Na našim prostorima veoma rijetko ćete naći stvari koje traju dva desetljeća, a na koje korisnici ili javnost nisu imali niti jednu primjedbu. Jedna od tih stvari jesu i platni sustavi Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH).

Dakle, petog siječnja 2021. godine, navršilo se točno 20 godina od dana kada je prvom transakcijom koju je obavila tadašnja ABS banka označen početak rada platnih sustava i time okončana jedna od najvećih reformi u financijskom sektoru Bosne i Hercegovine.

Da podsjetimo, proces uspostave platnih sustava CBBiH podrazumijevao je potpunu transformaciju obavljanja unutarnjeg platnog prometa u Bosni i Hercegovini koji je do tada bio u nadležnosti zavoda i službe za platni promet (ZPP, ZAP i SPP). Naime, konsenzusom svih relevantnih institucija u Bosni i Hercegovini, odlučeno je da se provede reforma platnog prometa u cilju povećanja konkurentnosti, učinkovitosti, brzine obavljanja transakcija i smanjenja troškova.

Reforma je podrazumijevala da nositelji platnoga prometa, umjesto zavoda, budu banke s dozvolama za obavljanje poslova platnoga prometa i CBBiH, čija je obveza bila uspostavljanje platnih i obračunskih sustava koji će omogućavati tok transakcije.

CBBiH je pripremila projektni plan transformacije. Uzimajući u obzir kratak rok implementacije projekta u smislu uspostave platnih sustava i prijenosa platnoga prometa u banke, neminovan je bio odabir strategije tzv. „naglog prelaska na novi sustav”, kako bi bio ispoštovan projektni plan.

Odabir strategije pratili su brojni rizici, ali je kratko razdoblje implementacije bilo ključna odrednica za izbor ovakve vrste strategije. Paralelno s pripremama, CBBiH je vršila i edukaciju osoblja svih banaka kako bi se upoznali o načinu rada sustava, a sve s ciljem stvaranja preduvjeta zafunkcioniranje platnoga prometa. Također, CBBiH je nabavila i instalirala potrebnu opremu i softver kako za svoje tako i za potrebe banaka,sudionica u platnim sustavima.

U tom razdoblju su stvorene i sve formalne pretpostavke, nužne za implementaciju reforme. Ključni partner Centralnoj banci Bosne i Hercegovine u ovoj reformi bila je Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) koja je financijski podržala projekat.

S obzirom na dobro planiranje i realizaciju pripremnih radnji uz odličnu koordinaciju svih sudionika u procesu, otklonjene su dileme o tome da li će sustav početi s radom na planirani dan. Od tada uspješno i stabilno funkcioniraju platni sustavi CBBiH koji čine sustav bruto poravnanja u realnom vremenu (BPRV sustav) i žirokliring sustav.

Reforma je postigla cilj i omogućila je ubrzani razvoj bankarskoga tržišta i širenje ponude bankarskih usluga za krajnje korisnike, od kojih mnoge bez ove reforme ne bi bile ni moguće. Novi platni sustav je sa sobom donio višestruke prednosti.

Brzinu – svaka transakcija između bilo koje dvije komercijalne banke na teritoriju Bosne i Hercegovine završava se u realnom vremenu ili u okviru istoga radnog dana.

Pouzdanost – od 5. siječnja 2001. godine, kada je tadašnja ABS banka uradila prvu transakciju, pa sve do danas urađeno je više od  622,9 milijuna transakcija ukupne vrijednosti preko 1.362 milijarde KM. Čak i urazdoblju stanja prirodne nesreće, poput poplava u 2014. godini ili aktualne pandemije virusa COVID-19, platni sustavi su funkcionirali bez zastoja i problema.

Jačanje financijske discipline i financijske stabilnosti. U okviru razvoja platnih sustava tijekom godina, uvedene su i dodatne funkcionalnosti, među kojima su uspostava Središnjeg registra kredita pravnih i fizičkih osoba i Jedinstvenog registra računa poslovnih subjekata. Postojanje registara je omogućilo jačanjefinancijske discipline, smanjenje mogućnosti prevara te je dalo značajan doprinos na ispunjavanju obveza Bosne i Hercegovine na aktivnostima sprečavanja pranja novca i financiranja terorizma.

Tijekom dva desetljeća rada, platni sustavi su doživjeli promjene koje su dovele do unapređenja rada: uvođenje i funkcioniranje dislociranog rezervnog sustava radi kvalitetnijeg upravljanja sustavnim rizicima u slučaju nepredviđenih okolnosti; uspostava sustava kliringa međunarodnih plaćanja; uspostava platforme za međubankarsko tržište novca; te već spomenuti Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini i Središnji registar kredita poslovnih subjekata i fizičkih osoba u Bosni i Hercegovini.

Prepoznavajući trendove i usklađujući se s europskim standardima, žirokliring sustav je u 2019. godini usklađen s načinom rada u EU, tj. usklađen sa SEPA standardom. Na taj način je stvorena pretpostavka brže integracije platnih sustava CBBiH i sudionika u EU tokove.

