Veljača, ožujak, travanj, svibanj, lipanj, srpanj, kolovoz, rujan, listopad, studeni i prosinac 2023. godine nije prošao, a da se bosanskohercegovački entitet Republika Srpska nije zadužio na banjolučkoj burzi. U nekim mjesecima i nekoliko puta.

Taj trend je nastavljen i u prvih šest mjeseci ove godine. Ukupno, odnosno praktično to znači da je Republika Srpska zadužena za 18 mjeseci više od 1,1 milijardi maraka (oko 550 milijuna eura) i to samo od prodaje obveznica i trezorskih zapisa na ovoj burzi, piše Radio Slobodna Europa.

Obveznice su vrijednosni papiri koje Vlada RS-a prodaje na burzi s dugoročnim dospijećem, najčešće na pet godina. Trezorski zapisi se prodaju kao vrijednosni papiri s kratkoročnim dospijećem, obično isplata dospijeva za pola godine.

Praktično to znači da je u toku šest mjeseci 2024. godine prodano trezorskih zapisa u vrijednosti od 187 milijuna maraka (95,5 milijuna eura). Taj dug Republika Srpska mora isplatiti u toku ove godine.

Ministarstvo financija RS-a nije direktno odgovorilo na upit Radija Slobodna Europa (RSE) na koje proračunske stavke je novac potrošen, objašnjavajući kako je u pozivima za aukcije navedena i namjena trošenja novca.

Uvidom RSE u pozive za aukciju, Vlada RS-a se poziva na zakonom predviđeno zaduživanje za financiranje deficita, isplatu i refinanciranje dugova, te financiranje proračunske rezerve.

Inače, ukupni dug Republike Srpske u posljednjem desetljeću narastao je za oko 1,6 milijardi maraka (oko 800 milijuna eura) i trenutno iznosi oko 6,3 milijarde maraka (oko 3,1 milijardi eura).

Od 2013. do 2023. godine RS se, prema zvaničnim, vladinim podacima, zadužila za ukupno 7,47 milijardi maraka (oko 3,8 milijardi eura). U istom periodu vraćeno je 7 milijardi maraka (više od 3,5 milijardi eura) dugovanja.

Nepoznato tko su kupci obveznica i trezorskih zapisa RS-a

U Ministarstvu financija nisu za RSE naveli ni tko kupuje vrijednosne papire Republike Srpske.

Radi se o unosnim ulaganjima, jer se trenutno obveznice RS-a prodaju uz kamatnu stopu od šest posto, a trezorski zapisi uz kamatu od četiri posto.

-Kada su u pitanju kupci vrijednosnih papira koje emitira Republika Srpska, možete provjeriti na Banjolučkoj burzi, veoma je različit spektar kupaca koji uključuju i fizička i pravna lica iz Republike Srpske, Federacije BiH i inozemstva, istakli su u Ministarstvu financija RS-a.

U izvještajima o izvršenim aukcijama na banjolučkoj burzi nema podataka o kupcima. Iz ove burze nisu odgovorili na upit RSE tko su kupci, tvrdeći da nemaju te informacije.

-Banjolučka burza ne raspolaže s informacijama tko su kupci vrijednosnih papira, koliko je bilo kupaca, da li su u pitanju fondovi, banke ili fizička lica. Informacije o vlasništvu nad vrijednosnim papirima se vode kod Centralnog registra vrijednosnih papira, ali ove informacije za obveznice i trezorske zapise su povjerljive, istakli su u Banjolučkoj burzi za RSE.

Iz Centralnog registra vrijednosnih papira sa sjedištem u Banjaluci nije, također, odgovoreno za RSE o evidenciji onih koji su kupili obveznice i trezorske zapise RS-a.

Kako se RS zaduživala iz mjeseca u mjesec?

Tokom 2023. godine RS je zadužena nešto više od 860 milijuna maraka (blizu 440 milijuna eura), a tokom pola godine u 2024. godini još blizu 278 milijuna maraka (oko 142 milijuna eura), podaci su do kojih je Radio Slobodna Europa došao uvidom u izvještaje s Banjolučke burze i Kalendara aukcija na zvaničnoj stranici Vlade RS-a.

