RAT U UKRAJINI

Putin ruskoj vojsci naredio da nastave ofenzivu, Ukrajina ima velike gubitke, Papa želi ići u Kijev i Moskvu

Vladimir Putin naredio je svojoj vojsci da nastavi ofenzivu na istoku Ukrajine nakon što je u potpunosti osvojila regiju Luhansk.

Ruske snage “moraju nastaviti svoje misije prema već odobrenim planovima”, rekao je Putin tijekom televizijskog razgovora s ministrom obrane Sergejem Šojguom. 

“Nadam se da će se u njihovim sektorima sve odviti kao što je bilo u Luhansku”, rekao je. 

Ove izjave dolaze dan nakon što se ukrajinska vojska povukla iz strateški važnog grada Lisičanska, čime su Rusi i proruski separatisti u potpunosti osvojili Luhansk.

Luhansk i susjedni Donjeck zajedno čine rudom bogatu regiju Donbas, koja je cilj Moskve. 

Šojgu je rekao kako su ruske snage u procesu “razminiravanja Lisičanska”. 

Osvajanje Lisičanska, koji je sa susjednim gradom Severodonjeckom činio strateški važnu os, ruskim snagama omogućava lakši proboj prema zapadu, prema gradovima Slovjansku i Kramatorsku, dva najveća grada u Donbasu koja su i dalje pod kontrolom Kijeva. 

Proruski separatistički dužnosnik Vitalij Kiseljev u ponedjeljak je rekao da ruske snage iz dva smjera napreduju prema Siversku, mjestu na putu prema Kramatorsku i Slovjansku.

Vojni analitičar Marinko Ogorec u N1 Studiju uživo analizirao je stanje u Ukrajini. Komentirao je i koliko bi rat u Ukrajini mogao potrajati, a osvrnuo se i na sankcije koje su zapadne zemlje nametnule Rusiji, navodeći da sad Europa pati zbog tih istih sankcija. Ogorec je također naveo i scenarij u kojem bi se Rusija mogla smatrati pobjednikom.

Neke prognoze sugeriraju da bi rat mogao završiti do zime, no Ogorec navodi da su takve prognoze vrlo optimistične.

“Ovakva situacija kakva je trenutno može poprilično dugo trajati, a do zime bi to bilo vrlo optimistično. Zavisi i od toga kako će se razvijati ratne operacije. Pao je Lisičansk, Rusima je otvoren sada kompletan Donbas”, rekao je Ogorec.

Navodi da je samo pitanje dana kada će cijeli Donbas pasti pod rusku vlast.

“Kad ovladaju kompletnim Donbasom, a to je sad već pitanje dana, postavlja se pitanje – što dalje. Hoće li se zaustaviti na tome pa predložiti pregovore ili će pokazati dodatne apetite pa će krenuti prema Mikolajivu, odnosno osvajanju Odese, to je sada vrlo teško za procijeniti”, istaknuo je.

“Ako uspiju zaokružiti Donbas, to će biti ključna točka”, dodaje.

Kaže da bi širenje sukoba na zapad Ukrajine bilo “previše optimistično” s ruske strane.

“Osvajanje cijele Ukrajine se pokazalo kao krajnje nerealno, pokazalo se kao potpuno pogrešna procjena. Ovo sad pokazuje da su im procjene daleko realnije i uspijevaju ostvariti neke taktičke uspjehe”, objašnjava Ogorec.

Rat u Ukrajini uvelike je utjecao na cijene energenata u cijelom svijetu, a Ogorec navodi da su zapadne zemlje već počele vršiti pritisak na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i njegovu administraciju da pristanu čak i na loš sporazum, samo da se priča završi.

“Kad se krenulo sa sankcijama Rusiji, postavljalo se pitanje koliko će to Rusija izdržati, a sada se postavlja pitanje koliko će to Europa izdržati”, dodaje Ogorec.

Navodi da se Rusija također dobro pripremila na zapadne sankcije. “Rusija može i navikla je preživjeti u uvjetima velike izolacije i to se sada vidi, a Europa je jako ovisna o ruskim energentima. Europa pati pod vlastitim sankcijama.”

S druge strane, Ogorec navodi da rat ide na ruku SAD-u i da je to jedan od razloga zašto SAD toliko pomaže Ukrajini. Ističe da i Ukrajina mora početi razmišljati što dalje.

“Ukrajinci imaju strahovite gubitke, trpe jako pod napadima, imaju velike materijalne gubitke, još veće ljudske gubitke i to je na duže vrijeme neodrživo. Ukrajina je već sada vraćena barem 50 godina nazad po pitanju razvoja”, istaknuo je.

Ipak, Ukrajina se ne želi odreći Donbasa i Krima, a Rusi ciljaju i na Mikolajiv i Odesu. Osvajanjem svih tih dijelova Rusija bi se smatrala pobjednikom, navodi Ogorec.

“To bi bila katastrofa. Rusija bi tada bila pobjednik. To znači apsolutni povratak makijavelizma u najgorem mogućem obliku na međunarodnoj političkoj sceni. To doslovno znači “tko jači – taj tlači”. Ostale zemlje, kako se snađete, tako će vam biti. To je jako ružna poruka i donijela bi veliku neizvjesnost u budućnosti”, zaključio je Ogorec.

Komentirao je i kolika je mogućnost korištenja nuklearnog oružja. “Dok postoji nuklearno naoružanje, postoji i mogućnost nuklearnog armagedona. Hoće li to netko upotrijebiti, nadajmo se da neće.”

