Janja Jovanović, predsjednica Općinskog suda u Sarajevu, zapošljavala je i raspoređivala namještenike u ovoj instituciji na pozicije na kojima nisu ispunjavali uvjete propisane zakonom.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)

www.cin.ba

Općinski sud u Sarajevu - najveći sud u regiji - tako ga je novinarima predstavila njegova predsjednica Janja Jovanović. Iako ga naziva palačom pravde, u njemu se godinama krše propisi o zapošljavanju, unapređenju i umirovljenju uposlenika.

Predsjednica Jovanović je od 2015. godine zaposlila ili rasporedila najmanje devet radnika na poslove za koje nisu imali odgovarajuću stručnu spremu i položen stručni ispit, a zadržala je i one koji su trebali biti umirovljeni.

Zbog ovakvih propusta predsjednicu Općinskog suda je kaznila Disciplinska komisija pri Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV). Iako tvrdi da nije stručnjak za radne odnose, Jovanović kaže da se u ovim slučajevima ne radi o nezakonitim radnjama.

-Ja se više bavim ovim nekim drugim poslovima nego radnim odnosima, rekla je Jovanović.

Namješteni namještenici

U Općinskom sudu u Sarajevu radi preko 530 zaposlenika. Većinu čine namještenici sa srednjoškolskom stručnom spremom - stručni suradnici, daktilografi, arhivari, kuriri, vozači, portir... Za svaku ovu poziciju pojedinačno su propisani uvjeti koje moraju ispunjavati prema Pravilniku o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

Tokom 2018. i 2019. godine na adresu Upravnog inspektorata Kantona Sarajevo (KS) stiglo je više anonimnih prijava zbog nepropisnog raspoređivanja 23 osobe. Inspektori su provjerili ove navode i utvrdili da je to slučaj kod sedmero zaposlenika. Uz to, novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su pronašli da još dvoje zaposlenika nije ispunjavalo uvjete za dobijanje posla u Sudu.

Inspektori su od predsjednice Jovanović zatražili da otkloni te nepravilnosti. Jedna od njih je u vezi s namještenicom Biljanom Krkeljaš. Kada je imenovana za predsjednicu Suda 2013. godine, Jovanović ju je zatekla na poziciji višeg referenta u pisarnici za prijem i unos dokumenata. Novinarima je rekla da Krkeljaš nije jedina te da tada više zaposlenika nije imalo položen stručni ispit i odgovarajuću stručnu spremu za pozicije na kojima su se nalazili.

Krkeljaš je u Sud primljena s diplomom tehničkog smjera, iako su za ovu poziciju Pravilnikom propisane škole društvenog smjera. Ona nije imala ni položen stručni ispit niti dokaze o poznavanju rada na računaru. Ovaj posao je radila sve do siječnja 2018. godine kada ju je Jovanović premjestila na poziciju višeg referenta za upravljanje predmetima, za koju također nije ispunjavala uvjete.

Krkeljaš kaže da je u međuvremenu položila stručni ispit, a nadala se da će je zaposliti s diplomom više škole „upravo zato što ja imam moju diplomu prvog stepena pravnog fakulteta i pod tim uvjetima sam i primljena“.

Nakon inspekcijske kontrole Jovanović ju je rasporedila na poziciju daktilografa, što je prema propisima bila jedina pozicija koju je Krkeljaš mogla raditi.

-Ali, ta uposlenica ne zna da kuca. Znate, daktilograf u sudu mora biti mnogo stručan. On mora da kuca perfektno, kaže Jovanović.

Iznenađena izjavom predsjednice, Krkeljaš je novinarima CIN-a rekla da je u Sudu radila različite poslove i da je stekla veliko iskustvo: „Stvarno, pa, mislim, koliko ljudi neškolovanijih od mene ima i vi ste našli mene?!“

Propisi o zapošljavanju su kršeni i zbog poznanica predsjednice Jovanović. Daktilografkinja Olja Avdagić je zaposlena na Sudu sa srednjom medicinskom školom i bez položenog stručnog ispita, dok je sekretarka Suda Vesna Rašeta ostala raditi iako je trebala u mirovinu.

Njih tri su prije dolaska u Sud zajedno radile u Komisiji za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica (CRPC).

Jovanović kaže da namještenike bira komisija koju ona imenuje. Komisija kandidate testira i utvrđuje da li ispunjavaju sve propisane uvjete. Na osnovu informacija koje dobije od komisije predsjednica Suda bira najbolje ocijenjenog kandidata.

