APSURDISTAN: BiH izgubila 35 milijuna maraka za pet godina jer nije povukla kredite
Bosna i Hercegovina, entiteti i Brčko distrikt za pet godina su platili oko 35 milijuna maraka penala na nepovučene iznose kredita koje smo dobili, a od toga oko 17,1 milijuna maraka penala smo platili samo za dvije godine.
Ministarstvo financija i trezora BiH dostavilo je u Parlamentarnu skupštinu BiH tabelu i odgovor na zastupničko pitanje koje institucije, za koje projekte i u kojem iznosu nisu angažirale novac pa je u posljednjih pet godina izgubljeno 35 milijuna maraka.
Pozamašna sredstva
Prema pregledu plaćenih penala po projektima i institucijama, među najvećim iznosima su oni koji se odnose na projekte gradnje na Koridoru Vc (oko 9,1 milijun maraka) gdje su Autoceste FBiH navedene kao jedinica za provedbu projekta, oko 6,7 milijuna maraka za projekat izgradnje obilaznice Doboj na autoputu na Koridoru Vc čiji su implementatori Autoceste FBiH i Autoputevi RS-a, zatim oko 960 tisuća maraka na projekte izgradnje vjetroelektrane Podveležje (Elektroprivreda BiH), a u dva navrata plaćeno je ukupno blizu dva milijuna maraka penala i za nepovučena sredstva po aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom. Za veći broj projekata penali su plaćani u nekoliko navrata, a neki čak nisu ni realizirani.
Među njima su i projekat plinofikacije SBŽ-a koji provodi BH Gas (oko 31.700 maraka penala), zatim oko 205 tisuća maraka za obilaznicu Brčko distrikt (JP Putevi Brčko), oko 166.700 maraka za projekat gradskih prometnica Sarajevo (Ministarstvo prometa SŽ i Direkcija za puteve SŽ), 5.443 maraka za projekat vodosnabdijevanja Čapljina (JP Komunalo Čapljina), oko 117 tisuća maraka penala za projekat sanacije Hidroelektrane Trebinje (Elektroprivreda RS) koji nije realiziran.
Penali su plaćani više od jednom i za projekat hidroelektrane Janjići (oko 500 tisuća maraka) za koji je naznačeno da nije realiziran, oko 1,1 milijuna maraka penala za modernizaciju putnog sektora u FBiH (Ceste FBiH), oko 730 tisuća maraka za projekat podrške zapošljavanju (entitetska ministarstva rada), oko 362 tisuća maraka penala za projekat rekonstrukcije željeznica RS-a (Željeznice RS), oko 131 tisuća maraka za projekat vodovod Visoko (JKP Visoko), oko 670 tisuća maraka za regionalni vodovod Plava voda koji provodi istoimeno javno poduzeće iz Travnika, oko 550 tisuća maraka za projekat Luka Brčko.
U više navrata plaćeni su penali i za nepovučena sredstva za dodatno financiranje za projekat energetske efikasnosti (više od 370 tisuća maraka), za kreditnu liniju za Agenciju za osiguranje depozita (oko 580 tisuća maraka), za projekat oporavka i podrške poduzećima čiji su implementatori bila Razvojna banka FBiH i Investiciono-razvojna banka RS-a (oko 350 tisuća maraka). Imali smo i više od 600 tisuća maraka penala za projekat jačanja bankarskog sektora (entitetska ministarstva financija).
Tko je kriv?
Uz napomenu da naknadu plaća zajmoprimac, iz Ministarstva financija i trezora BiH su ponudili dva osnovna razloga zbog kojih plaćamo penale. Sudeći po odgovoru, za ovaj trošak najprije možemo zahvaliti razvlačenju postupka ratifikacije ugovora za koji su zaduženi državni Parlament, Vijeće ministara BiH i Predsjedništvo BiH, a potom i entitetske vlasti.
- Prvi razlog je produženo vrijeme administriranja u procesu stjecanje efektivnosti financijskog ugovora. Dijelom je takvo administriranje u vezi s produženim procesom ratifikacije na razini BiH koji značajno prekoračuje vremenski propisani prag od 41 dan i obračunski prag od 60 dana. Dodatni segment razloga produženog administriranja u vezi je sa stjecanjem drugih uvjeta efektivnosti koji se odnose na entitetske nadležnosti i nadležnosti krajnjeg korisnika. Druga grupa razloga je u vezi s nadležnostima jedinica za provedbu i produženo vrijeme izvršavanja ugovora koje je omogućeno od vlasnika projekta, odgovor je Ministarstva financija i trezora BiH. Jedinice za provedbu projekata, kako je vidljivo, mahom su javna preduzeća.
Ranije su, na primjer, iz Autocesta FBiH između ostalog ukazali da je standardni uvjet za stupanje na snagu međunarodnih ugovora o kreditu završen postupak ratifikacije kao dokaz da je ugovor prihvaćen od države koja garantira otplatu kredita. Ukazali su i da postupak ratifikacije dugo traje radi uključenosti više državnih institucija uključujući i Predsjedništvo BiH i Parlamentarnu skupštinu BiH te nadležna ministarstva, te je za ratifikaciju prosječno potrebno između sedam do deset mjeseci. Međunarodni kreditori čija sredstva nismo u potpunosti povlačili pa smo za to plaćali naknadu su Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD), Međunarodni monetarni fond (MMF), Njemačka razvojna banka (KfW), te kreditori WB IBRD, odnosno Svjetska banka i IBRD.