Koliko je neophodna pravedna energetska tranzicija na području Zapadnog Balkana možemo ilustrovati jednim primjerom iz zvaničnih podataka Elektroprivrede BiH, koji govore, da skoro dvije trećine energije koju je Elektropriveda BiH u 2023. godini isporučila kupcima je proizvedeno u termoelektranama. 

Udio hidroelektrana u proizvodnji energije bio je 31,99, vjetroelektrana 1,96, ostalih izvora 1,57%, a termoelektrana znatnih 64,48 % Trenutni tzv. Renewable index (indeks udjela energije iz obnovljivih izvora), kreće se u rasponu 20 - 25% (za period 2017 – 2022 godine) koji nije povoljan i značajno utječe i na visinu specifične emisije CO2 .

Ovi pokazatelji, koji su slični u svim zemljama Zapadnog Balkana, pokazuju da sve zemlje trebaju užurbano raditi na promjenama koje će voditi poboljšanju ekonomije, očuvanju klime i priključivanju ciljevima Europske unije o klimatski neutralnom kontinentu.

Podrška Njemačke

Vlada Savezne Republike Njemačke je opredijeljena da pruži podršku i podrži promjene u energetskom sektoru Zapadnog Balkana, odnosno šest država obuhvaćenih Berlinskim procesom, a to je potvrdio i veleposlanik Njemačke u BiH, dr. Thomas Fitschen, na nedavno održanom “Energetskom samitu 2024” u Neumu koji je izjavio da je „Njemačka posvećena podršci Bosni i Hercegovini i državama regije u dostizanju klimatskih ciljeva te u omogućavanju tranzicije s fosilnih goriva. U tu svrhu, Vlada Njemačke je pokrenula, kako mi to zovemo, Regionalno klimatsko partnerstvo Njemačke i šest zemalja Zapadnog Balkana. Kancelar Njemačke Olaf Scholz je najavio ovo partnerstvo na prošlogodišnjem Samitu Berlinskog procesa u Tirani a ono nudi značajna sredstva – svekupno do 1,5 milijardi eura do 2030. godine. Uvjeren sam da će ova vrsta suradnje između Njemačke i BiH donijeti ogromne koristi ekonomiji i stanovništvu Bosne i Hercegovine”.

Do 500 milijuna eura u kratkoročnom i srednjem roku usmjereno je za stabilizaciju energetskog sektora, a jedna milijarda eura namijenjena je za dugoročna ulaganja u infrastrukturu zelene energije do 2030. godine. Za ova ulaganja, KfW Development Bank će blisko surađivati s međunarodnim financijskim institucijama kao što su Svjetska banka, EBRD i Francuska razvojna agencija (ADF).

Dok Njemačka održava partnerske odnose s različitim zemljama širom svijeta, ova izuzetna regionalna partnerska klimatska saradnja, usmjerena ka produbljivanju suradnje sa Zapadnim Balkanom u oblasti energetike i klime, ističe se zbog svoje zajedničke vizije budućnosti. U ime Savezne vlade Njemačke GIZ provodi i projekte u koji podržavaju ubrzanu provedbu Zelene agende za Zapadni Balkan. Projekti imaju za cilj pokretanje zelene transformacije regije kroz efikasnu implementaciju Akcionog plana Zelene agende za Zapadni Balkan (ZAZB) 2021-2030 na regionalnom nivou. Njegovim odobravanjem regija je preuzela obavezu usklađivanja s težnjom Europskog zelenog plana da Europa bude prvi klimatski neutralan kontinent i da 2050. godine nema neto emisija stakleničkih plinova.

Klimatski ciljevi

Zelena agenda za Zapadni Balkan, sa svojim ambicioznim klimatskim ciljevima, ključna je za zaštitu i unapređenje životnog standarda, životne sredine i prosperiteta regije i Europe u cjelini. U Bosni i Hercegovini svi moramo preuzeti odgovornost i usmjeriti se prema pravednoj tranziciji, jer svako kašnjenje u njenoj provedbi može direktno utjecati na ekonomiju i zdravlje građana i građanki, poručili su predstavnici i predstavnice neformalne parlamentarne grupe “Zeleni klub” u BiH na Energetskom samitu u Neumu. Naglasili su i da su se svi nivoi vlasti u BiH obavezali da će doprinijeti provedbi Agende za održivi razvoj 2030, kao i Zelene agende i Sofijske deklaracije.

