Prema mišljenju dvojice stručnjaka, odlikovanje ministara u Vladi Republike Srpske, Petra Đokića, Željka Stojčića, kao i Srđana Perišića, savjetnika predsjednika RS-a Milorada Dodika, priznanjem ruske agencije koja je pod sankcijama EU-a zbog podrške invaziji na Ukrajinu, predstavlja hibridne aktivnosti Kremlja u BiH.

Kako donosi Detektor/BIRN BiH, počasne znakove “Rossotrudničestva”, ruske vladine agencije koja je od 2002. pod sankcijama EU-a, Đokić, Stojčić i Perišić dobili su prigodom obilježavanja državnog praznika Rusije u Beogradu, a događaju su nazočili i predstavnici državnih struktura, prosvjetnih, znanstvenih i kulturnih ustanova te brojni drugi članovi javnog života u Srbiji, Crnoj Gori i Republici Srpskoj.

- Susret prijatelja u Ruskom domu bila je prilika za iskazati zahvalnost svima koji svojim djelima podržavaju misao jedinstva srpskog i ruskog naroda, navedeno je u Facebook objavi Ruskog doma, koju je podijelilo i Veleposlanstvo Ruske Federacije u BiH.

- Ovo nije prvi primjer da se dužnosnike RS-a povezuje s predstavnicima Rusije i da međusobno dodjeljuju nagrade, pojašnjava koordinator Inicijative za monitoring EU integracija Edo Kanlić, podsjećajući da je Dodik ranije ove godine odlikovao ruskog predsjednika Vladimira Putina najvišim ordenom RS-a.

Izostanak reakcije EU-a

 - Znamo da je bilo posjeta Rusiji od početka agresije na Ukrajinu, tako da vidimo da je tih odnosa svakako bilo i da su oni korišteni u političke svrhe. Osobito je to bio primjer prošle godine uoči izbora u BiH, no ne vidimo adekvatnu reakciju same EU, ukazuje za Detektor Kanlić, koji drži da takve poteze dužnosnika iz RS-a na neki način osnažuje izostanak konkretnih akcija i sankcija iz zemalja EU-a, iako se u izvješćima Unije često konstatira odstupanje institucija i dužnosnika iz tog entiteta od politika BiH i EU-a. Zbog trenutne geopolitičke situacije, dodaje Kanlić, teško je očekivati cjelovite sankcije EU-a, ali pretpostavlja da bi moglo doći do pojedinačnih sankcija, kao što je to učinila Njemačka obustavom financiranja projekata u RS-u zbog separatističkih poteza i odluka vlasti.

Posebno bi to, dodaje sugovornik BIRN-a, bilo važno zbog trenutnog statusa BiH na europskom putu.

- Vidjeli smo i u ovom izvješću da nam je ostavljen još neki period za ispunjenje prioriteta kako bi se počelo s pregovorima za pristupanje EU, a svakako da takvo djelovanje ne ide na ruku onima koji zagovaraju otvaranje pregovora s BiH i samo daje argumente onima koji su skeptici po pitanju proširenja, zaključuje Kanlić.

EU je, napominje BIRN BiH, ranije pozivala BiH da, kao zemlja kandidat za članstvo, uskladi svoju vanjsku politiku s politikom Unije, ali su političari iz RS-a, poglavito Dodik, bili kategorični da BiH neće uvoditi konkretne sankcije Rusiji, iako tvrde da su za pristupanje zemlje EU. Ruska Federalna agencija za pitanja neovisnih država, ruski državljani koji žive u inozemstvu i međunarodna humanitarna suradnja “Rossotrudničestvo” su od srpnja 2022. pod sankcijama EU-a zbog podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu i narušavanja stabilnosti, sigurnosti i teritorijalnog integriteta te zemlje. U obrazloženju za sankcije navodi se da je ta organizacija odgovorna i za pružanje materijalne i financijske podrške ruskoj vladi, koja je odgovorna za pripojenje Krima i destabilizaciju Ukrajine.

EU je ocijenila da je riječ o glavnoj državnoj agenciji koja provodi “meku silu” i hibridni utjecaj Kremlja, uključujući i promicanje tzv. koncepta “Ruski mir”, te da organizira međunarodne događaje s ciljem učvršćivanja šire javne percepcije okupiranih ukrajinskih teritorija kao ruskih.

Osim predstavnicima vlasti, priznanja su uručena i predstavnicima akademske zajednice iz RS-a, dekanu banjalučkog Fakulteta za bezbjednost Predragu Ćeraniću i profesoru banjalučkog svučilišta Olegu Soldatu. Detektor je ranije izvještavao o ruskom Fondu za javnu diplomaciju “Aleksandar Gorčakov”, kojeg je utemeljio bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, i o konferenciji za mlade koju je taj Fond organizirao u prostorijama Univerziteta u Banjoj Luci.

Ozbiljan sigurnosni problem

Kenan Hodžić, viši asistent na sarajevskom Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, smatra da je dodjela ruskih priznanja dužnosnicima iz BiH problematična jer predstavlja još jednu hibridnu aktivnost i novu razinu utjecaja Ruske Federacije na političku reprezentaciju u RS. Dodaje da je to način da se određeno društvo i odabrane dužnosnike nagradi i usmjeri ka aktivnijoj destabilizaciji političke situacije, te upozorava da takva podrška podrivačkim aktivnostima određenih grupa u BiH može predstavljati i ozbiljan sigurnosni problem.

 - Nakon ruske invazije na Ukrajinu i pratećeg geopolitičkog zemljotresa, diplomacija Kremlja intenzivnije koristi alate strateškog komuniciranja i demonstrira predanost svojim ciljevima u BiH, smatra Hodžić.

U jednom od nedavnih istraživanja, Detektor je objavio detalje o ruskim diplomatima koje su europske države protjerale nakon početka invazije na Ukrajinu, a koji su sada akreditirani u ruskoj misiji u BiH. Neki od njih su već sudjelovali u javnim događajima na području BiH a, prema zvaničnim i nezvaničnim diplomatskim izvorima, objavama na društvenim mrežama i izvorima iz sigurnosnih agencija, BiH postaje sigurno utočište za diplomate nepoželjne u drugim zemljama gdje je manje ruskog utjecaja. Detektor napominje da do trenutka objave njegova teksta nitko od predstavnika vlasti u RS-u kojima su dodijeljen priznanja nije odgovorio na upite novinara.