EUROPSKA UNIJA uspostavit će platformu za koordiniranje obnove Ukrajine nakon rata s Rusijom, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Platforma će se koristiti za utvrđivanje investicijskih potreba, koordiniranje akcija i usmjeravanje resursa, rekla je Von der Leyen na Konferenciji o oporavku Ukrajine u švicarskom Luganu.

“Od početka rata, EU je mobilizirala oko 6.2 milijarde eura financijske potpore. I još više će doći. Značajno ćemo se angažirati na srednjoročnoj i dugoročnoj obnovi”, kazala je šefica EK. Platforma će okupiti zemlje, institucije, privatni sektor i civilno društvo. Također će uključivati međunarodne organizacije poput Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Europske investicijske banke (EIB).

EIB predlaže financijsku strukturu koja se koristila tijekom pandemije covida-19 kako bi s investicijama do 100 milijardi eura pomogla obnovu Ukrajine. Von der Leyen je rekla da Europa ima posebnu odgovornost i strateški interes da bude na strani Ukrajine. Također tvrdi da Komisija ima ekspertizu u vođenju programa koji objedinjuju reforme i ulaganja.

Nakon što je Ukrajina i službeno postala kandidat za članstvo u EU suradnja s Kijevom će se još samo dodatno pojačati, poručila je Von der Leyen. Ukrajini je potrebno 750 milijardi dolara za plan oporavka u tri faze nakon ruske invazije, rekao je njezin premijer na konferenciji.

Denis Šmigal također je rekao da je ruska invazija na ukrajinskoj infrastrukturi napravila izravnu štetu od preko 100 milijardi dolara. “Danas izravni infrastrukturni gubici Ukrajine iznose preko 100 milijardi dolara”, rekao je. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij je u videoobraćanju konferenciji poručio da će ponovna izgradnja Ukrajine biti “zajednička zadaća cijelog demokratskog svijeta”.

PAPA Franjo odbacio je izvješća da uskoro planira napustiti svoj položaj, kazavši kako ovaj mjesec planira posjetiti Kanadu te se nada da će nakon toga što prije moći posjetiti Moskvu i Kijev. 

U ekskluzivnom intervjuu za Reuters u svojoj rezidenciji u Vatikanu Franjo je odbacio i tvrdnje da ima rak, našalivši se da mu liječnici nisu ništa rekli o tome, a prvi put je govorio i o stanju svog koljena koje ga je spriječilo da izvršava neke svoje dužnosti. 

U 90 minuta dugom razgovoru, vođenom tijekom vikenda, 85-godišnji poglavar Crkve ponovio je svoju osudu pobačaja, nakon što je američki Vrhovni sud prošli tjedan poništio odluku kojom je taj zahvat omogućen na federalnoj razini. 

Mediji su nedavno pisali o velikom broju događaja krajem kolovoza koji su potencijalni pokazatelj nadolazeće ostavke, poput susreta sa svjetskim kardinalima radi novog vatikanskog ustava, ceremonije imenovanja novih kardinala i posjeta talijanskom gradu L’Aquili.

Franjo s osmijehom odbacuje te tvrdnje te je rekao da mu to nikad nije palo na pamet. Ipak, ponovio je da će jednog dana to doista učiniti ako će mu zdravstveno stanje onemogućiti da vodi Crkvu. 

Papa je morao otkazati posjet Demokratskoj Republici Kongu i Južnom Sudanu jer su mu liječnici rekli da će morati propustiti i posjet Kanadi od 24. od 30. srpnja ako ne pristane na još 20 dana terapije za svoje desno koljeno. 

Otkazivanje puta u Afriku donijelo mu je mnogo patnje, kazao je, posebno jer je htio raditi na miru u obje zemlje. Prvi put je javno govorio o svom koljenu, rekavši da je zadobio mali prijelom kada je napravio pogrešan korak dok je ligament bio upaljen.

“Dobro sam, polako se oporavljam”, naglasio je Franjo. Također je odbacio glasine da mu je prije godinu dana otkriven rak, kada je bio podvrgnut šestosatnoj operaciji uklanjanja dijela debelog crijeva zbog divertikulitisa, stanja uobičajenog kod starijih osoba.

Govoreći o situaciji u Ukrajini, Franjo je istaknuo da postoje kontakti između vatikanskog državnog tajnika, kardinala Pietra Parolina, i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova o mogućem putovanju u Moskvu.

Početni znakovi nisu bili dobri, rekao je. Nijedan papa nikada nije posjetio Moskvu, a Franjo je više puta osudio rusku invaziju na Ukrajinu – prošlog četvrtka implicitno je optužio Rusiju za vođenje okrutnog i besmislenog napadačkog rata.

Kada se Vatikan prije nekoliko mjeseci prvi put raspitivao o putovanju, Franjo je rekao da je Moskva odgovorila da nije pravo vrijeme. No nagovijestio je da se sada nešto možda promijenilo.

“Želio bih ići u Ukrajinu, a htio sam prvo u Moskvu. Razmijenili smo poruke o tome jer sam mislio da, ako mi ruski predsjednik da mali prozor da služim miru…”

“I sada je moguće, nakon što se vratim iz Kanade, moguće je da uspijem otići u Ukrajinu”, rekao je, dodavši da je prvi plan otići u Rusiju, pokušati pomoći na neki način, no da bi htio obići obje prijestolnice.