misije OSCE u BiH.

 Na svome Facebook profilu Mulahusić kontinuirano postavlja objave u kojima napada više novinara/ki i redakcija, a najviše objava odnosi se na novinarku Al Jazeere Balkans Daliju Hasanbegović-Konaković, koja je i ranije bila meta njegovih napada. On je u nekoliko navrata pisao o članovima njene najuže obitelji, navodeći, između ostalog, da je njena sestra “udata za pravoslavca” i da je “napustila islam”, da je Dalija “završila Katolički školski centar”, da joj je majka udata za Hrvata, podsjećaju iz Udruženja BH novinari.

 -Huškačka retorika i širenje mržnje prema Daliji Hasanbegović-Konaković i članovima njene obitelji je krivično djelo, ali i nedopustivo uplitanje u njen osobni i obiteljski život, uključujući i članove njene obitelji, koji nisu javne osobe i čija privatnost je zaštićena članom 8. Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, naglasili su iz Udruženja BH novinari.

 Jasmin Mulahusić je, pokazuju to objave na Facebooku, svoje djelovanje protiv novinara/ki i redakcija, s bloga i stranice na toj društvenoj mreži, nastavio na osobnom Facebook profilu, na kojem ima više od tri tisuće pratitelja. Aktivno je do travnja ove godine, pisao uvrede i raspirivao govor mržnje protiv novinara/ki na svome blogu protiv 28 novinara, a onda je nastavio na osobnom profilu, gdje je moguće pronaći objave u kojima vrijeđa i proziva desetine novinar/ki i redakcija, javnih osoba, a nakon Općih izbora u BiH predstavnike oporbe u Federaciji BiH, u najvećem broju objava predsjednika političke stranke Narod i Pravda Elemedina Konakovića.

 S druge strane, sve objave koje se tiču Stranke demokratske akcije (SDA) napisane su u pozitivnom tonu, dok se targetiraju svi oni koji u javnom prostoru kritiziraju djelovanje te političke partije.  

Kontinuitet uvreda i raspirivanja mržnje

“AntiSDA piskaralo”, “plaćenik”, “zagovornik ubijanja muslimana dronovima” – samo su neki od opisa uz imena novinara/ki kojima je Jasmin Mulahusić na svom blogu do travnja 2022. targetirao i medijske radnike iz Bosne i Hercegovine. 

Tužiteljstvo BiH je u prošle godine otvorilo istragu zbog sumnje da je Jasmin  Mulahusić počinio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. Ta istraga, kako je u Tužiteljstvu BiH rečeno za Mediacentar Sarajevo, još uvijek traje.

 -Osumnjičeni je pod istragom Tužilaštva BiH i tereti se da je u dužem vremenskom periodu, putem društvenih mreža i interneta, u javnost plasirao uvredljive poruke na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, kojima se na najgrublji način vrijeđaju vjerska i nacionalna osjećanja građana u Bosni i Hercegovini, te izrađivao i plasirao  različite foto i video montaže kojima se širi nacionalna i vjerska mržnja i netrpeljivost između naroda u Bosni i Hercegovini, naveli su u priopćenju 6. rujna prošle godine, kada su zatražene i mjere pritvora za Mulahusića, kojeg su pripadnici Granične policije BiH po naredbi državnog Tužiteljstva uhitili dva dana ranije na graničnom prijelazu Brod.   

 Sud Bosne i Herceovine odlučio je da Mulahusiću, koji prema priopćenju Tužiteljstva pored bosanskohercegovačkog ima i državljanstvo Luksemburga, ne odredi prtvor, a na takvu odluku Tužiteljstvo je uložilo žalbu. Prema odluci državnog Suda “sloboda govora i nešto oštrije mišljenje o pojedincima nisu dovoljna osnova za određivanje pritvora”.

Zbog posljednjih objava u kojima targetira novinarku Daliju Hasanbegović-Konaković, Upravni odbor Udruženja BH novinari pozvao je Tužiteljstvo BiH da u okviru svojih nadležnosti, kako su naveli, hitno reagira na širenje vjerske i nacionalne mržnje Jasmina Mulahusića i njegovih pratitelja na društvenoj mreži Facebook prema novinarima/kama u BiH.

