Prije 25 godina Daytonskim mirovnim sporazumom okončan je najkrvaviji rat u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Razorni sukob koji je doveo do genocida, više od 100.000 stradalih i preko milijuna izbjeglica. Sjećanja na ovaj rat u samom srcu našeg kontinenta, trajno će ostati s nama.

Osvrćući se na posljednjih 25 godina, nesumnjivo je postignut veliki napredak u izgradnji stabilne i demokratske Bosne i Hercegovine. Ali još nije kraj puta. Preostaje mnogo napornog rada kako bi se osiguralo da svi građani Bosne i Hercegovine mogu sa sigurnošću gledati ka prosperitetnijoj budućnosti, temeljenoj na jasnoj političkoj perspektivi: EU integracijama.

Povijest Bosne i Hercegovine je europska, a budućnost zemlje i cijelog Zapadnog Balkana je u Europskoj uniji. Dvadeset i peta godišnjica Daytonskog mirovnog sporazuma važan je trenutak koji bi trebao potaknuti političko rukovodstvo i domaće institucije na tranziciju od struktura koje su okončale sukob ka principima koji ubrzavaju napredak svih građana. Drugim riječima, na tranziciju od Daytona ka Bruxellesu.

Danas nema sumnje da je budućnost Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji. S Mišljenjem Europske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU, koje je Vijeće usvojilo prošle godine u prosincu, vlasti u zemlji imaju pred sobom jasan plan reformi koje trebaju provesti za postizanje napretka na europskom putu, uključujući ustavne reforme.

Prošlost ne možemo promijeniti, ali možemo oblikovati budućnost – zajedno. Europske integracije jedini su i najvažniji cilj  – sa oko 80% podrške građana BiH – oko kojeg su suglasne političke stranke u BiH i šira javnost. Radi nedostatka jasne pozitivne vizije za budućnost, godinama mladi, od kojih neki nisu bili ni rođeni kada je potpisan Dejtonski mirovni sporazum, napuštaju Bosnu i Hercegovinu kako bi drugdje pronašli svoje bolje sutra. Proces europskih integracija i prateće reforme možda neće uvjeriti sve da ostanu u zemlji, ali će sigurno pomoći u trajnom učvršćivanju mira i prosperiteta.

Europska unija je već sada vodeći ekonomski i politički partner BiH, odnedavno i u borbi protiv COVID-19 i socioekonomskom oporavku od posljedica pandemije. Sada radimo na realizaciji Ekonomskog i investicijskog plana koji je bez presedana, kao i Zelene agende, postavljajući temelje za Zapadni Balkan koji je bolje povezan, zeleniji i sa rastom usmjerenim na ljude.

Mladi naraštaji bilo gdje u svijetu, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, očekuju od lidera da rade na klimatskim promjenama, izradi planova za održivi rast i digitalno povezanom svijet. Žele obrazovanje koje će im omogućiti da uspiju u životu, uz ostvarivanje punih potencijala u svojoj zemlji. Bosni i Hercegovini trebaju nove ideje i doprinosi mladih. Njihov svijet ne bi trebao biti ograničen. Mladi imaju pravo na samodređenje, odrastanje bez predrasuda i samostalno oblikovanje vlastite budućnosti.

Napredak Bosne i Hercegovine na evropskom putu također mora pratiti i istinsko pomirenje. Politički akteri trebaju slijediti primjer kako živi većina u Bosni i Hercegovini, kao dobri susjedi, kolege i prijatelji, te aktivno promovirati suživot. Bez obzira na retoriku podjela dominantno prisutnu u medijima i političkom diskursu, evidentno je da je ono što spaja ljude u Bosni i Hercegovini daleko jače od onoga što ih dijeli.

Sa svojom kulturnom, etničkom i vjerskom raznolikošću, Bosna i Hercegovina je tradicionalno „ujedinjena u različitostima“, jednako kao i Europska unija. Rat je brutalno narušio tu različitost, ali je nije uništio – Bosna i Hercegovina ostaje kulturološki bogata i raznolika europska zemlja.

Zbog prošlosti, ali prije svega zbog budućnosti ove prekrasne zemlje i njenih ljudi, neprihvatljivo je korištenje zapaljive retorike, povijesnog revizionizma i veličanja ratnih zločinaca. Tama rata u Europi treba ostati u povijesnim knjigama. Iz njih učimo i uvažavamo činjenice, fokusirajući se na izgradnju trajnog mira i društva zasnovanog na demokraciji, vladavini prava, jednakosti, nediskriminaciji i potpunoj zaštiti ljudskih prava.

Ljudi u Bosni i Hercegovini to zahtijevaju. Mogu računati na podršku Europske unije u ovim težnjama, s tim da ostvarivanje ovih težnji je u njihovim rukama.

Visoki predstavnik Borrel