Banke Bosne i Hercegovine gase račune pravnim i fizičkim osobama koje su na američkoj crnoj listi. Račun je zatvoren i Srpskoj demokratskoj stranci koja se pod sankcijama nalazi još od 2004. 

-Nemojte mi ovdje pričati o sankcijama. Ja sam svoje račune ugasio, moja obitelj je sankcionirana. Nemam one kartice za plaćanje, nisam ih nikada ni imao, ali uvijek u džepu imam ponešto novca, poručio je nedavno sa skupštinske govornice predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. 

Za razliku od šefa, zastupnica SNSD-a u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Sanja Vulić sankcije naziva “zločinom” i “uništavanjem egzistencije”.
 - Da li mislite da ćemo dozvoliti da naše kolege budu bez novca? Svatko od nas tko ima plaću? Solidarizirat ćemo se, nas šestoro ćemo dati po 1.000 maraka. Mislite da ćemo pustiti da srpski član Predsjedništva bude bez plaće? Nema šanse, poručila je Vulić.

Čavara pisao Vijeću ministara

Posljedice američkih sankcija osjetio je i zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH Marinko Čavara, zbog čega je pisao Vijeću ministara BiH.

- U konkretnoj situaciji, institucije BiH su dužne omogućiti mi da ostvarim jedno od svojih osnovnih prava, da primam mjesečne plaće iz radnog odnosa, te od vas tražim da osigurate isplatu moje plaće, naveo je.

- Jednostavno ne postoji način da se novac dobije, žargonski rečeno, u kešu. Ne postoji mogućnost ni preko pošte da se rješava jer i tu treba da imate račun, tako da osobe će morati naći banku koja će htjeti otvoriti račun za njih, naglašava zamjenik ministra financija i trezora BiH, Muhamed Hasanović.

Račun je, kako smo naveli u uvodu ugašen i SDS-u. Time 35 zaposlenih u stranci ostaju bez plaće. Prvi čovjek stranke tvrdi da ih neće ostaviti na cjedilu i da se traže modeli za financiranje i izlazak na izbore.

- Ugovor s bankom je raskinut jednostrano, bez naše suglasnosti i mi smo pokrenuli mehanizme zaštite koji će potrajati. Postoje kratkoročni ciljevi kako stranka da izađe na izbore, kazao je predsjednik SDS-a, Milan Miličević.

U vrhu DNS-a je potvrđeno da će zbog gašenja računa pojedini općinski odbori SDS-a preći u ovu stranku. Za analitičare to nije iznenađenje, jer osipanje stranke, kažu, traje godinama.

- S jedne strane SDS priznaje da može biti ozbiljnih posljedica za financiranje i ljudi koji ovise od stranke, s druge strane SNSD kontinuirano odbija da prizna da ima posljedice, ističe analitičar Mladen Bubonjić.

47 lica na listi

Za ekonomistu Aleksandra Ljuboju je neprihvatljivo da banke ugase račune pojedincima i firmama. Smatra da se time šalje loša poruka investitorima i da su negativne posljedice po ekonomiju višestruke.

- Imamo gašenje računa kompanijama koje imaju obaveze direktne i indirektne poreze, prema dobavljačima, ugovore neće moći da završe, kako da im naplatite penale, doći će do sudskih procesa, ističe Ljuboja. 

Na listi Američke kancelarije za upravljanje imovinom stranaca nalazi se 47 pravnih i fizičkih lica iz Bosne i Hercegovine. Među njima su i visokopozicionirani bh. političari i firme koje se povezuju s njima. 

Vršitelj dužnosti pomoćnika ministra financija SAD-a Anna Morris rekla je da bi se, osim osoba u BiH, pod sankcijama mogle naći i banke koje su otvorile račune političarima ili firmama koje su na crnoj listi SAD-a. To je izazvalo paniku među bankarima, koji su se našli u nezavidnoj poziciji.

Banke u Federaciji BiH počele su zatvarati račune osobama koje su na američkoj crnoj listi, a to su između ostalih Asim Sarajlić, Osman Mehmedagić, Dijana Kajmaković, Gordana Tadić, Marinko Čavara i Fadil Novalić.

N. K.

----------------------------------

Zakon daje rezultate

Mjesec i pol dana nakon što je usvojen, Zakon o sprečavanju pranja novca daje rezultate. Na osnovu njega, banke u Bosni i Hercegovini zatvaraju račune osobama pod sankcijama američkog Ministarstva financija. Ovo je za Radio Slobodna Europa (RSE) potvrdio Muhamed Hasanović, zamjenik ministra financija Bosne i Hercegovine.

-To je povezano, da u principu sve ove osobe koje su na crnoj listi su osobe koje su na neki način okarakterizirane kao opasne od američke administracije, i tu banke mogu naći neko opravdanje za sebe, izjavio je Hasanović.

Prema Zakonu, koji je jedan od prioritetnih na europskom putu BiH, banke su dužne da provode mjere za otkrivanje i sprečavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.

Također, imaju obavezu da procjenjuju koliko su klijenti rizični, te da prate njihove poslovne odnose i transakcije. Ako to nisu u stanju, moraju prekinuti već uspostavljeni ugovor.

Upozorenje i gašenje

BiH je Zakon usvojila 16. veljače, ali su banke počele sporazumno raskidati račune s osobama s "crne liste" ubrzo nakon posjete v.d. pomoćnice američkog ministra financija, Anne Morris. Ona je 7. ožujka u Sarajevu upozorila da banke u BiH riskiraju da budu sankcionirane, ukoliko i dalje posluju s njima.

Osobe s liste sankcioniranih s kojima je razgovarao RSE kažu da su uglavnom dobijali pozive iz banaka, nakon čega su odlučili da sami ugase račune.

Što je OFAC?

Listu sankcija održava OFAC, kancelarija u sklopu američkog Ministarstva financija, a na njoj se nalazi preko 40 osoba i pravnih entiteta iz Bosne i Hercegovine. Više od pola sankcioniranih se našlo na tom spisku nakon što je američki predsjednik Joe Biden u lipnju 2021. godine potpisao izvršnu naredbu, koja predviđa dodatne sankcije za pojedince i organizacije iz država Zapadnog Balkana. Originalna uredba je donesena još 2001. godine, i od tada se redovno produžava.

Na listi OFAC za Bosnu i Hercegovinu se od ranije nalaze organizacije okarakterizirane kao terorističke, osobe osumnjičene za skrivanje optuženih (a kasnije osuđenih) za ratne zločine, pojedinci osumnjičeni za trgovinu narkoticima. Lista nije u potpunosti ažurna, pa se na njoj i dalje nalazi i Slobodan Stanković, bivši vlasnik "Integral inženjering A.D.", koji je preminuo 7. veljače prošle godine, piše RSE.