Amidžić o državnom proračunu: Ne možemo hraniti potrošačkog monstruma
Piše: Dragan Bradvica
Iako smo poodavno zagazili u veljaču država još uvijek nema proračuna.
Ne zaboravimo kako ga je i Federacija dobila poprilično 'preko koljena', odnosno po žurnom postupku. A kada je sarajevska 'trojka' (SDP, NiP, NS) dolazila na vlast obećavali su kako se ovakve situacije više nikada neće događati, kako će se krucijalni dokumenti donositi na vrijeme i u najtransparentnijem mogućem postupku. Još jedno prazno obećanje.
Nesporno je kako politički gazda Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i SNSD-a, itekako uvjetuje 'trojku' koja nema niti snagu niti volju mu se oduprijeti. Njemu, kao i ostatku vlasti iz RS-a, najvažnije je da se što više novca preljeva u taj entitet (ali i u džepove njima bliskih ljudi), a sa 'trojkom' to mu ide bolje nego ikada.
Nažalost, od takve politike narodi i svi žitelji ove zemlje nemaju apsolutno nikakve koristi.
Što se događa s proračunom?
Iako je proračun trebao biti usvojen do 31. prosinca 2023., niti sada nema na vidiku rješenja situacije. Naime, kako je potvrđeno iz Ministarstva financija i trezora BiH čekaju se države institucije da eventualno dopune svoje prijedloge financiranja jer će proračun za ovu godinu biti veći za 40 milijuna maraka u odnosu na prošlu.
Podsjećanja radi, to je, navodno, dogovoreno na jednom od posljednjih sastanaka koalicijskih partnera na državnoj razini. Tako je Fiskalno vijeće BiH je 23. siječnja 2024. godine usvojio Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH za razdoblje 2024-2026, kojim je institucijama BiH utvrđen okvir za financiranje u iznosu 1,355 milijarde maraka što je u odnosu na 2023. više za spomenutih 40 milijuna maraka.
Zbog toga je resorno ministarstvo proračunskim korisnicima dostavilo Dopunu Instrukcije za dodjelu sredstava iz proračuna za 2024., kojom se traži da bh. institucije analiziraju dostavljeni zahtjev za proračun, usklade ga sa eventualno novim prioritetima vodeći računa o racionalnom planiranju, te dostave tražene podatke Ministarstvu financija i trezora najkasnije do 12. siječnja. Iz ovog ministarstva na upite medija nisu mogli precizno odgovoriti za što ide dodatnih 40 milijuna maraka.
Srđan Amidžić, ministra financija i trezora BiH, govoreći za RTRS, jasno kaže kako nema većeg izdvajanja iz Federacije i RS-a za državni proračun jer se život žitelja odvija u entitetima. Podcrtava kako su usvojili Globalni okvir, te će tijekom veljače uraditi određene dodatne korekcije.
- Proračun smo već jednom poslali, a sada ćemo ga uz te dodatne korekcije poslati još jednom. Ono što ljudi iz RS-a moraju znati jeste kako smo ostali principijelni jer ne možemo hraniti potrošačkog monstruma u smislu da uzimamo novac iz RS-a i prebacujemo ga na razinu države, jasan je Amidžić.
Uz to, kaže kako se bilo kakvi eventualni viškovi novca neće prebacivati za Oružane snage BiH, nego će prijedlog njegovog ministarstva biti da to ide prema kapitalnim projektima.
Nadalje, naglašava da će oni koji smatraju da treba dodatni novac za veće plaće biti prozvani imenom i prezimenom pa da, kako kaže, oni javnosti objašnjavaju svoje stavove.
Slabljenje države
Iz svega ovoga jasno je kako se kriza nastavlja i kako je uvelike neizvjesno hoćemo li proračun dobiti i u ožujku. Jasno je kako SNSD nije za bilo kakva povećanja državnog proračuna i kako će 'trojka' i tu želju ispuniti.
Institucije države Dodik već obesmišljava, Dragan Čović, lider HDZ-a BiH i dalje uzima pozicije za koje je ranije 'trojka' govorila da pripadaju njima, a o političkim ustupcima, novcu i pozicijama da Dodikove i Čovićeve kumove i zetove da ne govorimo. Tako da se i u budućem djelovanju ove koalicije može očekivati daljnje slabljenje države, jačanje RS-a i pozicije Čovića i HDZ-a BiH (jer njima ništa drugo osim vlastitih pozicija nije ni važno).
Zaključno, treba samo kazati kako usvajanje državnog proračuna podrazumijeva 'prolazak' kroz Vijeće ministara BiH, zatim Predsjedništvo BiH i na kraju Parlamentarnu skupštinu BiH.