Namještenici su prema propisima dužni položiti stručni ispit u roku šest mjeseci od dana prijema, u suprotnom im prestaje radni odnos. Stručnim ispitom se provjerava znanje iz oblasti koje su potrebne za obavljanje poslova namještenika: osnova ustavnog sistema, organizacije organa uprave, upravnog postupka, radnih odnosa u organima državne službe te uredskog i arhivskog poslovanja.

Avdagić je u Sudu zaposlena 2015. i četiri godine je radila bez stručnog ispita i odgovarajuće stručne spreme.

-Ona je dobro kucala. Nije imala položen državni ispit, njoj je dat rok da otkloni tu nepravilnost, što je u skladu sa zakonom, objasnila je Jovanović.

Avdagić je diplomirala na Fakultetu pravnih nauka u Vitezu iste godine kada se zaposlila u Sudu. Na konkurs za državnog službenika se prijavila 2018. godine i danas radi kao stručni saradnik za izvršenje krivičnih sankcija.

Međutim, da bi prošla na ovom konkursu, Avdagić je morala imati pet godina radnog staža na poziciji namještenika i položen stručni ispit ili uvjerenje o obavljenom jednogodišnjem stažu u struci sa visokom stručnom spremom. Kako nije položila stručni ispit, izabrala je drugu opciju.

Uvjerenje o jednogodišnjem radnom stažu joj je izdalo Udruženje „Obala Art Centar“ na osnovu dva ugovora o volontiranju od po šest mjeseci. U njemu je navedeno da je tokom 2015. i 2016. godine radila na pravnim poslovima u organizaciji 21. i 22. Sarajevo Film Festivala (SFF).

U Federalnom ministarstvu pravde tvrde da se na osnovu ovih ugovora ne stiče radni staž i da se uvjerenje o volontiranju ne može koristiti na konkursu za državnog službenika. U Agenciji za državnu službu (ADS) Federacije Bosne i Hercegovine, koja je provodila konkursnu proceduru, nemaju nadležnost da provjeravaju na osnovu kakvog ugovora je uvjerenje izdato. Enisa Hodžić, pomoćnica direktora ADS-a, kaže da uvjerenje ne bi bilo prihvaćeno da je u istom bilo navedeno da je izdato na osnovu Zakona o volontiranju.

Kada je inspekcija otišla u „Obala Art Centar“, utvrdila je da ne postoji evidencija o tome da je Avdagić zaista radila pravne poslove o čemu joj je izdata potvrda.

-Neki su mogli raditi dva sata naveče, neki sat vremena, neki osam sati, a neki se uopće ne pojave, odgovorili su inspektorima iz ovog udruženja.

Prema podacima iz ugovora sa „Obala Art Centrom“ Avdagić je za SFF volontirala u isto vrijeme kada je radila u Općinskom sudu. Avdagić je rekla da je svoje obaveze u Udruženju uredno obavljala i da je na osnovu toga dobila uvjerenje.

Također, predsjednica Jovanović je sekretarki Suda Vesni Rašeta prolongirala odlazak u penziju za pet mjeseci. Rašeta je radila sve dok inspekcija nije utvrdila ovu nepravilnost.

Jovanović kaže da je pokušala raspisati konkurs za novog sekretara, ali nije mogla na vrijeme dobiti saglasnost Vlade KS pa je zbog toga, kako kaže, napravila sporazum sa Vesnom Rašeta da ostane dok završi tekuće obaveze.

Zahvaljujući produženju radnog statusa, Rašeti je isplaćen veći iznos otpremnine jer je dva mjeseca prije njenog razrješenja Vlada KS donijela izmjene zakona kojima je povećana osnovica za ovu poziciju.

Rašeta se nije javljala na pozive novinara.

Jovanović kaže da to što poznaje saradnice Avdagić i Rašeta od ranije nije utjecalo na njihov status u Sudu: “Vesna Rašeta je jedan vrsni pravnik, znate. Jako mi nedostaje u radu ovog suda“.

Početkom ove godine Disciplinska komisija VSTV-a kaznila ju je zbog nepoštivanja propisa iz radnih odnosa u slučaju Avdagić, Krkeljaš i Rašeta.

Članovi Disciplinske komisije, koju čine sudije i tužioci, utvrdili su sljedeće prekršaje: “donošenje odluka kojim se očigledno krši zakon ili uporno i neopravdano kršenje pravila postupka” i “nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti”.

-Ja se ne osjećam nimalo odgovornom nizašta. Nimalo!, kaže Jovanović.

Ona je kažnjena pismenom opomenom koja se javno ne objavljuje. Ova kazna se izriče samo za lakše prekršaje − kada nije nastupila štetna posljedica ili je mala posljedica za oštećeno lice, javnost ili pravosuđe i kada nije velika vjerovatnoća da će sudija ponoviti isti disciplinski prekršaj.

