Vijesti BiH

U Mostaru održan Hrvatski iseljenički kongres

MOSTAR, 1. srpnja (FENA) – Peti hrvatski iseljenički kongres (HIK) u Mostaru ima za cilj pokazati hrvatsko zajedništvo širom svijeta, ali i poslati poruku da Hrvati u BiH, u svojoj borbi za opstanak, ne smiju biti sami – poručio je u petak na otvaranju ovoga kongresa Marin Sopta, predsjednik Programskog odbora HIK-a.(Foto FENA/ES)

Peti hrvatski iseljenički kongres (HIK) u Mostaru ima za cilj pokazati hrvatsko zajedništvo širom svijeta, ali i poslati poruku da Hrvati u BiH, u svojoj borbi za opstanak, ne smiju biti sami – poručio je u petak na otvaranju ovoga kongresa Marin Sopta, predsjednik Programskog odbora HIK-a.

Dodao je kako svi živimo u nesigurnim društvenim prilikama koje vladaju u svijetu, ali koje djeluju i na društvene odnose u BiH.

– Hrvati u BiH suočeni su s problemima i izazovima kako i na koji način sačuvati svoj nacionalni identitet i ostvariti sva svoja prava koja imaju kao pripadnici konstitutivnih naroda. Zato moramo pokazati da u svojoj borbi za opstanak ne smiju biti sami – istaknuo je Sopta.

Nevenko Herceg, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije također se dotaknuo teme zajedništva, ne gubeći iz vida aktualni politički trenutak, a posebno se osvrnuvši na Hrvate u Bosni i Hercegovini.

– Hrvati su raseljeni po svim kontinentima. Kroz povijest su imali i imaju izniman značaj i vitalnu ulogu kada je u pitanju borba kroz povijest, opstanak, ostanak, ali i razvitak naše matične domovine. Svjesni smo naše povijesti i naše sadašnjosti, a naša obveza je okrenuti se prema budućnosti. U svemu što se događa ključnu ulogu ima zajedništvo – smatra Herceg.

Gradonačelnik Mostara Mario Kordić napomenuo je kako će se danas iz Mostara svim Hrvatima u BiH, Hrvatskoj i iseljeništvu poslati poruka sloge i zajedništva, a istaknuo je i važnost činjenice da su tematske cjeline i ciljevi Kongresa vezane uz Hrvate Bosne i Hercegovine.  

Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru napomenuo je kako je SUM jedno od osam javnih sveučilišta u Bosni i Hercegovini, ali jedino javno sveučilište na službenome hrvatskom jeziku.

Podsjetio je i na to da Sveučilište u Mostaru ima institucionalnu akreditaciju Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH, kao i da su sveučilišne diplome priznate u europskom akademskom prostoru.

Dotaknuo se prepoznatljivosti u međunarodnom akademskom prostoru, ali i međunarodne suradnje koja je strateško područje mostarskog sveučilišta.

– Naš je izazov biti odgovoran u sadašnjemu vremenu, stalno se razvijati i mijenjati, a težimo postizanju europskih standarda na svim područjima koja čine moderno svjetsko sveučilište. Sve navedeno ukazuje na važan akademski i znanstveni kapacitet te mogućnost povezivanja s Hrvatima u cijelom svijetu – naglasio je Tomić.

Na koncu svoga obraćanja kazao je kako SUM može biti temelj novih mogućnosti, nove suradnje i povezivanja iseljene Hrvatske.

Na svečanom otvaranju Kongresa sudjelovao je i Dragan Čović, predsjednik HNS-a BiH poručivši kako je potrebno posvetiti se pitanju nacionalne kulture hrvatskog naroda.

– Potrebno je posvetiti se tom pitanju kako bi dugoročno govorili i o nekim drugim stvarima koje nas mogu izdvojiti kao malobrojan narod na globalnoj razini, i to kroz svoju posebnu vrijednost, kroz ponos koji imamo, kroz izvrsnost koju gradimo i kroz sve institucije koje stoluju u Mostaru – podvukao je Čović.

Dodaje kako Hrvati stoljećima ostavljaju svoje tragove koje neki na mudar način žele, kako ističe, “transformirati iz jednog kolektiviteta u građansku tvorevinu kojom bi se trebalo izbrisati hrvatsko naslijeđe, kultura, baština i jezik”.

– Ovo može biti dobar poziv mladim ljudima da dobiju stipendije, da im mi to osiguramo kroz Hrvatski narodni sabor BiH, da dođu na naše Sveučilište gdje imamo studije na hrvatskom, ali i engleskom jeziku. To može biti primjer dobrog uvezivanja i okretanja nama, ne da se bavimo sami sobom, nego da pokažemo da nas ima diljem svijeta i da zajedno, kroz jedan hrvatski pleter, možemo poslati poruku kako Hrvati BiH jesu svoji na svome, da ćemo se i kroz ovaj izborni kapacitet izboriti za svoju jednakopravnost, da će nas predstavljati legitimni predstavnici na svim razinama vlasti – zaključio je Čović.

Na otvaranju Petog hrvatskog iseljeničkog kongresa još su se obratili kulturni, znanstveni, vjerski i politički predstavnici iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a u dva dana Kongresa izlagat će stručnjaci iz cijelog svijeta koji se bave iseljeničkim i migracijskim temama i očuvanjem hrvatskog nacionalnog identiteta, kao i gospodarstvenici, umjetnici te iseljenici i povratnici u domovinu.

Na Kongresu, koji se u Mostaru održava od 30. lipnja do 3. srpnja pod geslom “Izazovi i perspektive zajedništva”, bit će održano 150 izlaganja, a sudjelovat će i više od 200 sudionika koji će razgovarati o iseljeničkim i migracijskim temama.

Također, u sklopu Kongresa, čiji su organizatori Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Sveučilište u Mostaru, održat će se i Gospodarski forum s težištem na ekonomiji i poduzetništvu.