Iako se naša država može pohvaliti kako pola njezine površine prekrivaju šume i šumska zemljišta, možemo sramno konstatirati i da smo prvaci u njenoj devastaciji. 

Neadekvatno upravljanje, krađe te strani investitori koji nekontrolirano sijeku šumu, osim što uzrokuju ozbiljne posljedice za zdravu sredinu, okoliš i biološku raznolikost, imaju i značajnu ulogu u nesrećama, kakve se recimo nedavno nažalost dogodila u Jablanici. Dok se ekolozi bore za zdraviju sredinu, vlasti idu na ruku investitorima.

Zakona nema od 2009.

Oko pedeset godina je potrebno da izraste šuma, a samo nekoliko minuta da se kompletna uništi - iako ovom rečenicom stručnjaci godinama upozoravaju, čini se ona i dalje ne dopire do onih do kojih bi trebala. Duže od 15 godina Federacija Bosne i Hercegovine je bez Zakona o šumama. Poništen je još 2009. 

- Vidjeli smo tekst zakona ovoga ljeta, ali još uvijek čekamo da se nešto desi, te da napokon dobijemo taj zakon. A dok god ga nemamo, nažalost imamo anarhiju oko ovoga javnog dobra i sve je teže da idemo u proces zaštite, kaže Majda Ibraković iz Eko foruma Zenica.

Na to je upozorio i profesor Dalibor Balian sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

- Političarima ne odgovara da imamo zakon o šumama! Zašto? Pa neće se moći pljačkati šuma, to je čisti politički problem. Da imamo uređen zakon o šumama ne bi se dešavale stvari koje se dešavaju, navodi.

Bez krovne kontrole značajnog resursa, županije su donosile vlastite, kakve–takve, izuzev Hercegovačko-neretvanske. Upravo tu - taj  vremenski vakum i neusklađenost, sječa i požari pokazali su efekte.

- Problem Jablanice, mi kažemo kamenolom što je sekundarni problem u ovoj bujici, problem je ustvari što su šume iznad kamenoloma izgorjele i nikad nisu sanirane, te nije bilo šumskog humusa da zadrži vodu, dodaje Balian.

Paušalan odnos prema šumama, i najave investicijskih zlatnih koka koštao je i Vareš. Podsjećamo, Vlada Federacije prošle godine donijela je Odluku o promjeni namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju u druge svrhe, a kako bi olakšali britanskoj kompaniji Adriatic Metals da krči državnu šumu za potrebe proizvodnje u rudniku. 

Tada su iskrčeni hektari šume. Nastavak tog scenarija spriječio je Ustavni sud Bosne i Hercegovine stavivši odluku van snage. To je, ipak, u svom izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a oštro kritizirao visoki predstavnik, ističući da ovakve odluke mogu imati efekte za sadašnje i buduće razvojne i investicijske projekte.

- Ne bih sada teret stavljao na visokog predstavnika. Imamo mi domaće vlasti, županijski, entitetski nivo čija je zaštita šuma i šumskog dobra. Istraživanje urađenog godinama unazad, što se sve davalo - da ne pričamo o nelegalnoj sječi za koju su itekako znali u tužiteljstvima jer je sve bilo prijavljivano, dovoljno govori, upozorava novinar Amarildo Gutić.

Schmidt - skandalozan

Schmidtov istup iz Fondacije za društvene promjene ACT smatraju skandaloznim. Najavljuju krivične prijave za nelegalnu sječu za potrebe upravo rudnika u Varešu, kao i za neprovođenje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u vezi s poništenjem odluke o prodaji šumskog zemljišta na Jahorini privatnoj kompaniji.

- Smatramo to jednim pro-investitorskim ili neo kolonijalnim postupkom u kojemu se ustvari pogoduje stranim interesima, umjesto da se štiti interes domaćeg stanovništva i privrednog razvoja, izjavila je Lejla Kusturica iz Fondacije za društvene promjene ACT.

Dok se bude više pričalo što je bilo, a ne što će biti i dok odnos prema šumama bude takav da to doživljavamo kao prirodno dobro kojega imamo na pretek, procent od 63 posto šume i šumskog područja u našoj zemlji drastično će padati. 

S. Ž.