-Opomena bez javnog objavljivanja, jeste li to ikada čuli!? To znači samo nek se nešto izrekne, komentarisala je Jovanović.

Daktilografi bez stručne spreme

Inspektori Upravnog inspektorata KS su utvrdili da su u Sud bez položenog stručnog ispita primljene i Vanja Bjelica i Azra Ramić. Također, pronašli su i da su Edin Kreho i Marina Miličević-Rojs sa srednjom stručnom spremom godinu dana radili kao stručni suradnici za izvršenje krivičnih sankcija. Za ove poslove potrebna je fakultetska diploma.

Predsjednica Jovanović je bila dužna Bjelici i Ramić, kada ih je zaposlila, nametnuti obavezu da u roku od šest mjeseci polože stručni ispit, ali to nije uradila. Osim toga, inspekcija je utvrdila da Ramić nije imala ni potreban radni staž.

Bjelica tvrdi da je inspekcijski nalaz pogrešan. Kaže da je u njenom rješenju o postavljenju od prvog dana bila navedena obaveza polaganja te da je stručni ispit položila u zakonskom roku. Ramić kaže da je dopunila dokumentaciju dodatnim uvjerenjem o radnom stažu, a priložila je i Rješenje Ministarstva pravde o oslobađanju obaveza polaganja stručnog ispita jer je imala položen ispit općeg znanja. Ramić i Bjelica danas su na pozicijama višeg referenta za upravljanje predmetima.

Kada je početkom prosinca 2015. godine policija zbog primanja mita uhitila dvojicu referenata za izvršenje krivičnih sankcija, predsjednica Jovanović je izmijenila interni pravilnik Općinskog suda. Nakon izmjena ove poslove su mogli obavljati samo državni službenici. Istovremeno, dvije pozicije referenta za izvršenje krivičnih sankcija u Općinskom sudu u Sarajevu su ostale upražnjene. Jovanović je na njih rasporedila namještenike Edina Krehu i Marinu Miličević-Rojs.

Državni službenici se u institucije zapošljavaju putem Agencije za državnu službu sa diplomom visokog obrazovanja, dok se namještenici zapošljavaju sa srednjom ili višom stručnom spremom putem komisije koja se formira u instituciji u koju se prijavljuju.

Kreho i Miličević-Rojs, koji su do tada radili kao referenti za upravljanje predmetima, dobili su veća zaduženja i veće plaće, ali su nakon inspekcijskog nalaza vraćeni starim obavezama. Oni kažu da nisu ni znali da su se desile izmjene Pravilnika.

-Ja sam to radio pored svog redovnog posla kao ispomoć, a nisam bio nikada državni službenik, rekao je Kreho novinarima CIN-a.

Nakon inspekcijske kontrole raspisan je konkurs i na ovu poziciju je primljena Olja Avdagić.

Novinari CIN-a su pronašli da su u mandatu predsjednice Jovanović bez odgovarajuće stručne spreme zaposlene i Nevena Krljaš i Vanja Đukić. One su 2016. i 2017. godine primljene kao daktilografkinje s diplomama škola tehničkog usmjerenja. U tom trenutku ovaj posao su mogle dobiti samo osobe sa diplomom škole društvenog smjera.

Međutim, interni pravilnik Suda se 2018. godine ponovo mijenja i u njemu se dodaje mogućnost zapošljavanja osoba sa tehničkim usmjerenjem. Tako su Krljaš i Đukić naknadno zadovoljile potrebne uvjete pa inspektori nisu pronašli nepravilnosti.

Đukić je novinarima CIN-a rekla da se njena srednja stručna sprema - turistički tehničar - ubraja u škole društvenog smjera te da od prvog dana ispunjava potrebne uvjete. Međutim, iz Ministarstva obrazovanja KS tumače suprotno.

Jovanović ne smatra da je uradila nešto pogrešno: “Ja ne volim neuspjehe. Smatram da svoj posao radim časno, pošteno i uspješno, a to govore rezultati, a ne ja”.

Janja Jovanović je karijeru započela u Općini Centar gdje je radila kao pomoćnik sekretara Sekretarijata za stambene, imovinskopravne poslove i katastar. Nakon toga je prešla u Pravobranilaštvo Grada Sarajeva i preuzela dužnost pomoćnika pravobranioca. Od jula 1997. godine počinje raditi u međunarodnoj organizaciji - Komisiji za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica (CRPC). Za sudiju Općinskog suda u Sarajevu imenovana je 2003. a za predsjednicu Izvršnog odjeljenja 2008. godine.  Predsjednica Općinskog suda u Sarajevu je od 2013. godine.