DNEVNI REGIJA

EU i zapadni Balkan dobivaju još jedan dokument bez riječi proširenje, članstvo ili integracije

epa08231312 Croatian Prime Minister Andrej Plenkovic (L) and European Council President Charles Michel (R) at a Round Table during a Special European Council meeting in Brussels, Belgium, 20 February 2020. EU heads of state or government gather for a special meeting to discuss the EU’s long-term budget for 2021-2027. EPA/OLIVIER HOSLET

PIŠE: Dragan Bradvica

Današnji summit Europe unije i zapadnobalkanske šestorke iznjedriti će Deklaraciju u kojoj stoji da EU još jednom potvrđuje nedvosmislenu potporu europskoj perspektivi zapadnog Balkana. Isto tako, navodi se kako su zapadnobalkanski partneri ponovili svoju privrženost europskoj perspektivi kao svom čvrstom strateškom odabiru.

– Nakon što iziđemo iz mjera na suzbijanju pandemije Covida 19, uslijedit će nova faza tijesne suradnje na rješavanju značajnog socijalno-ekonomskog učinka krize. Na temelju Komunikacije od 29. travnja, poziva se Europska komisija da izradi snažan ekonomski i investicijski plan za regiju čiji je cilj jačanje gospodarstva uz poboljšanje njihove konkurentnosti… Ulaganja su od najveće važnosti za poticanje dugoročnog oporavka regije i za potporu nužnim reformama za nastavak kretanja na europskom putu te za uklanjanje nejednakosti bržim donošenjem koristi regiji, dio je nacrta deklaracije u čiji je sadržaj uvid imala Hina.

Najbolji partner

Nadalje, navodi se kako je EU odlučna dalje pojačati svoj angažman na svim razinama u potpori političkoj, socijalnoj i ekonomskoj transformaciji regije i pozdravlja obećanje partnera sa zapadnog Balkana za očuvanje europskih vrijednosti i načela, te odlučnu provedbu neophodnih reformi.

Povećana pomoć EU bit će vezana uz opipljiv napredak u vladavini prava i socio-ekonomskim reformama, kao i prianjanje uz europske vrijednosti, pravila i standarde. EU će ponoviti i poruku da se prioritet mora dati: vladavini prava, demokratizaciji, borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, spolnoj jednakosti te zaštiti prava manjinskih skupina.

Nadalje, poručuje se kako bi se zapadni Balkan trebao pretvoriti u funkcionalna tržišna gospodarstva, koja su sposobna uvezati se s jedinstvenim europskim tržište. U deklaraciji se izražava spremnost za suradnju u rješavanju problema dezinformiranja i ostalih hibridnih aktivnost, posebice iz trećih država koje pokušavaju potkopati europsku perspektivu regije. Također se navodi da sprječavanje i suprotstavljanje terorizmu i ekstremizmu,  uključujući financiranje, radikalizaciju i povratak stranih ratnika zahtijeva posebnu pozornost.EU ponavlja poziv zapadnobalkanskim partnerima da napreduju prema punoj usklađenosti s vanjskopolitičkim pozicijama EU-a, posebice tamo gdje su u pitanju zajednički interesi, te da djeluju u skladu s tim.

– Nužni su odlučni napori partnera sa zapadnog Balkana na pomirenju i traženju konačnih i obvezujućih rješenja za bilateralne sporove i pitanja koja su nasljeđa prošlosti, sukladno međunarodnom pravu i uspostavljenim načelima, uključujući sporazum o pitanjima sukcesije, naglašava se. EU je spreman aktivno podržati napore zapadnog Balkana na suzbijanju pandemije koronavirusa i rješavanju njezinih posljedica na društvo i gospodarstvo.

Europska komisija je prošli tjedan najavila financijsku potporu u vrijednosti većoj od 3,3 milijarde eura koju će EU i Europska investicijska banka dodijeliti u korist žitelja zapadnog Balkana.

– Činjenica da ta potpora i suradnja daleko nadilazi sve što je što je bilo koji drugi partner pružio regiji zaslužuje javno priznanje. EU također priznaje dragocjenu potporu koju je zapadni Balkan pružio tijekom pandemije svojim susjedima i prema EU. To odražava solidarnost i uzajamnu potporu na kojoj se temelji EU. Ta suradnja i koordinacija trebali bi se nastaviti u budućnosti, među ostalim tijekom faze izlaska i oporavka, stoji u nacrtu deklaracije.

Najviše što se može u ovom trenutku

Sve ovo jeste pohvalno ali opet se izbjeglo bilo što konkretnije napisati u deklaraciji, kao što je to bio slučaj sa svim ranijim dokumentima. Primjerice, kako navode oni koji su imali uvid u dokument, nigdje ne spominje ni izrazi proširenje, članstvo, integracije.

Spominju se tek “europska perspektiva” i “snažnije povezivanje”.Nije nikakva tajna da je dio država članica i dalje itekako skeptičan prema daljnjem širenju Unije, bar za sada, među kojima su Danska, Nizozemska, Švedska, Francuska i donekle Njemačka, pa zbog toga ovo nije summit o proširenju. Tu je i problem oko Kosova pa dok sudionici konferencije budu govorili, sjedit će ispred neutralne pozadine, na ekranu iza njih neće biti nikakvih državnih obilježja, zastava, grbova, čak ni imena država, samo ime i prezime osobe koja govori. Prema diplomatskim izvorima, to je učinjeno na zahtjev Španjolske koja ne želi sudjelovati na sastancima na kojima se Kosovo spominje kao država.

Iz istog razloga u tekstu deklaracije nigdje ne se na navode ni imena država zapadnog Balkana niti se koristi izraz država, nego se kroz cijeli tekst govori “zapadnobalkanskim partnerima”. Podsjećanja radi, još uvijek pet članica EU ne priznaje neovisnost Kosova – Grčka, Cipar, Rumunjska, Grčka, Slovačka i Španjolska.

S obzirom na sve navedeno oko proširenja i situacije s Kosovom, iz diplomatskih krugova se saznaje da je nacrt usuglašenog teksta Zagrebačke deklaracije najviše što se moglo dogovoriti u ovom trenutku.

Sudionici

Video konferencija se održava umjesto fizičkog sastanka na vrhu koji je bio predviđen 6. i 7. svibnja u Zagrebu, ali je pandemija koronavirusa promijenila te planove. Virtualni sastanak treba početi u 16.30 i trajati do 19.30 sati. Sastankom će predsjedati predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. Nakon sastanka predviđena je zajednička konferencija za novinare Charlesa Michela, predsjednice Komisije Ursule von der Leyen i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, koji predstavlja predsjedništvo Vijeća EU-a. Osim Michela i von der Leyen, europske institucije će predstavljati visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell, predsjednik Europskog parlamenta David Sassoli, predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke, Europske investicijske banke i Vijeća za regionalnu suradnju. Uz čelnike 27 država članica EU-a, sudjelovanje na sastanku potvrdili su albanski premijer Edi Rama, predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, kosovski predsjednik Hashim Thaci, crnogorski predsjednik Milo Đukanović, makedonski premijer Oliver Spasovski i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.

VEZANO

EU razmatra upotrebu lijeka Remdesivir za liječenje od COVID-19

urednik

Premijeri na Bledu: Europi treba više solidarnosti

urednik

Njemačka će raditi na konsolidaciji EU i geopolitičkom jačanju, zapadni Balkan ostaje u drugom planu

urednik