Dok se uveliko u javnosti i medijima priča o tzv. blokadi koju je na razini institucija Bosne i Hercegovine proizveo lider SNSD-a Milorad Dodik, gotovo je zaboravljena višegodišnja blokada koju proizvode SDA i HDZ kada su u pitanju određene federalne i županijske institucije.
Tako primjerice još uvijek, unatoč održanim izborima 2018. godine još uvijek nemamo novu Vladu Federacije BiH.
Aktualni saziv Vlade Federacije BiH, je osim toga, već godinama u krnjem sastavu. Tri ministarstva su bez ministra, a funkciju obavljaju vršitelji dužnosti koji ne mogu glasovati na sjednicama. Politička previranja u Federaciji dovela su do toga da je neizvjesno hoće li u ovom entitetu do iduće godine, za kada su planirani novi Opći izbori, u potpunosti biti implementirani rezultati izbora iz 2018. godine.
U trenutnom sazivu Vlade Federacije BiH, upraženjena su tri ministarska mjesta. Nakon što je ministrica za znanost i obrazovanje Elvira Dilberović imenovana za veleposlanika u Švedskoj, a ministar za boračka pitanja preminuo, kao i HDZ-ov ministar zdravstva Vjekoslav Mandić.

Federalna vlada ipak ima kapacitet za funkcioniranje, s obzirom na to da je potrebna većina za donošenje odluka na sjednicama, a to je devet glasova. Na mjestima nedostajućih ministara zamijenjuju ih njihovi pomoćnici.

Krnja vlada radi bez problema

Osim toga, vladajući SDA i HDZ trenutno imaju u Vladi FBiH svojevrsnog 'uljeza', odnosno ministra MUP-a FBiH Aljošu Čamparu koji je faktički iz reda oporbenog Naroda i pravde.

Jasno je da bi se vladajuća većina rado 'riješila' nepoželjnog oporbenjaka, međutim kada bi i pokrenuli takvu proceduru jasno je da, kad bi smjena i uspjela, da nemaju većinu za imenovanje ni njega, a ni ostalih ministara.

Tako da ni sami pokušaj rekonstrukcije Vlade FBiH ne dolazi u obzir, jer bi se pokazalo da SDA i HDZ više nemaju čak ni parlamentarnu podršku.

Osim toga, u Vladi FBiH egzistiraju i ministri iz reda Saveza za bolju budućnost, političke stranke koja se ponaša više kao oporbena nego kao dio vladajuće većine. 
Da apsurd bude još veći predsjednik takve Vlade FBiH zajedno sa svojom zamjenicom, odnosno ministricom financija BiH Jelkom Milićević nalazi se na optuženičkoj klupi u slučaju 'Respiratori.  

Njih dvoje gotovo svakodnevno se bave obranom od teških optužbi za kriminal i faktički pronevjeru milijuna maraka, a istovremeno odlučuju o najvžanijim federalnim pitanjima.

Na taj način je faktički pet članova Vlade FBiH zajedno s premijerom izvan stroja. Pored Vlade Federacije u ovom entitetu zbog političkih previranja na čekanju je i izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH, ravnatelja Federalne uprave policije te popunjavanje Ustavnog suda.
No, ta činjenica nikoga ne brine, kao što ne brine ni gotovo istovjetni slučaj kada je u pitanju Vlada HNŽ-a koja po istom receptu još uvijek nije formirana. Kao i slučaju Vlade FBiH tu imamo situaciju da određeni ministri do podne sudjeluju u radu Skupštine HNŽ-a, a popodne u radu Vlade HNŽ-a što je mimo propisa, ali su im takvu mogućnost omogućila čudna pravila kojih je BiH prepuna.
Pojedini ministri se osim u federalnoj vladi, vrte i u županijskim skupštinama, odnosno entitetskim i državnim parlamentima. Za sve funkcije uredno primaju paušale.

Iako Središnje izborno povjerenstvo jasno kaže kako je nespojivo vršenje funkcija u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, ovakva situacija je iznimka - kažu iz SiP-a. Iznimka su se protegla na godine takvog djelovanja.
Govoreći o tome i član Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Suad Arnautoviće je nedavno izjavio da „imamo jednu odrebu u stavku u članu 1. koja je prilikom zadnjih izmjena izbornog zakona ubačena i koja je sama po sebi kontroverzna i koja daje mogućnost da netko tko obnaša izvršnu funkciju, zadrži i ovu zakonodavnu do formiranja izvršnih organa vlasti izabranih na zadnjim izborima."

Blokada u FBiH

Upravo ova odredba omogućuje vladajućima da ne brinu previše zbog svog spornog statusa i više nespojivih funkcija jer im daje sigurnost da za takvo nešto neće odgovarati, pa se rijetki odlučuju odreći se nečega.
Razlozi su za ovakvo stanje su različiti, međutim potpuno je jasno da HDZ BiH ne želi pristupiti izboru nove Vlade FBiH dok se ne riješi pitanje Izbornog zakona BiH.

To je na više načina ponovljeno mnogo puta. U takvim optužbama prema HDZ-u BiH posebno prednjači njihov koalicijski partner, odnosno lider SDA Bakir Izetbegović koji ne propušta ni jednu priliku da naglasi da je HDZ BiH kočničar ovog procesa.

S druge strane, ni on sam ne poduzima nikakve zakonske procedure kako bi se imenovala nova Vlada FBiH ili izabrali predsjednik i potpredsjednici FBiH, što jasno govori da mu ovakvo stanje potpuno odgovara.
Međutim, ako se vratimo na početak priče o blokadama, postavlja se pitanje: Ako će Dodik odgovarati i biti sankcioniran zbog blokade državnih institucija, tko će odgovarati za blokadu federalnih i županijskih institucija?

J. S.