BIH

Građani BiH imaju nižu razinu pravne zaštite od EU-a i susjednih zemalja

U okviru obilježavanja Međunarodnog dana privatnosti i zaštite podataka u BiH, iz Agencije za zaštitu osobnih podataka u BiH ocijenili su da bh. građani imaju nižu razinu pravne zaštite osobnih podataka u usporedbi, ne samo sa zemljama Europske unije (EU), već i susjednih zemalja.

Agencija, kao neovisno državno tijelo za zaštitu osobnih podataka u BiH, već 13. godinu zaredom obilježava 28. siječanj, Međunarodni dan privatnosti i zaštite podataka, kako bi se promoviralo privatnost i podiglo svijest o najboljim europskim i međunarodnim praksama u pogledu zaštite podataka. Taj dan fokusira se na podizanje svijesti pojedinaca, poduzeća i potrošača i na to bolje zaštititi svoje podatke i privatne informacije u digitalnom prostoru, što čini dio međunarodnih napora da se stvori svijest o značaju poštivanja privatnosti, zaštite podataka i omogućavanja povjerenja.

Dragoljub Reljić, direktor Agencije za zaštitu osobnih BiH, podsjetio je da je, stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, BiH u obvezi svoje pravne akte koji se tiču zaštite osobnih podataka uskladiti s pravom EU-a i svim relevantnim međunarodnim konvencijama.

“Agencija od 2008. godine primjenjuje europske propise, ne čekamo da BiH uđe u EU, već je zaštita koju se pružalo do 2016. godine bila upravo na toj razini. No, od 2016., kada je EU donijela nove propise, prvenstveno mislim na Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR) i tzv. policijsku direktivu, mi nijednu od tih aktivnosti nismo primijenili u svoj pravni sustav. Građani BiH tako imaju nižu razinu pravne zaštite osobnih podataka u odnosu, ne samo na EU, već i na susjede, koji su već donijeli nove zakone o zaštiti osobnih podataka“, pojasnio je Reljić.

Nadalje je naveo da je, za razliku od prijašnjih godina, kada su imali najviše pitanja o korištenju jedinstvenog matičnog broja, osobne karte, sada video nadzor taj koji dominira u predmetima.

“Imamo situacije da se kamere postavlja u stanove, ulaze i privatne kuće, bez prijave ovoj Agenciji. Nije zabranjeno imati kameru i zaštiti svoju imovinu, ali postoje određena pravila u slučaju da te kamere snimaju određene zajedničke prostore“, ukazao je Reljić. Samira Čampara, pomoćnica direktora za inspekcijski nadzor, prigovore i glavni registar, govorila je o najvažnijim aktivnostima koje je Agencija provela u protekloj godini. Tako je iznijela podatak da je u proteklom razdoblju Agencija zaprimila 184 prigovora nositelja osobnih podataka. Taj broj je, kako je dodala, nešto veći u odnosu na prethodne godine. Pokrenuta su 84 postupka po službenoj dužnosti i izvršeno 79 inspekcijskih nadzora.

“Za te tri oblasti, koje su za nas i najvažnije, smo izdali ukupno 270 rješenja. Osim toga, izdali smo, po zahtjevima različitih subjekata, 155 mišljenja vezano za zaštitu osobnih podataka te izdali devet prekršajnih naloga“, navela je Čampara koja je, također, rekla da je najveći broj predmeta bio vezan za video nadzor.

“Na drugom mjestu su predmeti koji se tiču zgrada zajedničkog stanovanja a predmet naših postupaka su i davanje podataka trećoj strani, objava osobnih podataka na službenim web stranicama, prigovori vezano za natječajne procedure, jedinstveni matični broj, kopije različitih identifikacijskih dokumenata…”, pojasnila je Čampara. U osvrtu na društvenu mrežu Facebook, pojasnila je da ona ima vlastita pravila o privatnosti i pravila korištenja.