RAT U UKRAJINI

Oslobođeno 95 branitelja Azovstala, Rusija prijeti Norveškoj

UKRAJINSKO ministarstvo obrane danas je objavilo vijest koja će nesumnjivo oduševiti velik broj Ukrajinaca. Navode da je danas obavljena nova razmjena zarobljenika s Rusijom i to, kako pišu, najveća od početka ruske invazije. Iz ruskog zarobljeništva su, pišu Ukrajinci, puštena 144 borca.

Od 144 oslobođena borca, 95 su branitelji mariupoljske čeličane Azovstal, a među njima su 43 pripadnika pukovnije Azov, koju Rusi zovu “nacističkom”.

Među oslobođenim borcima je 30 marinaca, 28 pripadnika regularne vojske, 17 pograničnih vojnika, devet pripadnika teritorijalne obrane i jedan policajac. Najstariji oslobođeni borac ima 65 godina, a najmlađi 19.

Većina oslobođenih Ukrajinaca ima teške ozljede – rane od metaka i šrapnela, opekotine, frakture i amputirane udove, objavilo je ukrajinsko ministarstvo obrane.

Lideri NATO-a najavili su novi strateški koncept, koji opisuje Rusiju kao “najznačajniju i najdirektniju prijetnju sigurnosti i stabilnosti saveznika”.

Podsjetimo, lideri NATO-a su 2010. godine potpisali posljednji ključni dokument u kojem je izložena vizija NATO-a. Osnovna ideja tog dokumenta bilo je dugoročno partnerstvo s Rusijom, svojim starim suparnikom iz hladnog rata. Dmitri Medvedev, koji je tad bio na čelu Rusije, bio je na summitu u Lisabonu kad je taj dokument potpisan.

No, u dokumentu koji opisuje novi strateški koncept NATO optužuje Rusiju da želi “uspostaviti sfere utjecaja i direktnu kontrolu prisilom, subverzijom, agresijom i aneksijom”.

NATO navodi da Moskva u postizanju tih ciljeva koristi konvencionalnu vojsku, ali i cyber te hibridne alate.

“Rusko gomilanje vojske u regijama Baltika, Crnog mora i Mediterana, zajedno s vojnom integracijom s Bjelorusijom, predstavlja izazov našoj sigurnosti i interesima”, stoji u novom strateškom konceptu. 

U dokumentu se izražava i zabrinutost zbog modernizacije ruskih nuklearnih snaga te prijetnje Moskve nuklearnim oružjem, ali i razvoja “novih i disruptivnih sustava”.

Ukrajinski šef diplomacije Dmitro Kuleba danas je pohvalio NATO za “jasan stav” o Rusiji te za upućivanje službenog poziva Švedskoj i Finskoj da uđu u taj vojni savez.

“Danas je u Madridu NATO dokazao da može donijeti teške, ali esencijalne odluke. Pozdravljano jasan stav o Rusiji, baš kao i poziv Finskoj i Švedskoj. Jednako snažna i aktivna pozicija o pitanju Ukrajine pomoći će zaštititi euroatlantsku sigurnost i stabilnost”, objavio je Kuleba na Twitteru. 

RUSIJA je danas rekla da restrikcije, koje je nametnula Norveška, onemogućavaju prijevoz robe do ruskih naselja na arktičkom otočju Svalbard i zaprijetila je nespecificiranim “mjerama odmazde” u slučaju da Oslo ne razriješi taj slučaj.

Svalbard, otočje između norveške sjeverne obale i Sjevernog pola, pripada Norveškoj, no Rusija ima pravo na iskorištavanje prirodnih resursa temeljem sporazuma potpisanog 1920., a neki su dijelovi otočja naseljeni pretežito ruskim stanovništvom.

Norveška, koja nije članica Europske unije, ali primjenjuje njene sankcije protiv Rusije, poručila je da se sankcije neće odnositi na pomorski prijevoz robe do Svalbarda. Međutim, velik dio tereta namijenjenog za ruska naselja najprije prolazi kroz kontrolnu točku u matičnoj Norveškoj, koja je pak zatvorena za robu koja se nalazi na popisu sankcija.

Pozvali norveškog diplomata na razgovor

Rusko ministarstvo vanjskih poslova je pozvalo norveškog diplomata na razgovor zbog restrikcija, za koje je navedeno da su poremetile opskrbu kritičnim potrepštinama, uključujući hranu i medicinsku opremu.

Moskva je situaciju nazvala “neprihvatljivom” i upozorila da će “neprijateljsko” djelovanje protiv Rusije dovesti do “mjera odmazde”. Norveško ministarstvo vanjskih poslova nije odmah bilo dostupno za komentar.

Rusija se, otkako je izvršila invaziju na Ukrajinu u veljači, suočava sa sankcijama koje ograničavaju prijevoz njene robe kroz Europu. Litva je ovog tjedna počela primjenjivati sankcije na neka od dobara koja Rusija željeznicom prevozi do Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave na Baltičkom moru.

Rusija, koja svoje djelovanje u Ukrajini naziva “posebnom vojnom operacijom”, tvrdi da ta ograničenja označavaju “blokadu” te se obvezala na neodređenu odmazdu.