Piše: Dragan Bradvica
dragan@dnevni-list.ba

Posljednji podaci o izlaznosti na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini samo je još jednom pokala i razinu demografskog propadanja ove države a što svih ovih godina nikada nije zanimalo donositelje odluke. Uz masovno iseljavanje tu je i veliki problem s prirodnim priraštajem jer uz to što više malo tko želi živjeti u ovoj zemlji još manji broj njih želi imati veliku obitelj.
Niz je razloga za takvo što ali problem je što se uzrocima ne bave oni kojima je narod dao povjerenje da donose odluke u ime njih. Kako ono sve nije umjetnički dojam autora ovih redaka pokazuju i podaci iz posljednje publikacije Agencije za statistiku BiH 'Demografija 2019.' iz kojeg se vidi zapanjujući demografski kolaps ovog društva. Naime, 1996. godine prirodni priraštaj iznosio je 21.442 a 2019. bio -10.469. Je li na ovo potreban bilo kakav komentar.

Poražavajući trendovi
Jedino prve godine nakon okončanja rata u BiH imali smo broj rođenih preko 40 tisuća na godišnjoj razini. Najveći broj rođenih u jednoj godini u postdaytonskoj BiH bilo je 1997. kada ih je bilo 48.397, dok je najmanji broj umrlih bio godinu ranije 25.152.
Nadalje, upravo u ove dvije godine prirodni priraštaj bio je viši od 20 tisuća da bi već nakon toga počeo padati. Ipak, i u godinama u kojima su slijedile imali smo priraštaj koji je bio u plusu po više tisuća (16.328 u 1998., 13.827 u 1999., 9.081 u 2000., 7.392 u 2001., 5.432 u 2002., 3.477 u 2003. te 2.535 u 2004.). Nažalost po sve nas u ovoj zemlji upravo od te godine kreću katastrofalni trendovi a ono što je najgore iz godine u godinu su sve gori. U godinama 2005., 2006. i 2008. imali smo po par stotina u plusu priraštaj a u svim ostalim godinama do danas debele misu po nekoliko tisuća.
Najgora situacija bila je 2005. (-8.380), 2018. (-8.277), 2017. (-7.779) te već spomenula prošla godina sa rekordnih -10.469. Upravo u 2019. imali smo uvjerljivo najviše umrlih od 1996. (38.829) i uvjerljivo najmanje rođenih (28.360). Dakle, trendovi su iz ovih brojki više nego jasno svima koji žele čitati ali samo onima koji bi trebali donosit strategije i populacijske politike niti je što jasno niti bilo što poduzimaju.

Stopa fertiliteta
Niti stopa fertiliteta nije nešto što ulijeva optimizam kada su u pitanju demografski tijekovi. Tako je ta stopa bila 1996. bila 1,647 a godinu nakon toga raste na 1,684. Nakon toga sve tone i tone, pa je najgora bila 2007. i iznosila 1,176, a niti 2019. situacija nije bila značajno bolja jer je stopa fertiliteta iznosila 1,204.
S obzirom kako je sada nemoguće u kratkom vremenu zaustaviti masovno iseljavanje, a upitno je i u srednjoročnom razdoblju, o povećanju nataliteta da i ne govorimo vrlo je izgledno kako bi prije nego su na to ukazivale i najcrnje prognoze mogli pasti ispod dva milijuna stanovnika.