Udruženja BH novinari i ranije je tražilo od više nadležnih institucija da se provedu istražne radnje zbog Mulahusićevih prijetnji i raspirivanja online govora mržnje. Dio targetiranih novinara/ki, također je tražio reakciju pravosuđa zbog njegovih napada. Novinarima su besplatnu pravnu pomoć ponudili i iz Udruženja “Vaša prava”. 

Pored prijava nadležnim policijskim i pravosudnim institucijama, postoji mogućnost i prijave targetiranja novinara Facebooku, ali takve prijave često se ne pokažu djelotvornim. 

Među 28 novinara, koje je Jasmin Mulahusić targetirao na svome blogu do travnja ove godine, je i Almedin Šišić, glavni urednik portala InfoRadar. U jednoj od objava je napisao da je Šišić “antiSDA piskaralo”.

Pisao je i o autorici ovog teksta, novinarki Mediacentra Sarajevo nakon teksta u kojem je pisala kako je Mulahusić nastavio targetirati novinare i da je ponovo na meti novinar Slađan Tomić. I direktora Mediacentra Sarajevo Boru Kontića je spominjao na blogu te napisao: “Kontić nam hladno poručuje da treba suspendovati izbore, demokratiju i pravo glasa i jednostavno dovesti na vlast likove i stranke koje on simpatiše”.

Meta Mulahusića bila je i Televizija N1 i novinari zaposleni u toj medijskoj kući, te direktor te televizije. Tako je novinar N1 Nikola Radišić prema Mulahusiću “plaćenik”, a novinar iste kuće Nikola Vučić “radikalni jurišnik sa N1 u ulozi izjednačavanja strana”.

Također je pisao da je Vučić “radikalni Zukićev (Amir Zukić, direktor TV N1) bot koji optužuje tri nacionalizma za kreiranje beznadežnosti i nedostatak građanske ideje”. Spominjao je i iftar kod reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH Huseina Kavazovića na koji su došli direktori Televizije Sarajevo i N1 – Duška Jurišić i Amir Zukić te naveo da su te dvije medijske kuće “dale sve od sebe da u naše domove dovedu dašak parade” nazivajući ih “medijskim pokroviteljima parade na iftaru u Rijasetu”. 

Nekoliko puta njegova meta bio je i urednik portala Radiosarajevo.ba Faruk Vele. Za njega je pisao da je “podkapacitiran i proruski” i da je jedan od “Fahricinih potomaka koji samo sa distance može biti prividno uspješan”.

Mulahusić je ovu objavu napisao nakon komentara urednika portala Radiosarajevo u kojem se osvrnuo na gostovanje Bakira i Sebije Izetbegović na Hayat TV-u, te izjavu predsjednika SDA iz te emisije u kojoj je rekao da se ne plaši za Bosnu “dok god su pune džamije”.

O novinaru Avaza Danijalu Hadžoviću također je u više navrata pisao. U jednoj od objava pisao je i da je “Hadžović zagovornik ubijanja muslimana dronovima”, u drugoj da je “islamofob”. Mulahusića je pisao i protiv freelance novinara Muhameda Mahmutovića za koga kaže da je “jedan od primjera ‘stručnjaka’ koji znaju sve o svemu” zbog toga što je, kako je napisao Mulahusić, prozivao ministricu vanjskih poslova BiH Biseru Turković (SDA).

Novinarka Al Jazeere Dalija Hasanbegović-Konaković je, prema ranijim objavama Jasmina Mulahusića, “optužila Aliju za stvaranje RS”. Takođe, na svome blogu je pisao i o urednici portala Depo.ba Angelini Albijanić-Duraković za koju je naveo da je “idološki opredijeljena urednica”.

Njegova meta bio je i portal Klix.ba kao i novinarka tog portala Lejla Kajić. Spočitavao je Klixu da za taj online medij “nema počinioca ubistva djece” nakon vijesti o godišnjici masakra na Alipašinom Polju i ubijanja djece u tom naselju tokom rata u BiH.

