Vijesti iz svijeta

Biden ne vjeruje Putinu: ‘Invazija je i dalje moguća, informacije o povlačenju nisu provjerene‘

Američki predsjednik Joe Biden pozvao je u utorak Rusiju da se povuče s ruba rata i rekao da izvješća da je Rusija povukla dio snaga s ukrajinske granice nisu provjerena te da je napad na Ukrajinu i dalje moguć.

“Građanima Rusije: vi niste naš neprijatelj i ne vjerujem da želite krvavi, destruktivni rat protiv Ukrajine”, rekao je Biden u izjavi iz Bijele kuće.

Biden je rekao da SAD “ne traži izravnu konfrontaciju s Rusijom”, ali da će, ako Rusija napadne Amerikance u Ukrajini, “odgovoriti snažno”.

Biden je rekao da su Sjedinjene Države i njihovi saveznici u NATO-u spremni na sve što se dogodi i da će Rusija platiti visoku ekonomsku cijenu ako Moskva pokrene invaziju.

Ustvrdio je da mogućnost ruskog napada na Ukrajinu i dalje postoji te da SAD još nije potvrdio izvješća da se dio ruskih snaga povukao iz blizine ukrajinske granice.

“Ruski ministar obrane izvijestio je danas da neke vojne jedinice napuštaju svoje položaje u blizini Ukrajine”, rekao je Biden, a prenosi BBC. “To bi bilo dobro, ali to još nismo provjerili. Još nismo provjerili da se ruske vojne jedinice vraćaju u svoje matične baze. Naši analitičari ukazuju na to da su i dalje u prijetećoj poziciji.”

“Mi smo spremni odlučno odgovoriti na ruski napad na Ukrajinu, koji ostaje vrlo velika mogućnost”, rekao je Biden.

Istaknuo je da su SAD i saveznici spremni uvesti moćne sankcije u slučaju invazije na Ukrajinu.

Međutim, naglasio je da diplomacija treba dobiti sve šanse za uspjeh. Također je rekao da NATO nema rakete u Ukrajini niti ih planira tamo postaviti. Najavio je da će SAD predložiti Rusiji novu kontrolu naoružanja i druge mjere.

Moskva: Povlačimo dio postrojbi

Prva naznaka moguće deeskalacije krize na ukrajinskoj granici dogodila se u utorak kad je Moskva objavila da povlači dio vojnika s tog područja, no Zapad i dalje tvrdi kako je Rusija spremna za napad.

Ruska novinska agencija Interfax je, pozivajući se na ministarstvo obrane, objavila da Rusija povlači dio postrojbi iz južnih i zapadnih vojnih oblasti nakon što su završile vojne vježbe.

Glasnogovornik ruskog predsjedništva kaže da je to najavljivano od početka te da je riječ o “uobičajenom procesu”. Ministarstvo je najavilo povlačenje vojske i iz Bjelorusije nakon dovršetka misije za pet dana.

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova objavila je da će zbog toga “2. veljače 2022. ostati zapamćen kao dan kad je propala zapadna ratna propaganda”.

Glavni tajnik NATO saveza iz Bruxellesa poručio je pak da nema deeskalacije dok se Zapad ne uvjeri u “trajno povlačenje” ruskih postrojbi i teške opreme, poručivši da je “Moskva i dalje spremna za napad”, no da iz Rusije stižu i pozivi na nastavak diplomatskih pregovora, što je znak za “oprezan optimizam”.

Američka veleposlanica u Ujedinjenim narodima Linda Thomas-Greenfield rekla je kako SAD još “ne vidi dokaze” o ruskom povlačenju, no da bi Washington to pozdravio, prenosi agencija Reuters.

U utorak, dan prije no što je dio zapadnih medija predvidio početak ruske invazije, pozivajući se na obavještajne podatke, u Moskvi je prvi put boravio njemački kancelar Olaf Scholz.

Sastanak Putin – Scholz

Ruski predsjednik Vladimir Putin je nakon više od tri sata dugog sastanka s njim rekao da Moskva ne želi rat te da je stoga dala prijedloge o sigurnosnim garancijama “koje će zajamčiti sigurnost svim državama, uključujući i našu”.

Scholz je ponovio da je Zapad veoma zabrinut zbog velikog broja ruskih vojnika na ukrajinskim granicama, no istaknuo je i da diplomatska rješenja još nisu izvan dosega.

Rusko povlačenje dobar je znak u tom smjeru, izjavio je kancelar.

Ukrajinski centar za strateško komuniciranje i sigurnost informacija potom je pak objavio da su ministarstvo obrane i dvije ukrajinske banke pod kibernetičkim napadom.

“Ne može se odbaciti da agresor koristi taktiku prljavih trikova jer njegovi agresivni planovi ne djeluju na velikoj skali”, priopćio je Centar.

Priznanje Donjecka i Luhanska

Donji dom ruskog parlamenta u utorak je zatražio od Putina da prizna neovisnost dviju odmetnutih proruskih regija na istoku Ukrajine.

Ruski predsjednik rekao je kako Moskva djelovanje Ukrajinaca prema etničkim Rusima na tom području smatra genocidom, piše Reuters. Odgovorio je da problem dviju regija, Donjecka i Luhanska, treba biti riješen na temelju Minskih sporazuma. Riječ je o dogovorima iz 2014. i 2015. godine koji imaju podršku Vijeća sigurnosti, no nisu implementirani.

Scholz je rekao da se sve strane moraju držati tih sporazuma. Kancelar je u Moskvi naglasio i da je Rusija ključna za održavanje sigurnosti i stabilnosti u Europi te da mora ostati partner na tom polju.

“Za Europljane je jasno da dugotrajna sigurnost ne može biti postignuta protiv Rusije, nego samo s njom”, rekao je kancelar.

Dvojica čelnika osvrnula su se i na pitanje Sjevernog toka 2 čija je sudbina vezana za ukrajinsku krizu.

Taj 11 milijardi dolara vrijedan plinovod koji spaja Rusiju i Njemačku u potpunosti je izgrađen, usprkos protivljenju SAD-a i dijela europskih država, no sad čeka odobrenje njemačkih vlasti za početak rada. Zapadni kritičari smatraju da će Moskva koristiti taj plinovod, koji zaobilazi Ukrajinu, u geopolitičke svrhe.

Putin je na konferenciji rekao da je riječ o komercijalnom, a ne političkom projektu te da je Rusija spremna i dalje dostavljati Europi plin i preko Ukrajine, nakon isteka ugovora 2024. godine. Scholz je izjavio kako je i Njemačka predana osiguravanju da plin i dalje prolazi kroz Ukrajinu, prenosi Jutarnji.hr.

Hina

VEZANO

U padu zrakoplova najmanje 22 mrtvih

urednik

Putin nastavlja s jačanjem Crvene armije

urednik

U istočnoj Ukrajini počelo sveobuhvatno primirje

urednik