Budućnost donosi izazove, novine, promjene, trendove, unapređenja, ali stabilnost je nezamjenjiva. Stoga će CBBiH i u budućnosti kontinuirano raditi kako bi postojeće sustave održala stabilnim i sigurnim, uz istodobno praćenje trendova i usklađivanje principa rada i usluga s novim europskim standardima.  

SUSTAVI ZA PORAVNANJE NALOGA

BPRV sustav je sustav preko kojeg se vrši poravnanje platnih naloga između sudionika po bruto principu u realnom vremenu tj. transakcije koje idu putem BPRV-a se izvršavaju odmah. Ovo  je sustav preko kojeg se vrše plaćanja iznosa većih od 10.000,00 KM, a za manje iznose je opcionalan. U sustavu BPRV se vrši poravnanje neto pozicija sudionika žirokliringa, te se vrši poravnanje transakcija drugih pravnih osoba koje su u funkciji obračunskih agenata kao što su npr. operatori kartičnog poslovanja (trenutačno jedan operator kartičnog poslovanja – BamCard).

Žirokliring sustav je sustav međubankarskog kliringa za transakcije u iznosu manjem ili jednakom 10.000,00 KM. Kliring platnih naloga svih sudionika žirokliringa izvršava se utvrđivanjem neto pozicije svakog pojedinačnog sudionika za svaki klirinški ciklus. CBBiH je od početka funkcioniranja sustava povećavala broj klirinških ciklusa tijekom dana s ciljem bržeg i učinkovitijeg protoka novčanih sredstava (aktualna su četiri klirinška ciklusa tijekom dana). 

JEDINSTVENI REGISTAR RAČUNA

Prepoznajući zakonske obveze i ovlaštenja koja ima, CBBiH je, s ciljem potpomaganja rada platnih sustava, kao i drugih zakonom definiranih obveza i ovlaštenjauspostavila Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini. Ovajregistar sadrži račune poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini koji platni promet u Bosni i Hercegovini obavljaju preko računa otvorenih u komercijalnoj banci i računa u CBBiH. Pod poslovnim subjektima čiji se računi vode u Registru podrazumijevaju se: institucije, organi uprave, jedinice lokalne samouprave, drugi oblici organiziranja čije je osnivanje registrirano kod nadležnog organa ili osnovano zakonom, pravne osobe ili dijelovi pravnih osoba, gospodarska društva, javna poduzeća, banke i druge financijske organizacije, udruge, fizičke osobe koje samostalno obavljaju registriranu poslovnu djelatnost i drugi poslovni subjekti kojima je dodijeljen jedinstveni identifikacijski broj (JIB). Registar, osim što potpomaže rad platnih sustava, od pomoći je i komercijalnim bankama, poreznim upravama, policiji i ostalim razinama vlasti prilikom otkrivanja financijskih struktura i transakcija koje kompanije i pojedinci mogu iskoristiti na nezakonit način, kao što su izbjegavanje plaćanja poreza i pranje novca, kao i ostalih radnji koji su u suprotnosti sa zakonima u Bosni i Hercegovini. Također, registar daje uvid u informacije svim pravnim i fizičkim osobama koji naplatu svojih potraživanja moraju tražiti prinudnim putem preko ovlaštenih institucija.

SREDIŠNJI REGISTAR KREDITA

U CBBiH je uspostavljen i Središnji registar kredita poslovnih subjekata i fizičkih osoba u Bosni i Hercegovinikao jedinstvena baza podataka o kreditnim i drugim zaduženjima poslovnih subjekata i fizičkih osoba. Podaci koje sadrži su od izuzetnog značajakako sudionicima prilikom izrade analiza boniteta i monitoringa, entitetskim agencijama za bankarstvo i Središnjoj banci za izrade analiza, tako i sudovima, tužilaštvima, pravobranilaštvima, organima unutarnjih poslova i policijskim agencijama za obavljanje poslova iz njihove nadležnosti utvrđene zakonom.

Kliring međunarodnih plaćanja i elektronsko međubankarsko tržište novca

S Narodnom bankom Srbije je 2007. godine zaključen Sporazum o kliringu međunarodnih plaćanja, na temelju kojeg je uspostavljen sustav kliringa međunarodnih plaćanja između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije. Sustav omogućavaučinkovit, brz i jeftin platni promet između fizičkih i pravnih osoba. U sustavu kliringa međunarodnih plaćanja trenutačno sudjeluje šest banaka iz Bosne i Hercegovine.

I na kraju, prepoznavajući potrebe tržišta, CBBiH je uvela i elektronsko međubankarsko tržište novca koje sadrži tri platforme za trgovinu u realnom vremenu između komercijalnih banaka, i to: trgovinu depozitima u KM, trgovinu deviznim sredstvima i trgovinu gotovim novcem. Platforma elektronskog međubankarskog tržišta novca se koristi i za poslove kupovine i prodaje KM te najave transporta gotovog novca između komercijalnih banaka i CBBiH.