Njegova meta su bili i urednik portala Klix Semir Hambo i urednica Nataša Vasić, te nekadašnji novinar Klixa Rijad Durkić. Za Natašu Vasić je rekao da je “kćerka Vojnika RS”. Protiv ovog portala pisao je nekoliko puta zbog njihovog izvještavanja o suđenja u slučaju “Respiratori”, u kojem se, između ostalih, sudi i premijeru Federacije Bosne i Hercegovine Fadilu Novaliću.

Pisao je i o novinaru Senadu Hadžifejzoviću i vlasniku Face TV, a u svojim objavama piše da “loži mlade da napuštaju BiH”, da “ne dijeli ljubav prema Armiji RBiH” i da se “vidi da je on protivnik ramazana, iftara, ljiljana i Alije”.

U svom blogu za TV voditeljicu Federalne televizije Draganu Rajić navodi da je “kćerka poginulog vojnika Vojske RS sa sarajevskog ratišta” za koga je rekao da ga je “odlikovao Dodik”. Novinara Bakira Hadžiomerovića, sada direktora Javnog preduzeća Sarajevo, u jednoj od objava nazvao je “komunjarom”, dok u drugoj piše da je on “propali novinar, propali muzičar, propali kolumnista i propali SDP-ov političar”, dodajući da “’Trojka’ na mjesto direktora postavlja registrovanog islamofoba”.

O ovome je pisao nakon što je Hadžiomerović donio odluku o skidanju ploče s Trebevićke žičare na kojoj je stajala poruka bivšeg gradonačelnika Sarajeva Abdulaha Skake (SDA). Pisao je i o novinaru i književniku Ahmedu Buriću za koga je kazao da “mu smeta i kur’anski ajet”, a za novinara Slobodana Vaskovića pisao je da je pokušao “diskreditovati direktora OSA-e (Obavještajno sigurnosne agencje) Osmana Mehmedagića”.

U ranijim objavama na blogu, navodio je da su “zaštitnici bivše tužiteljice Tužilaštva BiH Gordane Tadić” novinar Avaza Miralem Aščić i redakcija portala Pressmedia, za koji kaže da je portal Aljoše Čampare, člana Predsjedništva Naroda i Pravde, a u jednoj od objava piše da je taj medij “krenuo i u destabilizaciju Memorijalnog centra Srebrenica”. 

O Emi Maslo, novinarki Dnevnog Avaza, Mulahusić je pisao zbog njenog teksta o skupocjenom kišobranu direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu Sebije Izetbegović – supruge lidera SDA Bakira Izetbegovića, a u objavi na blogu kaže kako je “šibicarima iz Avaza bitna tema kišobran”, a da im nisu bitni navodi o imovini lidera Saveza za bolju budućnost i osnivača Dnevnog Avaza Fahrudina Radončića.

Pored Maslo, tema njegovih objava bila je i novinarka istog medija Helena Javor za koju je pisao da je “slavila zbog presude Sakibu Mahmuljinu” i da su “brojni njeni srodnici bili u Vojsci Republike Srpske na području Krajine, Banjaluke, Prijedora”.

Rubinu Čengić, Senada Hadžifejzovića i pokojnog novinara i urednika Vlastimira Mijovića u zajedničkoj objavi usmjerenoj protiv njih nazvao je “ljubimcima antinovinarske kaste” te ih optužio da su “najdirektnije pomogli neprijateljima Bošnjaka i BiH”.

Pored kritika na rad TV Sarajevo i N1, Mulahusićeva meta je bila i RTV Tuzlanskog kantona koju je optuživao za “medijski mrak”. RTV Zenica je prema Mulahusiću “režimski medij”, a u jednoj objavi je kazao da je direktor te televizije Nandino Škrbić “RTV Zenica pretvorio u medij Fuada Kasumovića”.

U jednoj od objava, proziva i Borku Rudić, generalnu sekretarku Udruženja BH novinari, da, kako je napisao staje “u zaštitu ovog što nosi uniformu VRS i njegovog domaćina” komentirajući gostovanje nezavisnog zastupnika Narodne skupštine RS Nebojše Vukanovića kod Senada Hadžifejzovića na Face TV-u.

