Piše: V.S.Herceg

mostar@dnevni-list.ba

Matthew Palmer, po prvi put nakon što je preuzeo dužnost američkog izaslanika za izbornu reformu u BiH, od jučer je u posjetu Sarajevu. Palmer je već u izjavi medijima rekao da će "SAD pomoći u postizanju dogovora, ali da je odgovornost na političarima iz BiH koji moraju biti spremni na kompromise i teške odluke" te da je "SAD od početka vrlo aktivno uključen u procese".

Kompromis

Palmer je, goveoreći za Glas Amerike o konkretnijim izbornim i ustavnim reformama kakve bi SAD željele vidjeti u BiH, precizirao: "Željeli bismo vidjeti neke ograničene ciljane promjene Ustava koje bi uklonile etničke prefikse sa izbora za Predsjedništvo i za Dom naroda Federacije BiH. Željeli bismo da se paralelno s tim implementira reforma izbornog zakonodavstva koja će omogućiti veću transparentnost i odgovornost u skladu sa preporukama OSCE-a i GRECO-a. I voljeli bismo vidjeti kako politički lideri prihvaćaju ustupke i kompromise koji su nužan dio tog paketa".

Palmer je objasnio da ove promjene ne bi utjecale na odgovornosti ili nadležnosti Doma naroda, već na proces kojim se biraju pojedini članovi, ali u ograničenoj mjeri. No, on je posebno naglasio kako SAD podržavaju Daytonski mirovni sporazum i daytonske strukture, što uključuje princip: jedna zemlja, dva entiteta, tri konstitutivna naroda.

"Ovo je temelj kompromisa koji su uloženi u uspostavljanje zemlje BiH prema Dejtonskom mirovnom sporazumu. To je okvir koji može dobro poslužiti BiH na njenom putu ka članstvu u EU. Ono što bismo željeli vidjeti je sustav koji je u skladu s temeljnim kompromisima koji su bili dio Daytonskog mirovnog sporazuma, ali i koji omogućava BiH da ispuni svoje obveze i odgovornosti prema EU. To uključuje rješavanje konkretnih presuda Evropskog suda za ljudska prava, u što spada i slučaj Sejdić-Finci. Paket koji zagovaramo i na kojem radimo s političarima kako bismo krenuli naprijed podrazumijeva dvije stvari - pozabaviti se s onim što brine Europski sud za ljudska prava, slučajem Sejdić-Finci i drugim presudama europskih sudova, ali i promovirati funkcionalnost i pomoći BiH kako bi krenula naprijed prema Europi", rekao je Palmer.

Ideja

Odgovarajući na pitanje uključuje li to i "legitimno predstavljanje", on je odgovorio: "Mislim da je Dragan Čović identificirao da bi želio da pojedinac koji zastupa interese Hrvata u daytonskim strukturama i daytonskim sustavima bude izabran većinom hrvatskih glasova. On na to misli pod „legitimnim predstavljanjem“. Razumijemo tu zabrinutost u kontekstu jedne zemlje, dva entiteta i tri konstitutivna naroda, te nastavljamo vjerovati da postoji način da se te brige riješe u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava. Ovaj proces pregovaranja o ustavnim promjenama i izbornim reformama dio je rješavanja te zabrinutosti, kao i omogućavanja BiH ostvarenje funkcionalnijeg sustava koji je više europski".

Palmer je naglasio kako je "ideja ukloniti i smanjiti stupanj diskriminacije u političkom sustavu u BiH, osigurati da svi imaju priliku ne samo glasati, već i priliku kandidiranja za bilo koju dužnost".

No, iako se mjesecima spominju sankcije koje bi međunarodna zajednica mogla uvesti pojeidnim bh liderima, Palmer o njima nije želio govoriti, ali niti ih naglašavati. Međutim, imao je znakovit odgovor:

"Ako to ne učine, zabrinut sam da se stvari u BiH neće poboljšati, da će se propustiti prilika za promicanje stabilnosti i europskog napretka. Nadam se da će glasači u BiH odgovoriti na to i dati do znanja svom rukovodstvu da su nezadovoljni trenutnim stanjem. Mislim da ne bismo trebali govoriti o sankcijama. Mislim da je ono o čemu trebamo razgovarati osobni interes, ispravno shvaćen. U interesu je svih građana BiH da se politički lideri okupe, naprave nužan kompromis i krenu naprijed. Rekao bih da je također u interesu svih političkih stranaka da pokažu vodstvo po ovom pitanju. BiH trenutno nije na dobrom mjestu, ne napreduje na svom europskom putu, muči se ekonomski i politički. To su pitanja kojima se može baviti. Ako ih se ne može riješiti, može ih se barem ublažiti dogovorom o izbornoj reformi i provedbom ustavnih i zakonodavnih promjena".

Čini se da Palmer, barem za sada, neće govoriti o sankcijama, ali ostaje značajan odjek njegove izjave o posvećenosti SAD-a prema napretku BiH. Posvećenosti koja neće biti beskonačno praćena pomirljivom "mrkvom" i koja zasigurno ima granice "tolerancije".

Kako je i sam Palmer rekao, na domaćim liderima je da učine pomak i to vrlo brzo do kraja ove godine jer je sljedeća izborna. Ako pomaka ne bi bilo, diplomatski rječnik rijetko kada bi upotrijebio riječ "batina", ali nema sumnje da bi 'lideri' posljedice mogli itekako osjetiti.