Izdaci za zdravstvo u BiH, kao postotak BDP-a, najveći u regiji. Je li nam i usluga takva?
Piše: Dragan Bradvica, Foto: Pexels
U kompliciranoj zemlji čije političko-društveno uređenje jedva mogu razumjeti i vlastiti narodi i žitelji a kamoli netko sa strane jasno je kako je izuzetno teško na kvalitetan način urediti bilo koje područje života.
Ono što je u Bosni i Hercegovini još poraznije jeste što se njeni političari utrkuju kako napraviti dodatni kaos i uništiti i ono malo funkcionalnih stvari. O svom neredu i neuređenosti, preklapanju nadležnosti u zdravstvu pokazala je zorno pandemija koronavirusa a najveću cijenu, pogađate, opet su izvukli obični žitelji.
Iz Svjetske banke u BiH navode kako se zdravstvo u BiH i prije pandemije suočavalo s velikim izazovima. BiH na zdravstvo troši više nego druge zemlje zapadnog Balkana a usluge su slabije! Sadašnja kriza je prilika da se neki problemi riješe dugoročno.
I dok je u Republici Srpskoj jasna situacija oko nadležnosti i tko je odgovoran situacija je znatno kompliciranija u Federaciji.
- Zdravstvo je u najvećoj mjeri županijska nadležnost, na kraju krajeva 90 posto novca ide na županije tek 10 posto na Federaciju kada je u pitanju zdravstveni sektor. U tom smisli Ustav FBiH je takav i tu teško da može biti kakvih promjena. Međutim, mi moramo operativno rekonstruirat zdravstvo jer i korona je pokazala da nam primarni sektor može odlučiti da sudjeluje ili ne sudjeluje u prijemu pacijenata, 'natežemo' se i po sekundarnom sektoru hoće li tamo biti izolatorij ili neće… Moramo smanjiti i pritisak na tri klinička centra.
Mi imamo namjeru u zdravstvo uložiti oko 300 milijuna maraka i moramo dovesti do toga da oni budu efikasni, smatra federalni premijer Fadil Novalić
Nezadovoljavajuće stanje
Svakako se može ići, kako nastavlja, u racionalizaciju i to će raditi jer zdravstveni sektor u FBiH broji oko 35 tisuća zaposlenih od čeka oko 18 tisuća medicinskih djelatnika a ono ostalo je nemedicinsko osoblje. Tu se može ići na racionalizaciju.
Osim toga, godinama je nezaobilazno i pitanje korupcije u ovom sektoru na što su nebrojeno puta upozoravali i iz Transparency Internationala Bosne i Hercegovine. Očekivano je da se pod korupcijom u zdravstvu u svakodnevnom životu najčešće podrazumijeva davanje mita u novcu za pružanje medicinskih usluga ali veći je problem netransparentnosti u procesu javnih nabavki.
Ništa manje nije, kako kažu iz TI BiH, i kadroviranje jer na najznačajnije funkcije u zdravstvu se polazi po 'partijskim linijama' a ne po stručnosti, kompetencijama ili obrazovanju.
A koliko je sve ovo problem jasno je i iz činjenice da najveći broj predstavnika međunarodne zajednice kao problem broj jedan u našoj zemlji ističu zdravstvo. O tome ne netom nakon dolaska u našu zemlju jasno govorio i veleposlanik Johann Sattler, voditelj Delegacije EU u BiH i specijalni i specijalni predstavnik EU u BiH
- Pokrenuli smo jednu izuzetno važnu reformu, važnu za žitelje, riječ je o reformi zdravstva. Jako puno sredstava odlazi u zdravstvo, a usluga koja se dobiva zauzvrat nije odgovarajuća, kazao je Sattler.
Velika izdvajanja
A kako je sve navedeno istina svjedoče i podaci Agencije za statistiku BiH za 2017. godinu. Tako podaci objavljeni u okviru 'Nacionalnog zdravstvenog računa' pokazuju kako su ukupni izdaci u zdravstvu u BiH u 2017. iznosili su dvije milijarde i 802 milijuna maraka.
Nadalje, podaci pokazuju da su za šest godina troškovi u zdravstvu porasli za 280 milijuna maraka (prema podacima Agencije, u 2013. ukupna potrošnja u zdravstvu je iznosila dvije milijarde i 525 milijuna maraka).
- Usluge dugotrajne njege, preventivne zdravstvene zaštite i zdravstvene administracije se gotovo isključivo financiraju iz javnih izdataka, dok se medicinska sredstva za vanbolničke pacijente u većoj mjeri financiraju iz privatnih izdataka, odnosno iz izravnih izdataka domaćinstava, navodi se u dokumentu Agencije.
U troškove zdravstvene administracije i zdravstvenog osiguranja u 2017., kako su naveli u Agenciji, nisu uključene donacije.
Jesmo li na pragu reformi?
Kako bi napokon mogli u neophodne reforme u ovom sektoru moglo bi se zaključiti iz dokumenta popularno nazvanog 'Reformska agenda 2', koju su usvojile entitetske vlade.
- Raspoloživost financijskih sredstava nije ključno pitanje, jer su izdaci za zdravstvo kao postotak BDP-a najveći u regiji i izuzetno visoki za zemlju s nižim srednjim dohotkom. Bez obzira što su izravna izdvajanja i dalje visoka u odnosu na EU, kvaliteta zdravstvene zaštite nije na željenoj razini. Oba entiteta će poduzeti hitne korake kako bi zaustavili rast neizmirenih obaveza u zdravstvenom sektoru i ostvarili financijsku stabilnost, uključujući detaljno praćenje financijskih rezultata fondova i pružatelja zdravstvenog osiguranja. Zajedno sa Svjetskom bankom, oba entiteta će izvršiti popis svih obaveza svojih zdravstvenih ustanova. Uspostavit će modele za rješavanje tih obaveza i mehanizama kako bi se spriječilo nagomilavanje novih zaostalih dugovanja.
U narednom koraku, sustav trezorskog poslovanja će se proširiti na sve domove zdravlja i bolnice u RS, dok će FBiH početi raditi na uvođenju svog zdravstvenog sektora u trezorski sustav poslovanja. Oba entiteta će poboljšati prikupljanje, analizu i distribuciju podataka o efikasnosti zdravstvenog sustava i uskladiti svoju infrastrukturu podataka u cilju osiguranja usporedivosti.
Osim toga, osigurat će se adekvatno i održivo financiranje kako bi se olakšale reforme zdravstvene zaštite i osigurala efikasna uprava, kvaliteta i dostupnost javnog zdravstva ito za sve žitelje, uključujući marginalizirane kategorije društva. Za rješavanje pitanja dupliciranja usluga i povećanja efikasnosti, oba entiteta će poduzeti korake ka racionalizaciji i stvaranju efikasnije mreže usluga. FBiH će raditi na smanjenju neusklađenosti između županija kada je pitanju pokrivenost osiguranjem i kvaliteta pruženih usluga.
Kako bi se povećala efikasnost i uštede fondova zdravstvenog osiguranja, oba entiteta u suradnji sa svojim lokalnim zajednicama i županijama u FBiH utvrdit će prostor za centralizirane nabavke lijekova, posebno za skuplje lijekove i veće količine lijekova, navodi se u dokumentu 'Zajedničke socioekonomske reforme za razdoblje 2019.-2022. godina'.