Veliki broj mikro poduzeća pred gašenjem a desetine tisuća osoba ostaju bez posla
Piše: Dragan Bradvica
'Recesija stoljeća' već je dobro prodrmala cijelu bh. ekonomiju a još uvijek ne znamo kada bi se pandemija koronavirusa mogla okončati i kada bi se stvari mogle vratiti u kakvu-takvu normalnost. Sve to stvara veliku neizvjesnost a kada tome dodamo nedovoljnu aktivnost države recept za potpuni kolaps piše se sam.
Centar za politike i upravljanje u svom istraživanju 'Uloga i položaj mikro biznisa u BiH u svjetlu pandemije COVID-19' navodi kako će segment mikro poduzeća od jednog do pet zaposlenih biti najviše izložen negativnim posljedicama korona-krize, naročito ako se uzme u obzir da dosta mikro poduzeća djeluje u oblastima ugostiteljstva, turizma i drugimuslužnim djelatnostima.
- Nepovoljan odnos duga i kapitala će vjerojatno značajan dio mikro poduzeća natjerati da se još više zadužuje, ili da otpušta dio radne snage, a u najgorem slučaju da obustavi poslovanje. Što se tiče obrtnika i predstavnika neformalne ekonomije, oni će se osloniti na pregovore sa mikrokreditnim organizacijama, sa ciljem održavanja svojih biznisa, navodi se u istraživanju.
Poslovanje u BiH
Tu je i niz zanimljivih podataka pa tako stoji kako sektor mikro biznisa osigurava formalni ili neformalni posao za više od 400 tisuća stanovnika BiH. Gotovo dvije trećine svih aktivnih poduzeća u BiH predstavljaju mikro poduzeća sa jednim do devet zaposlenih, a više od polovine aktivnih poduzeća su mikro poduzeća sa jednim do pet zaposlenih.
Mada je u postotku sudjelovanje mikro poduzeća u broju zaposlenih daleko manje od sudjelovanja u ukupnom broju poduzeća, analize pokazuju da ovaj sektor (mikro poduzeća sa jednim do devet zaposlenih) osigurava radna mjesta i egzistenciju za više od 65 tisuća radnika kojima je u 2019. isplaćeno u osobnim dohocima 960 milijuna maraka.
I izravni doprinos proračunskim prihodima je značajan – u 2019. mikro poduzeća su platila 720 milijuna maraka poreza na neto dobit. Nadalje, naglašava se da iako potpuni statistički podatci o obrtima u BiH nisu dostupni, raspoloživi podaci pokazuju da je u 2019. u BiH bilo aktivno više od 73 tisuća obrta sa ukupno više od 100 tisuća zaposlenih.
- Udio neformalnog sektora u BiH i dalje je vrlo visok. Procjene pokazuju da se broj 'radnika na crno' kretao od 239.112 u 2014. do 250.266 u 2018., ili u rasponu od 29,45 posto do 30,45 posto od broja zaposlenih, što je gotovo identično procjeni Međunarodne organizacije rada (ILO), stoji u istraživanju.
Niz preporuka
Visok udio 'rada na crno' i zastupljenost 'sive ekonomije' u poduzećima posljedica su visokih poreznih opterećenja na rad. Stoga je reforme poreznog sustava u FBiH, usmjerene na povećanje oporezivog dijela osnovice, uz smanjivanje zbirne stope doprinosa, dovest će do poreznog rasterećenja viših, ali i poreznog opterećenja nižih plaća, što će posebno ugroziti poslovanje mikro poduzeća, obrta i freelancera.
U istraživanju se nadalje navodi kako porezna reforma treba uključiti smanjenje osnovice za obračun doprinosa za obrtnike i uvođenje fiksnog paušala za doprinos za zdravstvo za freelancere uz definiranje donje granice za mirovinsko osiguranje i priznavanje staža i zdravstvenog osiguranja. U preporukama nadlaj stoji kako je neophodno pružiti žurnu financijsku podršku mikro biznisima u cilju osiguravanja njihovog opstanka, očuvanja radnih mjesta i egzistencije velikog broja obitelji.
- Potrebno je unaprijediti financijsko okruženje za mikro biznise nizom inovativnih instrumenata i promjena u odgovarajućim institucionalnim i zakonskim rješenjima. Unapređenje pravnog i administrativnog poslovnog okruženja će potaći razvoj mikro biznisa, ali i formalizaciju poslovanja freelancera, smanjiti 'rad na crno' kao i poreznu evaziju.Udruženja trebaju doprinijeti formuliranju i zagovaranju usvajanja onih rješenja koja odražavaju interese mikro biznisa, naglašava se u preporukama.