Piše: Dragan Bradvica

Životni standard žitelja Bosne i Hercegovine i prije velikog vala poskupljenja nije bio na velikoj razini, naročito ukoliko ga usporedimo s onim unutar Europske unije, ali posljednjih već sada i godinu tada dodatno se urušio. Zbog sustavnih problema u ovoj zemlji, korupcije, klijentelizma i izostanka bilo kakvih reformi na vrlo izgledan porast siromaštva u zemlji tijekom pandemije upozoravale su nas najrelevantnije međunarodne institucije. I tako smo što zbog pandemije, što zbog nedjelovanja vlasti kako bi pomogle žiteljima tijekom inflacije u velikoj opasnosti i značajnijeg povećanja siromaštva.

- Rast cijena – inflacija, nastavlja se kretati uzlaznom putanjom, što svi možemo primijetiti tijekom kupovina. Dok sa jedne strane imamo žitelje koji se žale na rast cijena, sa druge strane se vlast hvali rekordnim naplatama poreza, prije svega PDV-a, što je izravna posljedica rasta cijena. Inflacija sama po sebi je opasna ekonomska pojava, jer na nju ne utiče samo trenutni rast cijena, već i buduća očekivanja. Ovo se posebno odnosi na sindikate, koji će ubrzo tražiti veće plate za svoje članove, gdje će zahtjeve formirati ne samo na osnovu trenutnog rasta već i budućih očekivanja, smatra Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar.

Niz mjera

Pritisak na povećanje plaća, kako nastavlja, može preko noći dovesti donositelje odluka u situaciju da rast prihoda od poreza zbog inflacije više neće biti dovoljan da pokrije zahtjeve proračunskih korisnika za povećanjem njihovih plaća, što znači manje novca za druge proračunske kategorije, poput umirovljenika.

- Apeliram na donositelje odluka da barem urade ono što mogu, a to je recimo da privremeno ukinu naplatu trošarina na gorivo koja ide u proračun (0,30 maraka po litri za dizel, 0,35 maraka po litri za benzin 95 i 0,40 maraka po litri za benzin 98). Na ovaj način bi se trenutna cijena smanjila na razinu od oko 2,15 maraka po litri dizela, što bi dijelom amortiziralo rast cijena energenata, kaže Hadžić.

Obzirom na rast prihoda u proračunima, apeliram i da se poveća neoporezivi dio dohotka na tisuću maraka, čime će se povećati neto plaće radnika.

- Umirovljenicima možete pomoći na način da im mirovine usklađujete sa rastom troškova života, jer umirovljenici troše većinu mirovine na hranu. Ako im već uzimate više PDV-a na hranu zbog inflacije, red je da im se to i vrati kroz veće mirovinu, pojašnjava Hadžić.

Najgore ništa ne raditi

Isto tako, navodi da ograničavanje cijena nema nikakvog smisla i to može biti samo populistička mjera i privid da se nešto radi, a u praksi može samo izazvati nestašicu. Slično važi i za ograničavanje marži - kada ograničite marže, rast cijena se neće zaustaviti, jer se samo ograničila zarada trgovca, a nikako nabavna cijena recimo brašna.

- Najgore je da ništa ne uradite, jer se ovaj problem neće sam od sebe sa vremenom riješiti, zaključuje Hadžić.