Mulahusić se u svojim postovima na društvenoj mreži Facebook ne bavi samo medijima i novinarima/kama već i humanitarnim i drugim organizacijama. Tako je o humanitarnoj mreži Dobro.ba pisao kako je pravljena iz političkih razloga, komentirajući izjavu lidera SDA Bakira Izetbegovića u kojoj kaže da je “FETO u BiH dio ljudi uspio privući na agendu humanitarnog rada”.  

Prijave novinara protiv Mulahusića – “pređena je crvena linija”

Nekoliko novinara još prošle godina je Jasmina Mulahusića prijavilo nadležnim organima. Jedan od njih je i urednik InfoRadara Almedin Šišić koji je rekao da se nakon Mulahusićeve objave usmjerene protiv njega obratio na više adresa jer se, kako je istakao, radi o seriji prijetnji “Mulahusićevih radikalnih pratilaca koje on huška u svojim objavama na njega” te da je pređena “crvena linija”.

 -Očito Mulahusiću smetaju oni koji najviše mogu da štete njegovim šefovima iz SDA – to više nije ni tajna da je to ta konekcija, kaže Šišić koji se obratio više na adresa: policiji, tužiteljstvima, OSCE-u, Američkoj ambasadi, BH novinarima. 

On dodaje i da je na targetiranje reagirao OSCE, a da je Tužiteljstvo Srednjobosanske županije otvorilo istragu jer su, kako kaže, neke od najkonkretnijih prijetnji stigle s područja te županije. 

 Šišić ističe i da je najskandaloznije od svega to da su “legalitet djelovanju jednoj takvoj osobi koja je do sada crtala mete desetinama novinama u BiH dali zvaničnici SDA tako što su se fotografirali s njim”.

 Nakon što je po nalogu državnog Tužiteljstva u policiji dao iskaz, skoro godinu dana kasnije, Šišić za Mediacentar Sarajevo kaže da nema podataka u kojoj je fazi istraga. 

 Angelina Albijanić-Duraković, direktorica Depo portala, je u veljači ove godine za Mediacentar Sarajevo rekla da iz ove redakcije nisu prijavljivali prijetnje nadležnim organima zbog ranijeg iskustva kada su takve i slične objave drugih osoba prijavljivali, jer nisu dobili adekvatnu reakciju policijskih i sudskih organa. 

 -Ne vjerujemo ni da bi prijava Mulahusićevih prijetnji imala drugačiji rezultat. Osim toga, Mulahusić je prije nekoliko mjeseci prošao kroz policijski pritvor upravo zbog govora mržnje i prijetećih komentara, pa je vrlo brzo nastavio po starom, a čitav slučaj, čini se, prekrila je prašina, mišljenja je Albijanić-Duraković.

 Ona smatra da su poruke koje putem društvenih mreža, ali i na drugi način, Jasmin Mulahusić plasira u javnost izuzetno opasne i da svaka na neki način novinarima i medijima koje etiketira stavlja metu na čelo.

 -Za njega svaki drugačiji stav ili polemika koja se ne uklapa u njegovu sliku današnjeg bh. društva predstavlja radikalizam koji prijeti Bošnjacima i islamu, što je suludo i komentarisati. Naravno da svaki medij koji nastoji biti nezavisan (bez stranačke i/ili političke kontrole) i baviti se zaista novinarstvom, mora otvarati prostor za konstruktivni dijalog i sučeljavanje različitih mišljenja, jer to je njegova primarna zadaća, a to se mnogima ne sviđa, naglašava te navodi da što se portala Depo tiče, tako će i ostati, ma koliko “Mulahusić smatrao da je kao urednica Depo portala ‘radikalna’”.

Pravni mehanizmi 

Nekoliko novinara je tokom siječnja ove godine protiv Mulahusića putem Udruženja BH novinari podnijelo zahtjeve za pokretanjem istrage zbog prijetnji i raspirivanja govora mržnje upućenih novinarima, a iz državnog Tužiteljstva priopćili su da sve prijave idu u proceduru. 

 -Svi podnesci koje od građana, udruga ili NVO zaprimi Tužiteljstvo BiH, ukoliko se radi o materiji iz nadležnosti Tužiteljstva BiH, šalju se u dalju proceduru, kazali su tada kratko iz Tužiteljstva za Mediacentar Sarajevo.