U pojedinim mjesecima prodaja obveznica i trezorskih zapisa nekada je vršena dva ili tri puta.

U entitetskom Ministarstvu financija za RSE navode iznos od 800 milijuna maraka zaduženja u prošloj godini, odnosno 409 milijuna eura. Ne navode kolika su zaduženja u toku prvih šest mjeseci 2024. godine.

-Dug Republike Srpske daleko je ispod zakonske granice, a sve odluke o zaduživanju su planske i donose se u skladu s aktima koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, naveli su u Ministarstvu financija za RSE, dodajući da su u prošloj godini vratili 983 milijuna maraka duga.

Ove godine je planirano da RS vrati ukupno 820 milijuna maraka duga.

Postoji li problem s realizacijom proračuna u RS-u?

Proračun Republike Srpske sve teže može funkcionirati, da vraća stare dugove, te očuva socijalni mir, ocjenjuje za RSE Siniša Vukelić, urednik ekonomskog portala Capital.ba.

Situaciju, ističe on, dodatno otežavaju američke sankcije kojima su izloženi svi najviši dužnosnici u RS-u, jer je praktično onemogućen pristup stranim kreditorima, zbog čega se RS zadužuje kratkoročno na domaćem tržištu, po visokim kamatama.

-Mislim da su ta uvjeravanja da sve dobro funkcionira više usmjerena ka partnerima koji isporučuju robu i usluge budžetu i javnim institucijama RS-a, da je sve u redu, da smo više vratili dugova, jer su takve ročne obaveze prema investitorima i kreditorima. Vi ne možete da izbjegnete da se to ne vrati, vanjski, pa unutarnji dug, pa tek ostalo što ide u budžet, rekao je Vukelić za RSE.

S druge strane ekonomista Zoran Pavlović mišljenja je da Vlada RS-a nastoji kratkoročnim zaduživanjem "premostiti" budžetske troškove, dok pokušava naći izlaz na međunarodno financijsko tržište.

-RS se u posljednje vrijeme više zadužuje trezorskim zapisima. Očigledno je da postoji problem u servisiranju obaveza u budžetu. Vlada pokušava da se dugoročno zaduži na međunarodnom tržištu, ali očigledno je da je to otežano američkim sankcijama, rekao je Pavlović.

Američke sankcije dužnosnicima RS-a na čelu s entitetskim i proruskim predsjednikom Miloradom Dodikom uvedene su zbog narušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i secesionističkog djelovanja.

Sankcijama su obuhvaćene i sve firme bliske obitelji Milorada Dodika, koje dobijaju poslove iz proračuna RS-a, nakon čega je u posljednjih mjesec dana uslijedilo gašenje firmi i njihovih računa u bankama.

Gdje je RS u odnosu na drugi entitet, Federaciju BiH?

Entiteti u BiH su, naizgled, skoro jednako zaduženi.

Dug Federacije BiH iznosi tek nešto više od RS, 6,67 milijardi maraka (3,41 milijardi eura).

No, Admir Čavalić, ekonomista i zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, podsjeća na činjenicu da je taj entitet u mnogo povoljnijem položaju, jer je broj stanovnika, prema popisu iz 2013. godine, skoro duplo veći nego u RS.

-Evidentno je da se u RS-u odnos duga prema bruto društvenom proizvodu približava 50 posto, a kada je riječ o Federaciji BiH, ona je još uvijek umjereno zadužena. Drugi problem za RS jeste prostor za zaduženje, što se smanjuje. U tom kontekstu treba staviti i prepisku s američkim Veleposlanstvom, u vezi davanja podrške poslovanjem s kompanijama s crne liste. RS se stavlja u položaj da će neko moći da ocijeni da li treba ili ne dati nova zaduženja i pod kojim uvjetima, rekao je Čavalić za RSE.

Kao i RS i drugi bh. entitet se zadužuje emisijama obveznica, ali po dosta nižim kamatnim stopama nego Republika Srpska. Dok se RS zadužuje po kamatnoj stopi od 6 posto, Federacija BiH obveznice prodaje po kamati od 3,9 posto.

Čavalić zaključuje kako i to govori o tome da investitori Republiku Srpsku vide kao "rizičnije ulaganje" nego Federaciju Bosne i Hercegovine, piše RSE.