Vlada Njemačke kroz projekte i svoje djelovanje u ovoj oblasti naglašava koliko je suradnja sa Zapadnim Balkanom od značaja. Investiranje u infrastrukturu pogodnu za klimu učinilo bi domaće kompanije održivima i omogućilo bi im dugoročni ekonomski rast i otvaranje novih radnih mjesta. Rješavanje zahtjeva energetske održivosti za zemlje Zapadnog Balkana je od vitalnog značaja i za pristup tržištima EU.

"Kada razmišljamo o zelenoj energiji, obično imamo na umu vjetroelektrane i solarne krovove. Malo tko bi ikada smatrao dalekovode, kontrolne centre ili transformatorske stanice nečim relevantnim. U ime Njemačke vlade i u suradnji s našim projektnim partnerima iz energetskog sektora na Zapadnom Balkanu, želimo to promijeniti i učiniti da se elektroenergetske mreže prepoznaju kao ključne za preuzimanje obnovljive energije tokom energetske tranzicije, kaže Nicolas Heger, projektni menadžer GIZ-a.

Između ostalog, čiste energije su uvjet za njemačke kompanije koje žele pokrenuti proizvodnju u BiH. Istaknuto je to i na nedavno održavnom Automotive Summitu u Sarajevu, koje je organizirala Njemačka privredna komora i na kojem je između ostalog razgovarano o uspostavi partnerstva s globalnim proizvođačima i prilikama kada su u pitanju Automotiv industrija u BiH i regiji. Da je prilika mnogo, govori i podatak da je Savezna Republika Njemačka jedan od ključnih trgovinskih partnera za BiH sa obimom vanjskotrgovinske razmjene koja iznosi preko 4 milijarde KM.

“U ime Vlade Njemačke, GIZ uspješno implementira energetsku tranziciju na lokalnom nivou. Ključni su inovativni pristupi i građanske inicijative, poput energetskih zajednica. Energetske zajednice, koje su već uspostavljene u zemljama poput Njemačke i Velike Britanije, nude dobre prakse koje se mogu prilagoditi za upotrebu u Bosni i Hercegovini. Aktivnim uključivanjem lokalnih vlasti, privatnog sektora i građana, projekti energetskih zajednica mogu proizvoditi zelenu energiju lokalno, stimulirati lokalnu ekonomiju i poboljšati energetsku nezavisnost zajednica”, kaže Minela Isaković, stručnjakinja za oblast energije u GIZ-u.

Suradnja s BiH

Regionalno klimatsko partnerstvo se zasniva i na dosadašnjim uspjesima Njemačke u suradnji s Bosnom i Hercegovinom. Njemačka je proteklih godina financijski podržala izgradnju ili obnovu hidro i vjetroelektrana ukupnog kapaciteta 850 MW, uključujući i prvi vjetropark u BiH. 

Sanacijom hidroelektrana u Prozoru/Rami, Trebinju i Čapljini, očekivani vijek trajanja hidrogeneracijskih kapaciteta produžen je za najmanje 30 godina. Sveukupno, njemačka financijska suradnja je omogućila ili zaštitila proizvodnju oko 2 TWh električne energije godišnje i smanjila emisiju od 900.000 tona CO2 godišnje.

Pored toga, putem GIZ-a i njemačke tehničke suradnje podržano je više od 30 zakonodavnih inicijativa na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, uvođenjem različitih propisa koji zajedno čine pravni okvir zemlje za obnovljivu energiju i energetsku efikasnost.

Između ostalog, razvijen je Kalkulator uštede energije koji koriste fondovi za zaštitu životne sredine u oba entiteta. 

“Prepoznavši neiskorišten potencijal za energetsku efikasnost u višestambenim zgradama, posvećeni smo osnaživanju etažnih vlasnika da ulože u renoviranje koje ne samo da štedi energiju nego i smanjuje troškove. Stoga, u ime Vlade Njemačke, podržavamo udruženja etažnih vlasnika u pripremi za takva renoviranja kao i opremanju gradova i općina instrumentima i kapacitetima od značaja za ove procese. Ova podrška će osposobiti zajednice da zauzumu vodeću ulogu u energetskoj tranziciji”, kaže Kirstin Bretthauer, projektna menadžerica u GIZ-u u BiH. 

Energetski sektor ističe se kao jedno od najvažnijih područja regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu, ali i sa EU. Njegov značaj je naglašen i kroz Berlinski proces, koji ove godine obilježava 10. jubilej i čiji će se Samit održati u Berlinu 14. listopada što bi trebalo da istakne posvećenost njemačke vlade podršci ekonomskom razvoju šest zemalja Zapadnog Balkana i njihovom približavanju Europskoj uniji.