Peđa Đurasović, nekadašnji pravni savjetnik u Udruženju „Vaša prava BiH“, objašnjava kako u skladu sa zakonodavstvom koje je na snazi u BiH, novinari na raspolaganju imaju nekoliko pravnih mehanizama koje mogu koristiti kako bi se zaštitili od napada koji u sebi sadrže govor mržnje, odnosno govor koji, kako naglašava, očito poziva ili potiče na nasilje ili diskriminaciju. 

-Ovdje je prije svega potrebno uputiti na relevatne odredbe krivičnih zakona u BiH koji bi u svojoj primjeni trebali da pruže odgovor generalne i specijalne prevencije u odnosu na krivična djela koja u svom biću sadrže elemente govora mržnje, navodi Đurasović.

On podsjeća na odredbe krivičnih zakona koje u najširem smislu zabranjuju govor mržnje i koje su sadržane u svim krivičnim zakonima koji su na snazi u BiH i to: u članu 145a. (Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti) Krivčnog zakona BiH, članu 163. (Izazivanje narodnosne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti) i članu 363. (Neovlašteno posjedovanje ili ugrožavanje javnog reda i mira putem radio ili televizijske stanice) Krivičnog zakona Federacije BiH, članu 359. (Javno izazivanje i podsticanje na mržnju) Krivičnog zakona Republike Srpske i članu 357. (Neovlašteno posjedovanje ili ugrožavanje javnog reda putem radio ili televizijske stanice) Krivičnog zakona Brčko distrikta BiH. 

S tim u vezi, novinari, kao i svi drugi građani, imaju pravo u skladu sa relevatnim odredbema zakona o krivičnom postupku koji su na snazi u BiH podnijeti prijavu o počinjenom krivičnom djelu nadležnom tužiteljstvu. Đurasović kaže i da se u okviru samog krivičnog postupka za novinare  otvara mogućnost da u svojstvu oštećenog postupajućem tužiteljstvu ili sudu podnesu prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva.

U okviru građanskog postupka, kako kaže Đurasović, novinari kao fizička lica imaju pravo da u skladu sa zakonima o zaštiti od klevete u BiH podnesu tužbu za naknadu štete zbog klevete protiv štetnika, odnosno osobe koja je prouzrokovala štetu ugledu novinara iznošenjem neistinitih činjenica o njemu ili njoj, a koja u određenom društvenom i političkom kontekstu može predstavljati osnov za stvaranje netrpeljivosti i mržnje prema određenom novinaru/novinarki.

Pored navedenog, novinari imaju pravo u skladu sa Zakonom o zabrani diskriminacije BiH podnijeti tužbu za naknadu materijalne i nematerijalne štete zbog učinjenog uznemiravanja kao oblika diskriminacije koji, između ostalog, predstavlja povredu dostojanstva osobe i stvaranje zastrašujućeg, neprijateljskog, degradirajućeg i uvredljivog okruženja.

No, BiH u svom zakondavstvu još uvijek nije definirala krivično djelo govora mržnje kao takvo, iako je Europski sud za ljudska prava u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima utvrdio standard koji definiraju opseg govora mržnje. 

Odsjek za borbu protiv kompjuterskog kriminala Federalne uprave policije (FUP) na slučaju Jasmina Mulahusića počeo je raditi 5. lipnja 2020. godine nakon prijave protiv njega za krivično djelo Ugrožavanje sigurnosti iz člana 183 KZ Federacije BiH.

Iz FUP-a su pojasnili i koja je dalja procedura kada novinar prijavi prijetnje. -Svaka prijava koja se zaprimi, pismeno, usmeno, telefonom, ili e-mailom dostavlja se Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo na upoznavanje i ocjenu gdje policijska agencija stavlja prijedlog svojih mjera i radnji a onda tužilac kvalifikuje djelo, rečeno je.

 -Iz dokumentovanja djela obavijestimo MUP kantona ili MUP RS gdje se podigne nivo sigurnosti oko tog novinara, odnosno kantonalni MUP-ovi pojačaju patrole osiguranja gdje se kreće novinar, zgrade gdje živi, do dokumentovanja krivičnog djel”, objašnjavaju iz FUP-a.

