Žurno donošenje izmjena i dopuna Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV) BiH, unaprjeđenje postupka izbora nositelja pravosudnih funkcija, onemogućavanje sukoba interesa, veća transparentnost disciplinskih postupaka te uspostava Apelacijskog suda BiH neke su od preporuka predstavljenih jučer na osnovu “Izvješća organizacija civilnog društva o praćenju i provedbi Strategije za reformu sektora pravde i Revidiranog akcijskog plana za 2019. i 2020. godinu”, prenosi BIRN.

Iz Udruženja “Vaša prava BiH” navode da je izvješće koncipirano na nacrtu Revidiranog akcijskog plana 2019.-2020., tj. na onome što su nadležne institucije trebale provesti. Od ukupno 23 programa iz oblasti pravosuđa, u periodu trajanja nacrta Revidiranog akcijskog plana, ispunjeno je u cijelosti svega šest strateških programa, 11 ih je provedeno djelomično, dok je šest programa ostalo neprovedeno. Većinu aktivnosti iz oblasti pravde se provodi uz pomoć donatorskih sredstava i nevladinog sektora, nadležni urade ono što je u okviru njihovih svakodnevnih aktivnosti, koordinacija je loša te nema strateškog okvira u BiH koji je na snazi za reformu pravosuđa, ukazano je u izvješću.

Ravnoteža između neovisnosti i odgovornosti VSTV-a BiH

U dokumentu se, nadalje, preporuča što žurnija izrada naputka za izmjene i dopune Zakona o VSTV-u BiH kojim bi se utvrdilo ravnoteža između neovisnosti i odgovornosti Vijeća te dodatno unaprijedio postupak izbora nositelja pravosudnih funkcija u BiH, uključujući pravo na žalbu i sudsku zaštitu koja bi trebala biti zajamčena u tom postupku. Izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u bilo bi potrebno dodatno regulieati i pitanja koja se odnose na prevenciju i suzbijanje sukoba interesa nositelja pravosudne funkcije u BiH i njihovu disciplinsku odgovornost - disciplinske postupke u pravosuđu BiH, rad Ureda disciplinskog tužitelja VSTV-a, uključujući ovlasti i ulogu disciplinskog tužitelja, osobna financijska izvješća i edukaciju. Konstatira s i do sada nisu stvoreni preduvjeti za reformu žalbenog sustava i uspostavu Apelacijskog suda BiH, da za donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH nije stvoren preduvjet političke izvedivosti te da postoji rizik da će strateški program za donošenje izmjena i dopuna Zakona o Tužiteljstvu ostati neproveden do kraja godine. Proces izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku BiH djelomično je realiziran, stoji u izvješću, a odnosi se na provedbu Odluke Ustavnog suda BiH u pogledu trajanja posebnih istražnih radnji.

Djelomična transparentnost

U strateškoj podoblasti “Otvorenost u radu pravosudnih institucija” ukazuje se da su sjednice VSTV-aBiH u najvećem dijelu otvorene za javnost, izuzev u onima gdje je Poslovnikom VSTV-a predviđeno da javnost bude isključena, kao što je slučaj s odlučivanjem po žalbama na disciplinske odluke. “Može se zaključiti da se taj strateški program provodi djelomično uspješno, s tim da određene informacije od interesa za javnost ostaju nedostupne, kao odluke donesene u disciplinskim postupcima, a što uvelike podriva povjerenje javnosti u pravosuđe”, konstatira se uz opasku da se, nakon sjednica Vijeća, javnosti obraćaju njegovi članovi po vlastitom nahođenju, a nerijetko javnost ostane uskraćena za informacije o onome o čemu se raspravljalo.

Peđa Đurasović iz organizacije “Vaša prava” kaže za BIRN BiH da do danas nije usvojena Strategija “Odnos pravosuđa prema javnosti”, već je to selektivno prepušteno VSTV-u pa se vertikalno spustilo na tužiteljstva i postupajuće suce, tako da se samo dobrom voljom tužitelja ili suca može doći do određenih podataka koji bi trebali biti dostupni građanima. Navodeći primjer disciplinskih postupaka, on kaže da javnost može prisustvovati postupku, ali nema pravo uvida u prvostupanjsku niti u drugostupanjsku odluku. “Plaćamo rad nositelja pravosudnih funkcija protiv kojih se vodi postupak, a nemamo pravo znati, što je apsolutno u suprotnosti Zakonu o slobodi pristupa informacijama. Međunarodni standardi jasno kažu da nitko nema pravo na zaštitu osobnih podataka ako je javni službenik i ako se zahtjev za pristup informacijama tiče njegova nezakonitog rada. Kao građani, imamo pravo znati kako radi netko koga plaćamo”, ukazuje Đurasović.

Reforme samo na profesionalno-operativno-tehničkoj ravni

U preporukama se navodi i da je potrebno dovršiti proces usklađivanja Zakona o plaćama i naknadama nositelja pravosudnih funkcija u BiH, dovršiti postupak unaprjeđenja sprječavanja sukoba interesa u pravosuđu, te donijeti izmjene i dopune propisa u cilju smanjenja broja neriješenih predmeta. “Opći zaključak koji se može izvući jest da se, zbog očitog manjka političke potpore, reforme isključivo provode na profesionalno-operativno-tehničkoj razini”, stoji u izvještaju, a Đurasović napominje da ne postoji nijedan dokument na snazi koji se tiče reforme pravosuđa u BiH.

Osim organizacije “Vaša prava”, u izradi ovog izvješća, koje obuhvaća razdoblje do lipnja 2020. godine, sudjelovali su Asocijacija za demokratske inicijative (ADI), Helsinški odbor za ljudska prava, Forum građana Tuzle te Transparency International (TI) BiH s ciljem da se podsjeti nositelje aktivnosti da moraju nastaviti procese reformi. Jučerašnjem predstavljanju Izvješćj organizacija civilnog društva o praćenju i provedbi Strategije za reformu sektora pravde i Revidiranog akcijskog plana nazočili su i veleposlanij Nizozemske u BiH Reinout Vos, šef Delegacije EU-a u BiH Johann Sattler i predstavnici Ministarstva pravde BiH, dok su u panel diskusiji s članovima VSTV-a sudjelovali predstavnici TI BiH te izvršni direktori Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) i BIRN-a BiH, Lejla Bičakčić i Denis Džidić. (BIRN)