Što se tiče novinara i prijetnji koje oni dobijaju, postoji razlika između krivičnog djela i klevete. Također, kako kažu iz FUP-a, u svakoj prijavi moraju postojati obilježja krivičnog djela, odnosno nekog djela propisanog zakonima u BiH za kojeg je propisana sankcija. Novinari mogu da se pozivaju na krivična djela izazivanje vjerske, rasne i nacionalne netrpeljivosti, ali i na ona koja su opisana u Zakonu o zabrani diskriminacije i Zakonu o ravnopravnosti spolova BiH, gdje je opisano ono što nema u Krivičnom zakonu a sankcije koje su predviđene ovim zakonima su od jedne do tri, odnosno od tri do pet godina zatvora.

To što Mulahusić živi u Luksemburg nije otežavajuća okolnost za istragu, jer FUP može ostvariti kontakt sa bilo kojom agencijom u Europi i pribaviti podatke neophodne za istražne radnje. 

Nakon prikupljanja podataka, FUP obavještava nadležno tužiteljstvo koje dalje šalje zamolnicu za pružanje međunarodne pravne pomoći, dokazi idu iz BiH, a suđenje, ukoliko do njega dođe, održava se u onoj zemlji u kojoj se nalazi počinitelj, gdje će se pronaći ekvivalent krivičnog djela.

Može li Facebook zabraniti djelovanje Mulahusiću?

Mulahusićevo targetiranje novinara, urednika i medijskih kuća seže nekoliko godina unazad, a nakon njegovog postavljanja objava na Facebook nižu se komentari njegovih pratilaca u kojima se nalaze uvrede, huškanje i prijetnje. U pravilima korištenja Facebooka navedeno je da ta kompanija štiti privatnost korisnika i da je, između ostalog, zabranjen sadržaj kojim se prijeti osobama i ima cilj da zastraši, isključi ili ućutka druge.

Nevena Krivokapić iz Share fondacije, organizacije koja teži da unaprijedi ljudska prava i slobode u online sferi, kaže da pojedinci koji su ugroženi mogu po pravilima Facebooka prijavljivati neprimjerene sadržaje, ali da mogu koristiti i pravna sredstva u okviru nacionalnog pravnog sistema da zatraže pravnu zaštitu. 

Ona naglašava i da nakon što stigne određena prijava, obično u tome nastaju problemi zbog nerazumijevanja konteksta u nadležnim organima koji treba da pokrenu proces, kvalifikuju djelo i preduzmu ostale korake iz njihove nadležnosti.

-Iako Facebook ima standarde za objavu sadržaja, veoma je upitno koliko Meta kao kompanija koja rukovodi ovom društvenom mrežom zapravo želi da se bavi uređivanjem sadržaja na području Balkana, imajući u vidu da do sada to nije činila u značajnoj mjeri, ističe Krivokapić. 

Među razlozima nedovoljnog uređivanja takvog sadržaja u BiH Krivokapić navodi i to što u toj kompaniji BiH i Balkan generalno ne posmatraju kao tržišta od prioriteta, pa samim tim ni sadržaj na regionalnom jeziku nije u fokusu. 

Ona kaže i da Facebook na prijave reagira samo pod velikim pritiscima, a kada je riječ o novinarima, jedan od načina za ostvarenje neke vrste institucionalizirane zaštite pred Facebookom i drugim velikim platformama prema njenom mišljenju jeste regionalno povezivanje novinarskih udruženja, organizacija civilnog društva i drugih aktera koji djeluju u javnom interesu.

Podsjetimo da je u istraživanju “Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara BiH”, koje provodi Udruženje BH novinari u okviru regionalne mreže novinarskih udruženja Zapadnog Balkana Safejournalists i uz podršku Europske unije, istaknuto da je povećan broj slučajeva prijetnji novinarima putem društvenih mreža, odnosno online nasilja nad novinarima/kama. Linija za pomoć novinarima, koja djeluje u okviru BH novinara, prošle godine je zabilježila 71 slučaj kršenja novinarskih prava i medijskih sloboda.

Izvor: Media.ba